Dubravki Vrgoč se sudi za zlostavljanje djelatnika HNK Zagreb, ali svejedno preuzima HNK Zajc

Dubravka Vrgoč, bivša intendantica HNK-a u Zagrebu, 1. siječnja počinje svoj mandat u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci. No čak i s pravomoćnošću presude, ako do nje dođe, prema zakonu ne mora odstupiti s dužnosti.

Protiv Dubravke Vrgoč, bivše intendantice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u dva mandata, do rujna 2022., DORH je 27. studenoga podignuo optužnicu pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu zbog produljenog kaznenog djela zlostavljanja na radu iz članka 133. stavak 1. u svezi članka 52. Kaznenog zakona, odnosno tzv. mobbinga. Prvi je to intendant u povijesti Hrvatske s optužnicom na leđima. Dubravka Vrgoč 1. siječnja započet će mandat intendantice HNK Ivana pl. Zajca, ali kako za Nacional pojašnjava Domagoj Rebić, ni eventualnom pravomoćnošću presude nema formalno-pravnih prepreka da ona bude intendantica. Ali onih moralnih itekako ima, piše Nacional.

Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, o podizanju optužnice protiv Dubravke Vrgoč kaže sljedeće:

“Ne želeći prejudicirati ishod sudskog spora i vjerujući u presumpciju nevinosti svakoga dok mu se pravosudnom presudom ne dokaže krivnja, više od toga ne mogu reći. Laički, potvrđivanje optužnice znači da su provedeni izvidi temeljem prikupljenih dokaza, a DORH je procijenio da su ti dokazi dovoljno jaki da se njima može dokazati kazneno djelo te su zato podigli optužnicu slijedom koje se ide u sudski postupak. Optužnica ne znači da je netko kriv, već da postoji osnovana sumnja da je netko počinio kazneno djelo koje se treba dokazati. Dubravka Vrgoč od 1. siječnja preuzima mandat intendantice HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a formalno-pravnih prepreka za preuzimanje nove funkcije nema. Prepreke su samo moralne. A formalno-pravnih prepreka nema zato što u Zakonu o kazalištima stoji da tek u slučaju pravomoćne presude za djelo prouzročeno zloporabom položaja i ovlasti, za neka kaznena djela mandat prestaje po službenoj dužnosti, ali ne i u ovom slučaju.”

Kako kaže Rebić, čak i nakon pravomoćne presude za mobbing Dubravka Vrgoč mogla bi biti intendantica zato što prema zakonu za to kazneno djelo nije zapriječena kazna zatvora ili prekid mandata po službenoj dužnosti. Ali postoji ipak opterećenost pravosudnom presudom i moralni aspekt obnašanje neke funkcije, u ovom slučaju vrlo visoke funkcije u jednoj nacionalnoj kulturnoj ustanovi:

“Kazna predviđena zakonom za djelo koje se Dubravki Vrgoč stavlja na teret ovisi o okolnostima. Može se izreći uvjetna kazna, može biti izrečena opomena ili se može dosuditi rad za opće dobro na slobodi. Ono što je u tim vrstama predmeta bitno jest to da možebitna pravomoćna presuda povlači i materijalno-pravne odgovornosti u smislu naknade štete. Imovinsko-pravno zahtjev može se izjaviti u pravnom postupku, a to se može napraviti i nakon pravomoćne presude. Riječ je o mnogim bolovanjima, duševnim bolima i sličnom, a svaka naknada neimovinske štete posljedica je prava osobnosti. Svaki taj oblik neimovinske štete temelji se upravo na povredi prava osobnosti osobe prema kojoj se tako postupalo.”

Rebić kaže da kao pravnik prvenstveno, a onda i kao čelnik sindikata, može reći da svatko tko je počinio kazneno djelo treba odgovarati za svoje propuste bez obzira na koga se odnosilo. To su temelji i načela pravne države. Ne treba, ponovio je, pretpostavljati ishod sudskog spora, ali svatko sukladno zakonu za svoja djela treba odgovarati.

Jozo Kraljević, sindikalni povjerenik podružnice Stručne službe HNK u Zagrebu, za Nacional je komentirao podizanje optužnice za produljeno kazneno djelo zlostavljanja na radu protiv bivše intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Dubravke Vrgoč:

“To je podizanje optužnice dokaz da su se upornost i hrabrost mojih kolega isplatili, kada smo iz straha i mraka istupili i rekli ne. Ne smo rekli psihičkom maltretiranju, podmetanju, obezvrjeđivanju, uništavanju mentalnog i fizičkog zdravlja, uništavanju međuljudskih odnosa, uništavanju poslovnih procesa i opće kvalitete rada i života. Zaposlenici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ovime šalju snažnu poruku da se od zlostavljanja ne smije okretati glava, nego da se protiv toga vrijedi boriti i izboriti.

Zahvaljujemo nadležnim tijelima na predanom radu koji je rezultirao ovom optužnicom. Zahvaljujemo i kontinuiranoj podršci Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi. Očekujemo pravičnu sudsku odluku, i to da naš primjer posluži drugima, da se zauzmu za svoja prava, da se za njih izbore i da se, što je najvažnije, ne boje.”

Ova optužnica koju je DORH podignuo protiv Dubravke Vrgoč epilog je dugotrajne pravne bitke zaposlenika HNK u Zagrebu. Brojne prijave za mobbing, koji je inače sudski teško dokazati, odlasci na dugotrajna bolovanja, otkazi i odlasci u prijevremenu mirovinu samo su dio onoga kroz što su prolazili zaposlenici nacionalne kazališne kuće za vrijeme dvaju mandata Dubravke Vrgoč. Zatim je protiv nje Ministarstvo unutarnjih poslova u svibnju 2021. podiglo kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu za mobbing, odnosno zbog osnova sumnje da je počinila kaznena djela ‘’zlostavljanja na radu na štetu više osoba.”

Ta je kaznena prijava, o čemu je Nacional pisao, bila nastavak inicijative 30 zaposlenika HNK u Zagrebu koji su tvrdili da ih je Dubravka Vrgoč uznemiravala na radnome mjestu. O mobbingu Dubravke Vrgoč mediji su već ranije izvještavali, i to godinama prije – Nacional je o tome pisao nakon što je 2016. protiv intendantice HNK u Zagrebu jedna zaposlenica uputila pritužbu za povredu dostojanstva rada i zahtjev za zaštitu prava radnika, što je bila prva službena prijava protiv nje nakon niza anonimnih pritužbi.