Komadina: Po povjerenje građana idem čista obraza, s ispunjenim obećanjima

Zlatko Komadina već se izuzetno dugo nalazi na čelu Primorsko – goranske županije, a to želi ostati i naredne četiri godine. Tim povodom razgovarali smo s kandidatom SDP-a i njegovih koalicijskih partnera…

1. Natječete se za još jedan mandat na čelu županije. Kada podvučete crtu pod svoje dosadašnje mandate koja su, po Vama, vaša najvažnija postignuća?

Prije svega mogu reći da po povjerenje građana za novi mandat idem čista obraza. Što sam obećao to sam i ispunio. Oduvijek se vodim time da svim građanima naše županije, bilo da žive u Gorskom kotaru, na otocima, ili priobalju osiguramo jednaki standard. Ponosan sam na svaki obnovljeni, izgrađeni i opremljeni objekt u školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi… a koji našim građanima omogućuje dostupnost usluga i olakšava svakodnevni život. Brojnim ulaganjima u naše zdravstvene ustanove te specijalne bolnice Thalassotherapije u Opatiji i Crikvenici, kao i Lječilište Veli Lošinj podigli smo visoki standard te s ponosom mogu reći da su one perjanice zdravstvenog turizma. Gradili smo i energetski obnavljali škole i sportske dvorane. Platak je postao cjelogodišnje odredište sporta i rekreacije. Velikim EU projektima „Putovima Frankopana“, „Mala barka“ i „Arca Adriatica“ oživjeli smo našu bogatu kulturno povijesnu i pomorsku baštinu. Zahvaljujući dobro pripremljenim projektima, uz podršku EU fondova i resornog Ministarstva pokrenuta je velika renesansa naše obale izgradnjom riva i luka. Čuvamo naše prirodne ljepote i zaštićenu prirodu, ali i educiramo stanovnike u multimedijalnim centrima koji bilježe veliki interes i stanovnika i turista. Čuli ste za Centar Beli na otoku Cresus oporavilištem za bjeloglave supove, a ovih dana javnosti smo predstavili i Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici gdje su vuk, ris i medvjed dobili svoj multimedijalni dom. U našim projektima nerijetko smo u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave, bilo da se radi o infrastrukturnim projektima, izgradnji objekata ili npr. dostupnosti logopedskih usluga. Gradimo i radimo, dosta smo postigli, a, naravno, uvijek se može više. Meni su najveća nagrada-zadovoljni građani. Ovih sam dana prošao svaki kutak županije i osobno sam se u to uvjerio.

2. Kako vidite razvoj naše županije nakon epidemije koronavirusa?

Pandemija koronavirusa svima nam je bila velika nepoznanica. Kako se pandemija razvijala, tako smo i mi učili kako s njom izaći na kraj, vodeći računa prije svega o zdravlju stanovnika  i o gospodarstvu koje smo nastojali očuvati. Zato smo u županijske zdravstvene ustanove, koje su zajedno s riječkim  KBC-om na prvoj liniji obrane od COVID-a, injektirali preko 10 milijuna kuna pomoći, a isto  toliko, 10 milijuna kuna potpora, usmjerili smo na poduzetnike s područja Primorsko-goranske županije. Naše zdravstvene ustanove i djelatnici pokazali su visoku razinu stručnosti i profesionalnosti, ali i veliko srce te koristim priliku svima im zahvaliti na velikom angažmanu.

Vjerujem da ćemo zajedničkim radom i zalaganjem uspjeti prebroditi i ovu krizu. Pripreme za turističku sezonu su u punom jeku. Posebno se vodi računa o poduzetnicima i OPG-ovcima koji se svojim poslovima naslanjanju na ovu gospodarsku granu. Naš je cilj privući čim više gostiju kojima smo kroz sustav turističkih zajednica, a u suradnji sa zdravstvenim institucijama, osigurali epidemiološki siguran boravak kao safe stay regija. Drago mi je da, primjerice,  gradilišta rade cijelo vrijeme pandemije. Mi smo čak šest mjeseci prije roka izgradili školu Jelenje-Dražice, projekt vrijedan 41 milijun kuna, koji smo realizirali u suradnji s Općinom Jelenje.

3. Kada odemo u Gorski kotar, uvijek nas zabljesne njegova izuzetna ljepota. Međutim on je poprilično pust i stagnira. Koje projekte planirate pokrenuti kako bi se to promijenilo?

