Usvajanjem novog Zakona o regionalnom razvoju, koji je počeo važiti početkom godine, uvedena je mogućnost stvaranja urbanih aglomeracija oko četiri najveća hrvatska grada (Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka) uz mogućnost širenja i na druge veće gradove, a s ciljem ostvarenja strategije Europske unije do 2020. godine. Strategijom se posebna važnost daje urbanim sredinama, kojima se kroz urbane aglomeracije nastoji povećati konkurentnost na globalnom tržištu te kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU)osigurati dodatna sredstva iz europskih fondova.

Putem ITU-mehanizma urbanim aglomeracijama na području Hrvatske bit će na raspolaganju čak 345 milijuna eura, i to najviše za korištenje zapuštenih industrijskih i vojnih prostora, povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, naprednu poslovnu infrastrukturu te čisti urbani promet, a nešto manje za korištenje kulturne baštine u funkciji turizma, deinstitucionalizaciju socijalnih i zdravstvenih usluga, aktivnosti za mlade
nezaposlene te obrazovne programe za razvoj grada.

Uvažavajući kriterije Ministarstva regionalnog razvoja o tome kako bi urbana aglomeracija trebala obuhvaćati područje s kojeg se ostvaruje više od 30% dnevnih migracija prema centru urbanog područja, poštujući pritom prostorni kontinuitet, Urbana aglomeracija Rijeka trebala bi obuhvaćati gradove Bakar, Kastav, Kraljevica te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Matulji i Viškovo. S ciljem uključivanja svih jedinica lokalne samouprave koje imaju zajedničke interese, Grad Rijeka uveo je i dodatan kriterij, održivost prometnog i infrastrukturnih sustava, temeljen prije svega na postojećoj suradnji na izgradnji komunalne infrastrukture i pružanja komunalni usluga, kao i budućem gospodarskom razvoju, prije svega širenju riječke luke na otoku Krku, predloženo je da se u aglomeraciju uključe i grad Opatija te općine Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo.

Na inicijativu Grada Rijeke, u veljači je održan sastanak 13 predstavnika jedinica lokalne samouprave i RRA Porin na kojem je donesen zaključak da će, vezano uz ustrojavanje Urbane aglomeracije Rijeka, sve općine i gradovi pribaviti prethodno mišljenje svojih predstavničkih tijela. Do današnjeg dana, s ulaskom u riječku aglomeraciju nisu se složila predstavnička tijela Matulja, Klane, Jelenja, Bakra i Omišlja.

“Predstavnička tijela tih općina i gradova nisu se složila s ulaskom u aglomeraciju Rijeka iz iracionalnih razloga, vezanih uz strah od promjene granica jedinica lokalne samouprave, iako je namjera stvaranja urbanih aglomeracija poticanje izrade zajedničke strategije razvoja na temelju koje se mogu povući sredstva europskih fondova. Iako Zakon dozvoljava da urbanu aglomeraciju uđu i gradovi i općine čija se predstavnička odbiju sklapanje partnerstva, odlučili smo se za ustrojavanje aglomeracije samo na temelju pozitivnih mišljenja. Smatram kako nikog ne treba prisiljavati da uđe u aglomeraciju ako to ne želi, no svojim će građanima morati objasniti zašto su se odrekli sredstava koja su mogli povući iz EU fondova,” kazao je riječki gradonačelnik Obersnel, dodavši kako Grad Rijeka ostaje otvoren za suradnju svim općinama i gradovima koji u međuvremenu promjene mišljenje.Prijedlog odluke o utvrđivanju konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka upućen je Gradskom vijeću, nakon čega će biti dostavljen Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Već je pokrenut postupak izrade Strategije razvoja urbane aglomeracije Rijeka, u koji su uključene i buduće članice aglomeracije. Sve članice aglomeracije imat će svoje predstavnike u tijelima Urbane aglomeracije koja će biti koordinativnog karaktera.