Između dvije fešte

maskare_crikv

Ušli smo u novu, 2017. godinu nasmijanih lica, u krugu obitelji i prijatelja, na gradskim trgovima i rivama i pritom nazdravili, u nadi da će nova godina koja je pred nama biti nešto drugačija od stare i da ćemo u tom novom razdoblju ostvariti sve ono što nismo uspjeli godinu dana unazad.

Danas je 6. siječnja, razdoblje darivanja i dobrih novogodišnjih želja je iza nas. Vrijeme je da se nakon rastrošnosti u prosincu hrabro pogleda u novčanik, da se sve zbroji i oduzme i krene naprijed u nove životne pobjede ili poraze, jer bez njih ne bismo bili ono što jesmo.

Čitam po različitim portalima kako su prvi dani siječnja započeli uz viši PDV u ugostiteljstvu  i kako šalica espresa po novom ne košta više 6, nego 7 kuna, a veliki kapučino – sada je 9 kuna. No, ljudi koji su prošli mjesec sjedili na terasama kafića i upijali sunčeve zrake na Korzu usred radnog dana, gdje se u pojedinim kafićima tražilo i mjesto više, zasigurno neće negodovati zbog koje kune viška i prepustit će se i dalje užitku ispijanja kave na riječkoj špici, jer Bože moj,  rekli bi neki; “Gušti su gušti!”.

Vlada RH ovih je dana izvela zanimljiv spin, naime najavili su da od 1. siječnja država počinje oporezivati sve studente koji zarađuju više od 15 000 kn godišnje. Kad tu magičnu granicu prekorače, svaka sljedeća plaća bit će oporezivana s čak 24 posto uz dodatak prireza, ovisno o stopi prireza u gradu koji je prebivalište studenta. U zemlji koja je lagano krenula korak nazad nakon stopiranja kurikularne reforme na kojoj se dugo radilo kroz različite stručne skupine, ovako bi se još dodatno pogoršao položaj mladih ljudi koji žele steći obrazovanje u području koje ih zanima, međutim zbog slabijeg imovinskog statusa svojih roditelja, primorani su novac za troškove studija zaraditi sami. No ipak nakon velike medijske hajke doneseno je priopćenje u kojem stoji da je način obračuna takav da će svaki dohodak do 5.050,00 kuna mjesečno biti neoporeziv. Iznad toga će se oporezivati samo razlika.

Pitam se gdje su u cijeloj toj priči studentski zborovi i koja je njihova svrha uopće, osim što će pojedincima jednog dana u životopisu lijepo izgledati stavak gdje piše da su bili predsjednici ili potpredsjednici toga tijela. Dugo nismo čuli da su se oglasili oko bilo kojih važnih studentskih pitanja na hrvatskoj sveučilišnoj sceni, međutim različiti domjenci i proslave redovito su obilježavani.

U istočnom djelu riječkog područja, maškare, odnosno maškarani plesni vikendi kreću već prvu subotu nakon blagdana Sveta tri kralja. Maškare, fašnik, poklade ili kako ih već zovemo u raznim krajevima hrvatske, imaju jedan cilj koji je kako kaže predaja, utemeljen u magijskom vjerovanju otjerivanja zlih sila kao i protjerivanje zime. No, imaju maškare i socijalni karakter, kroz to šarenilo boja i maski često se očituje i društvena kritika.

Neki jedva čekaju da to vrijeme prođe jer ga naprosto ne podnose, dok bi drugi dušu dali da se takvi događaji ponove i više puta u godini.

Bilo kako bilo, bitno da se pleše, slavi i pjeva, a brige će jednom proć, barem tako kažu brojni poznanici koji s nestrpljenjem očekuju peto godišnje doba ili vrijeme fešte i karnevala. Mnoge bitne stvari u našoj zemlji, poput npr. Kurikularne reforme postat će ponovno tek sporedne teme i dobit će  do daljnjeg svoj status quo.

Ljudi će barem na jedan dan nabaciti maske, nasmijati se društvu u kojem živimo i uputiti mu koju kritiku, a potom će se vratiti u hrvatsku realnost, gdje će ponovno sve događaje u zemlji promatrati s određene distance, sjedeći u kafiću ili u udobnim foteljama svog doma u kojima vrlo brzo zaboravljamo, a onda i kolektivno na*ebemo.