Gorski kotar je zeleno srce Hrvatske i srce zeleno Primorsko-goranske županije. Upravo kao što ste  rekli, područje izuzetne ljepote i prirodne raznolikosti, ali i spokoja koji čovjek osjeća boraveći tamo. Ali specifičnost područja sa sobom vuče i neke „mane“. Činjenica je da je život Gorana skup  – od nabave ogrjeva, troškova zimske službe, sanacije oštećenja kolnika… Dodatni udarac Gorskom kotaru bio je i gubitak zakonskih pogodnosti brdsko-planinskog  statusa. Ima onih koji znaju reći da se premalo ulaže u Gorski kotar. To nije istina. Primorsko-goranska županija osnovala je poseban Fond za Gorski kotar, a nastojimo podjednako ulagati u sve krajeve naše županije. Ne treba zaboraviti  na državu koja treba financijski posebno pratiti specifična područja. Pomagali smo do sada  i nastavit ćemo još više pomagati ovaj kraj kroz razne pomoći kao što su potpore poduzetnicima, subvencije prijevoza i uređenja te izgradnje infrastrukture kao i uređenje centara za mlade, potpore socijalnim programima u vidu logopedskih usluga i brige za starije građane… Zbog svojih blagodati i idealnih uvjeta za pripreme, Gorski kotar vidim kao centar za bazične pripreme sportaša. U planu je i mreža sanjkališta koje planiramo realizirati s jedinicama lokalne samouprave. Gorski kotar planiramo razvijati održivo, otvoriti ga turistima, ali paziti na njegovu još uvijek, usudio bi se reći, u nekoj mjeri netaknutost. Poticat ćemo i ojačati poljoprivrednu proizvodnju te prije svega pružati dostupnost usluga  i uvijete kako mladi ne bi iseljavali iz ovog kraja. Također, u planu je obnova Doma zdravlja u Delnicama.

4. Kakav je plan za Platak, konkretnije, koja su daljnja ulaganja u omiljeno kvarnersko skijalište?

Zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima, Platak je pretvoren u suvremeni sportsko-rekreacijski centar s raznovrsnom ponudom za aktivan boravak u prirodi. Po visini dosadašnjih i planiranih ulaganja, Platak predstavlja jedan od najvećih kapitalnih projekata Županije u koje je proteklih desetak godina uloženo preko 70 milijuna kuna. Izvršeni su veliki infrastrukturni zahvati uređenja ceste, izgradnje parkirališta te akumulacijskog jezera sa sustavom zasnježenja i potrebnom opremom. Ono što je pred nama je izgradnja nove četverosjedne žičare Radeševo. Uz naša ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, vjerujem da će interes za ulaganja u ugostiteljske, smještajne i druge sadržaje iskazati i poduzetnici, što bi dodatno podiglo atraktivnost Platka kao cjelogodišnje turističke destinacije.

5. U svom programu spominjete županiju znanja kojim konkretnim mjerama to planirate postići?

Ponosan sam na naše Sveučilište koje svojom izvrsnošću može parirati mnogim  europskim i svjetskim  centrima znanja. Nekadašnji rektor Danijel Rukavina udario je temelj za razvoj jednog snažnog sveučilišta koje danas  za svoju kvalitetu prima brojne nagrade. Sveučilište u Rijeci na čelu s rektoricom Snježanom Prijić Samaržija naš je partner u brojnim projektima koje provodimo s ciljem razvoja znanja i kompetentnosti te stvaranjem konkurentne radne snage obrazovane prema potrebama tržišta rada. Tu su i naše potpore inovatorima, poduzetničkim centrima i kreativnim industrijama, a sve kako bismo povećali snagu cjelokupnog gospodarstva i održali i podržali gospodarski rast. Ulaganje u ljude, njihovo znanje i pružanje kvalitetnog obrazovnog programa koje uz teoretsko podrazumijeva i ono praktično znanje, kotač su razvoja regije.

6. Kvarnerski otoci naša su iznimna vrijednost. Možete li nam reći, u investicijskom smislu što je već učinjeno i što tek treba učiniti?

U razvoj kvarnerskih otoka uloženo je mnogo. Prije svega, našim smo otočanima osigurali dobru povezanost s kopnom te administrativnim središtem Županije, gradom Rijekom. Nema otoka na kojem nije dovršen ili se ne provodi infrastrukturni projekt uređenja luka, riva i šetnica. Povećali smo broj vezova, kako nautičkih tako i onih namijenjenih domicilnom stanovništvu. U tijeku je primjerice, po odobrenim bespovratnim EU sredstvima u PGŽ uz pomoć resornog Ministarstva, najveći projekt dogradnje luke Mrtvaška na Lošinju, intenzivno se grade rive  na pomorskom dobru Raba, Lopara, Krka. Podižemo standard uređenjem objekata školstva i zdravstva. U županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju „Insula“ na Rabu, koja je između ostalog najveći poslodavac na otoku, nedavno je otvoren paviljon za specijalističke ambulante i rehabilitaciju, a na Lošinju su u tijeku radovi treće faze revitalizacije Lječilišta Veli Lošinj. Na Krku i Lošinju uređeni su interpretacijski centri pomorske baštine u sklopu projekta Mala barka, obnovljen je stacionar doma za starije Mali Kartec Krk te je otvorena ispostava Doma na Rabu. Spremni su projekti uređenja Doma zdravlja na Krku, Loparu kao i solarna elektrana Orlec Trinket…Puno smo napravili, ali već su u planu novi projekti kojima ćemo zaokružiti veliki, dugogodišnji  investicijski ciklus Primorsko-goranske županije na otocima.

