Rinčić: Zadovoljni smo s 95 prijava za direktorske funkcije, prepoznali su naš novi način rada

“Mogu reći da smo iznimno zadovoljni odazivom kandidata. Velik interes jasno pokazuje da je prepoznat novi način rada koji temeljimo na otvorenosti, profesionalnosti i odgovornosti”, istaknula je gradonačelnica Iva Rinčić na konferenciji za medije, na kojoj se osvrnula na rezultate javnih natječaja za direktore komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke.

Gradonačelnica Rinčić se na početku konferencije za medije, kojoj su prisustvovali i njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković, osvrnula na rezultate javnih natječaja za direktore komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Grada Rijeke, čije su prijave zatvorene 9. prosinca.

Zaprimljeno 95 prijava kandidata

Prema trenutačnim podacima iz društava, zaprimljeno je ukupno 95 prijava kandidata za šest društava. Za Trgovačko društvo Poslovni sustavi jutros su pristigle još tri prijave, čime je ukupan broj zaprimljenih prijava 23. Za KD Kozala zaprimljeno je 16 prijava, za KD Čistoća 20, za KD Vodovod i kanalizacija 12, za KD Autotrolej 8, dok je za Rijeka plus zaprimljeno 16 prijava. Broj prijava još se može blago mijenjati zbog pristizanja poštanskih pošiljaka, no već sada je vidljiv velik interes kandidata.

„Mogu reći da smo iznimno zadovoljni odazivom kandidata. Velik interes jasno pokazuje da je prepoznat novi način rada koji temeljimo na otvorenosti, profesionalnosti i odgovornosti. Ljudi natječaje shvaćaju kao poruku promjena i upravo zato se na njih i prijavljuju. Vjerujem da u tako velikoj bazi kandidata možemo pronaći kvalitetne i kompetentne osobe za vođenje sustava. Transparentni natječaji i angažman vanjskih agencija dali su konkretne rezultate“, istaknula je gradonačelnica.

U svim društvima imenovana su povjerenstva za provedbu natječaja, a konačnu odluku o imenovanju direktora donijet će skupštine društava. Cilj je postaviti jasne standarde upravljanja temeljene na stručnosti, mjerljivim rezultatima i odgovornosti prema javnim resursima.

Gradonačelnica je podsjetila da su u cijelom postupku korištene usluge specijaliziranih, tzv. headhunting agencija, kako bi se osigurao veći broj kvalitetnih kandidata. „Agencije će dostaviti ovjerena izvješća o kandidatima koje su motivirale za prijavu na natječaj, a ti će podaci biti podložni provjeri. Tek nakon provjere dostavljenih podataka, za što je krajnji rok 31. prosinca ove godine, znat ćemo koliko je kandidata upravo agencija motivirala za prijavu“, rekla je Rinčić.

Program za mlade: jasne poruke i konkretni prijedlozi

Gradonačelnica se osvrnula i na rezultate srednjoročne evaluacije Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2023. – 2030., provedene temeljem istraživanja u kojem je sudjelovalo 1.007 mladih osoba u dobi od 15 do 30 godina.

Gotovo polovica mladih, njih 46 posto, upoznata je s Programom, a 31 posto već je sudjelovalo u njegovim aktivnostima, dok dodatnih 40 posto iskazuje interes za uključivanje.

„Program ima vidljivost, ali rezultati jasno ukazuju na potrebu dodatnog unapređenja komunikacije. Mladi posebno ističu važnost komunikacije putem društvenih mreža – 70 posto njih informira se putem Instagrama i TikToka. Grad Rijeka prisutan je na Instagramu, ali nema službeni TikTok kanal, što ozbiljno razmatramo kao mogućnost“, rekla je gradonačelnica.

Zadovoljstvo postojećim mjerama je stabilno, s prosječnom ocjenom između 3,27 i 3,49. Najbolje su ocijenjene gradske stipendije, programi zdravstvene podrške i kulturni sadržaji. Posebno je istaknuto zadovoljstvo komunikacijom izvršne vlasti, što se doživljava i kao priznanje, ali i kao obveza za daljnje unaprjeđenje, istaknula je Rinčić.

Program za mlade Grada Rijeke za razdoblje od 2023. do 2030. godine temeljni je strateški dokument kojim Grad Rijeka dugoročno i sustavno gradi politike usmjerene na mlade – njihovu dobrobit, stjecanje kompetencija, osamostaljivanje i aktivno sudjelovanje u životu grada.
Program je zamišljen kao osmogodišnji okvir, uz obvezu srednjoročne revizije nakon prve tri godine provedbe.

Kao ključne prioritete mladi ističu stanovanje, zapošljavanje, sudjelovanje u odlučivanju, mentalno zdravlje te kvalitetne kulturne i sportske sadržaje. U sklopu istraživanja dali su više od 300 konkretnih prijedloga, među kojima se ističu stambene politike, multifunkcionalni centar za mlade, zeleni javni prostori, novi modeli participacije, digitalne platforme i punktovi u gradskim četvrtima za druženje mladih. Najčešći prijedlozi odnose se na subvencionirani najam stanova, jaču podršku samozapošljavanju te edukacije iz financijske pismenosti, izvijestila je gradonačelnica.

Ambasadori odgoja i obrazovanja i obrazovni nadstandard

Gradonačelnica je podsjetila i na objavljeni Javni poziv za nagradu „Ambasadori odgoja i obrazovanja“ za 2026. godinu, kojom se nagrađuje izniman doprinos odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama. Rok za dostavu prijedloga je 19. prosinca 2025. godine.

