Komadinu naljutilo jer Apoksiomena nije mogao pogledati s predsjednicom

apoksiomen

Muzej Apoksiomena, posvećen antičkom brončanom kipu atleta pronađenom u moru pokraj otoka Lošinja, otvorila je u subotu u palači Kvarner u Malom Lošinju predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednica Grabar Kitarović je rekla da je Apoksiomen postao dio identiteta Malog Lošinja i Jadrana, kao što su neki drugi znameniti antički kipovi dio identiteta gradova poput Londona ili Pariza, u čijim se muzejima nalaze.

Svečanost povratka Apoksiomena na Lošinj je i svečanost hrvatske znanosti i struke, hrvatski su konzervatori, restauratori, arhitekti i muzealci iskazali visoku razinu stručnosti, uz bok najvećim svjetskim stručnjacima, rekla je.

Grabar-Kitarović: Muzej Apoksiomena potvrda je hrvatske izvrsnosti

Ovaj muzej je jedna od najboljih potvrda hrvatske izvrsnosti na europskoj kulturnoj pozornici”, istaknula je predsjednica.

Među zaslužnima za realizaciju tog projekta izdvojila je bivšeg ministra kulture Božu Biškupića, nazočnog na svečanosti, istaknuvši da je podržao napore gradonačelnika Malog Lošinja Garija Cappellija, njene i mnogih drugih koji su se zalagali za povratak Apoksiomena na Lošinj. Hrvatski turizam se mora preoblikovati u smjeru kulturnog turizma jer se, primjerice Mali Lošinj, ne može oslanjati samo na nekoliko mjeseci ljetnog turizma, rekla je, dodajući da je Muzej Apoksiomena, kao i Vučedolski muzej, Muzej antičkog stakla, Muzej u Naroni, Muzej alke primjer muzeja koji može preobraziti zajednicu i dati joj novi identitet. Ulaganje u kulturu i baštinu nije trošak, to je ulaganje u razvoj i našu budućnost, rekla je Grabar Kitarović. Lošinjanima je poručila da moraju sačuvati uspomenu, dati joj novo značenje i produžiti život ovom sjajnom umjetničkom djelu.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović istaknuo je da se od vađenja kipa iz mora do danas o Apoksiomenu vrijedno skrbilo Ministarstvo kulture i Hrvatski restauratorski zavod, a u taj postupak je bilo uključeno više od 100 stručnjaka. Naglasio je da je kvaliteta izvedenih restauratorskih i konzervatorskih radova donijela Restauratorskom zavodu vrijednu nagradu na europskoj razini za zaštitu kulturne baštine. “Apoksiomen je ne samo veliko dostignuće antičke plastike, nego i umjetnina koja svjedoči zalaganju Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda na zaštiti baštine”, kazao je. Poimenično je zahvalio mnogim osobama uključenim u postupak zaštite i izlaganja kipa.

Gradonačelnik Gari Cappelli je istaknuo da ovaj muzej daje doprinos razvoju Lošinja kao cjelogodišnje turističke destinacije. Lošinj je pozicioniran kao otok vitalnosti, a Apoksiomen otvara mogućnost nove ponude, poput antičke kuhinje i antičkih kulturnih putova, rekao je. “Borba za povratak Apoksiomena na Lošinj je doprinos sustavnom usmjeravanju Lošinja ka važnom položaju u hrvatskom kulturnom turizmu”, rekao je gradonačelnik.

Na svečanosti su bili i ministri turizma Anton Kliman te pomorstva Oleg Butković i mnogi drugi uzvanici.

Za kraj svečanosti je na moru upriličen trodimenzionalni hologramski prikaz Apoksiomena.

Komadina napustio svečanost

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina bio je na početku svečanosti, ali je revoltirano napustio muzej jer nije mogao u obilazak prije svečanog otvaranja s predsjednicom, kad je obišla muzej u pratnji supruga i gradonačelnika Cappellija. Kako je telefonom objasnio novinarima, protokolom je bilo predviđeno da u obilazak idu i on i ministri, koji su također morali ostati ispred muzeja. Kako je naveo, on je jedan od najzaslužnijih za povratak Apoksiomena na Lošinj.

Lošinjski Apoksiomen najočuvaniji od osam poznatih

Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku dok čisti strigil (strugaljku) kojim je s tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja i jedina je za sad pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Visok je 192 centimetra, težak 300 kilograma, a pronašao ga je slučajno 1997. godine belgijski ronilac i amaterski fotograf Rene Wauters na dubini od 45 metara između otočića Vele Orjule i istočne obale Lošinja. Izvađen je iz podmorja 27. travnja 1999. godine, desaliniziran do listopada 2000. godine, nakon čega su konzervatorsko-restauratorski radovi trajali šest godina. Tijekom restauracije, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2. ili 1. stoljeće prije Krista. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je kip najcjelovitiji i najsačuvaniji. U istraživanju lokaliteta i vađenju kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja.

Hina