7. Kada govorimo o županijskim lučkim upravama koje projekte/investicije uz one pokrenute još namjeravate pokrenuti?

Pokrenuto je puno projekata, što u suradnji s lokalnim samoupravama, što s  resornim Ministarstvom preko kojeg smo naše pripremljene projekte kandidirali za EU fondove i dobili sredstva iz EU fondova. Pred nama su projekti ribarske luke Krk gdje je u planu izgradnja primarnog lukobrana i popločenje gata, potom dogradnje luke Melak i uređenje luke San Marino na Rabu, druga faza razvoja luke Cres…Otoci su jedno veliko gradilište, ali isto je tako i na kopnu. Županijska lučka uprava Opatija-Lovran-Mošćenička Draga završava projekt dogradnje obale i izgradnje obalne šetnice što je izuzetno važan projekt za Mošćeničku Dragu gdje se rive nisu uređivale gotovo 80 godina. Ovime je vizura mjesta dobila novu dimenziju, a podiže se kvaliteta turističke ponude, ali i kvaliteta života lokalnog stanovništva. Investicija je vrijedna 10 milijuna kuna. U Kraljevici smo izgradili luku Carovo, a i u Crikvenici će uskoro zasjati nova riva. Gradi se zaista duž cijele obale. Istovremeno, već su u pripremi i drugi projekti za kandidiranje na EU Fondove.

8. Županija konstantno ulaže u obrazovanje, koja su slijedeća ulaganja ukoliko osvojite još jedan mandat na čelu PGŽ?

Upravo tako, za djecu i mlade nastojimo osigurati što bolje uvjete za boravak u školama, ali i bavljenje sportom i drugim izvanškolskim aktivnostima. Zahvaljujući projektu energetske obnove, brojne su školske zgrade diljem županije dobile novo ruho, nove fasade i prozore. Dogradili smo osnovnu školu u Matuljima, rekonstruirali škole u Baški i Puntu, neki dan smo otvorili i u potpunosti rekonstruiranu, gotovo nanovo izgrađenu, školu Jelenje – Dražice, a prije toga smo obnovili i dogradili osnovnu školu u Čavlima. Uz svaku smo školu izgradili i školsku-sportsku dvoranu. U ovih mojih 20 godina koliko sam na čelu Županije, to je ukupno 15 školskih sportskih dvorana, na što sam posebno ponosan. Krećemo u dogradnju osnovne škole u Rabu i najveće osnovne škole, one u Marinićima, na području Općine Viškovo. Time bi sve škole prešle na rad u jednoj smjeni. Ono što je pred nama su dva velika projekta – izgradnja školske sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci  te izgradnje nove škole na Marinićima u Viškovu.

9. Kakav izborni rezultat očekujete na predstojećim izborima?

Zajedno sa svojim suradnicima zaokružio sam u ovom mandatu jedan veliki investicijski ciklus. Znam da to građani vide, znaju i cijene. Vjerujem da sam do sada uvijek opravdao povjerenje građana i čista obraza izlazim na izbore vjerujući da ću to povjerenje ponovno dobiti.

10. Za kraj, predstavite ukratko svoje zamjenike i recite nam po kojem ključu birate svoje suradnike?

Marinu Medarić i Petra Mamulu, koji su moji zamjenici protekla dva mandata već vjerojatno poznajete, a novo lice je naš Vojko Brat, mladi  odvjetnik iz Rijeke, dugogodišnji član SDP-a i moj dragi kolega. Naša Marina dolazi iz Cresa, a Petar iz Gomirja. Spoj smo zelenog i plavog, iskustva i mladosti. Vjerujte, odličan  smo tim koji će nastaviti započete projekte i krenuti u nove. Upravo su timski rad, međusobno razumijevanje i poštovanje, iskrenost i povjerenje, ključ koji otvara vrata uspješne suradnje, rekao je Komadina u razgovoru za Fiuman.