„Želimo istaknuti i vrednovati individualni doprinos onih koji svakodnevno rade s našom djecom i mladima. Dodijelit će se tri nagrade – jedna za predškolski odgoj i dvije za osnovnoškolsko obrazovanje – u iznosu od 1.000 eura, uz pisano priznanje, a bit će uručene u siječnju povodom Međunarodnog dana obrazovanja“, rekla je gradonačelnica te pozvala odgojiteljska i učiteljska vijeća da predlože svoje izvrsne kolegice i kolege.

Najavila je i nastavak ulaganja Grada Rijeke u obrazovni nadstandard kroz programe „Moja Rijeka“, Građanski odgoj i obrazovanje te Program zdravstvenog odgoja i obrazovanja, koji se ove školske godine provodi u svih 25 riječkih osnovnih škola. Program se dodatno unapređuje uvođenjem samoprocjene kroz projekt Index zdravlja škole, u kojem škole sustavno vode brigu o zdravlju te se prepoznaju kao dio mreže škola – ambasadora zdravlja.

„Za sve programe osigurana su sredstva te prigodni promidžbeni materijali kako bi se dodatno ojačala njihova vidljivost“, izvijestila je gradonačelnica, naglasivši da su svi detalji dostupni na službenim mrežnim stranicama Grada Rijeke.

Aktualna pitanja

Na novinarsko pitanje gradonačelnica je komentirala i najmanji broj zaprimljenih prijava za direktora Autotroleja. „Brojke prijavljenih kandidata zaista su premašile sva naša očekivanja, a smatram da je i osam prijava broj iz kojeg se mogu pronaći kvalitetni i kompetentni kadrovi. Jedina razlika koju bih istaknula jest činjenica da je Autotrolej jedino komunalno društvo koje nije bilo uključeno u suradnju s vanjskom agencijom. Možda je i to zanimljiv podatak, jer ondje gdje nije bilo angažirane agencije bilježi se i manji broj prijava“, rekla je gradonačelnica.

Izvijestila je i o troškovima angažiranja agencija. „Uvjet je bio osigurati najmanje tri prijave kandidata koji ispunjavaju sve uvjete natječaja. Detaljno izvješće o tome imat ćemo krajem godine. Ugovoreni iznos iznosi 3.000 eura po agenciji, po društvu, ukoliko su uvjeti ispunjeni. U ovom trenutku još nemamo konkretne podatke o tome koje će agencije ostvariti pravo na isplatu“, pojasnila je gradonačelnica, dodavši kako smatra da ovaj postupak jasno pokazuje da je odabran dobar put. „Vjerujemo u odabir najboljih kandidata, jer će bez njih biti teško provesti nužne promjene u komunalnom sustavu“, rekla je Rinčić.

Odgovorila je i na upit o rastu plaća za rukovodeće pozicije u komunalnim poduzećima. „Dosadašnje plaće bile su ispod 2.500 eura, otprilike između 2.000 i 2.300 eura, ovisno o društvu. Sada je najavljena razina od otprilike 3.000 do 3.500 eura, također ovisno o društvu. Vjerujem da je i to bilo motivirajuće za kandidate“, rekla je gradonačelnica, naglasivši da povećanje plaća direktora ne povezuju s poskupljenjem usluga, već s učinkovitijim upravljanjem sustavom.
„Očekujemo da bi novi direktori mogli biti imenovani početkom 2026. godine“, najavila je Rinčić, odgovarajući pritom i na pitanje koje će društvo biti najizazovnije za novog direktora. „Svako društvo ima svoje izazove, ali osobno bih naglasak stavila na KD Čistoća te KD Vodovod i kanalizacija. S obzirom na projekte urbane aglomeracije, Vodovod i kanalizacija svakako je vrlo zahtjevno društvo, a Čistoća također, s obzirom na loše rezultate poslovanja i potrebu modernizacije sustava“, odgovorila je.

Na pitanje novinara gradonačelnica je iznijela i svoj stav o budućoj namjeni prostora bivše dječje bolnice na Kantridi. „Apsolutno smatram da bi to trebao biti javni prostor. To je ujedno i rezultat provedenog četverokružnog savjetovanja s različitim dionicima o budućnosti tog prostora. Trenutačna je namjena zdravstveni turizam i tu će se morati dogoditi promjena. Napominjem da Grad još uvijek nije u posjedu tog prostora. Što se tiče konkretne namjene, u programu smo predlagali sadržaje za različite skupine korisnika, poput vrtića, doma za starije ili sadržaja za branitelje, no u svakom slučaju riječ je o javnom sadržaju“, rekla je Rinčić.

Na upit da komentira novi Zakon o prostornom uređenju i inicijative za referendum, s obzirom na tvrdnje dijela oporbe da se lokalnoj samoupravi oduzimaju određene ovlasti, gradonačelnica je rekla kako rasprave nije detaljno pratila, ali je čula argumente obje strane. „Ideja urbane komasacije možda je imala neke dobre namjere, no struka se prilično jasno očitovala protiv sadržaja zakona. Oporba je javno spominjala mogućnost obraćanja Ustavnom sudu, a eventualni referendum bio bi teško provediv. Ne vjerujem da je namjera bila pogrešna, ali slušajući argumente struke, posebno arhitekata, čini mi se da zakon možda nije najbolje koncipiran“, rekla je.