Povežite se s nama

Fiuman Plus

Marko Boras Mandić: S temom “Krčki most” idemo do kraja

Objavljeno

na


Unija Kvarnera jedna je od novijih političkih stranaka u Hrvatskoj, a njezino djelovanje, kao što sam naziv otkriva, posvećeno je upravo Primorsko-goranskoj županiji. Javnosti vjerojatno najprepoznatljivije ime iz Unije Kvarnera je višegodišnji dožupan Marko Boras Mandić s kojim ovom prilikom i razgovaramo o brojnim aktualnim temama u našoj regiji.

Unija Kvarnera osnovana je prije malo više od godinu i pol dana, a odmah u startu pridružila su vam se brojna poznata i iskusna politička lica. Koliko ste zadovoljni radom stranke u dosadašnjem razdoblju i koji su zapravo ključni projekti za koje se Unija Kvarnera zalaže u svom radu?

“Ideja regionalne opcije je kod mene i kod mojih kolega prisutna dugi niz godina, uvijek smo naglašavali teme i pokretali inicijative od regionalnog značaja, tako da smo sad Unijom Kvarnera dobili stranački okvir kroz koji možemo nastaviti sve započete projekte. Nakon dugo vremena mogu kazati da zajedno sa svojim suradnicima uživam u politici, na način da sami kreiramo ideje bez da nam ih netko neprestano nameće “odozgora”, opet živimo politiku i vjerujemo u nju a to je izuzetno bitno ako nešto želite stvoriti. Pogotovo danas kada je politika mnogima ogađena lijepo je imati osjećaj da politika ipak može biti pozitivna. Zbog toga ćemo apsolutno sve napraviti da Unija Kvarnera bude više od političke stranke. Izuzetno je bitno, pogotovo sada u početku, da Unija Kvarnera bude svojevrsni pokret koji će osvijestiti svih nas na Kvarneru da nam je potrebna jedna snažna regionalna opcija koja će se, bez kompromisa, boriti da stvorimo svojim rukama i svojim znanjem regiju gdje će se dobro živjeti i gdje će se ostajati živjeti. To je misija Unije Kvarnera.”

Sve je veći broj regionalnih stranaka u Hrvatskoj. Smatrate li da se razmišljanja ljudi polako mijenjaju i da se odmiču od tradicionalno velikih stranaka te postaju sve skloniji dati svoj glas onome koji će zastupati prvenstveno njihove lokalne i regionalne interese?

“Apsolutno. Pogledajte gdje je regija Baskija bila prije 25 godina. Nekad opustošena regija od centralizirane Španjolske, danas jedna od najrazvijenijih regija u Europi. Ili kako bi izgledale talijanske regije Veneto ili Friuli da im Rim uzme sve novce. Nemam apsolutno nikakve dvojbe da je put decentralizacije, ali one korjenite, dakle fiskalne i decentralizacije ovlasti, jedini put koji daje priliku da se Hrvatska država spasi i da kroz razvoj svojih regija postane bogata i konkurentna država. Bez toga zaostajat ćemo još više nego što neki analitičari predviđaju. Stoga je ključno da mi u Uniji Kvarnera ali isto tako i ostale stranke počnu “regionalno razmišljati”. I što prije to shvatimo i odustanemo od modela zagrebizacije Hrvatske to bolje. Realno građani su u dobrom djelu par koraka ispred politike, mnogi su shvatili da ovakav model države njima ne daje apsolutno nikakvu perspektivu. I zato su mnogi danas u Irskoj i Finskoj.”

“Budite uvjereni da ćemo s temom “Krčki most” ići do kraja”

Jedan od zapaženijih poteza Unije Kvarnera u posljednje vrijeme je zahtjev Ustavnom sudu da ukine naplatu Krčkog mosta. Kakav rasplet očekujete u ovom slučaju i jeste li očekivali ipak nešto “mekši” pristup ministra Butkovića ovom slučaju s obzirom na to da ipak dolazi iz naše županije?

“Istina je, Unija Kvarnera je otvorila temu ukidanja naplate Krčkog mosta. I budite uvjereni s ovom temom ići ćemo do kraja. A ako unatoč jednoglasnom stavu svih građana da se naplata ukine ona ostane onda ćemo predložiti da se most nazove po ministru koji takvu odluku brani ili po onom načelniku iz Vrbnika koji je javno tražio da se poveća cijena mostarine s 35 kn na 70 kn. Naplatne kućice na Krčkom mostu su sramota Republike Hrvatske u prvom redu, pokazuju vrlo zorno, kakav odnos država ima prema Rijeci i prema Kvarneru, na neki način one su mentalni Berlinski zid koji oslikava dvije hrvatske države. Njihovu privilegiranu i našu služarsku.”

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Poznato je da je PGŽ jedna od rijetkih županija koja više doprinosi državnom proračunu, nego što iz njega prima, a i u protekloj kampanji ste se zalagali za što veću decentralizaciju i regionalizaciju. Što bi na tom polju trebali biti prvi veći koraci Vlade RH? U tijeku je upravo prepuštanje kontrole županijama nad Uredima državne uprave. Je li to dovoljno?

“To s Uredima državne uprave ćemo tek vidjeti kad se zakoni donesu da li se radi o stvarnoj decentralizaciji ili možda baš suprotno. Realno jedina kakva takva decentralizacija dogodila se za vrijeme Račanove vlade. Ali i onda sve je to stalo prije nego je i počelo. Mislim da smo kroz ovih skoro 30 godina napravili administrativnog monstruma u Zagrebu. I sada je taj sustav, koji da bi opstao se bori protiv svake reforme, jako teško mijenjati. Radi se o interesima onih koji se hrane s tim sustavom, onih koji su zaposleni unutar sustava i oni koji su poslovno vezani na sustav. No sustav je počeo jesti samog sebe a ljudi je sve manje. Iz Irske i Finske nema alimentacije tog aparata.”

Smatrate li i da Hrvatska možda ima prevelik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave? Zalaže li se Unija Kvarnera za spajanje pojedinih manjih općina, pa čak i podjelu Hrvatske u pet do šest regija? Je li realno očekivati da u Istri prihvate zajedničku regiju s PGŽ i Likom u kojoj bi, za očekivati je, Rijeka ipak bila sjedište.

“Očito nema hrabrosti za to. Svaka stranka ima nekog svog načelnika u tamo nekoj općini i onda kad krenu razgovori na tu temu svi viču – može ali nemoj dirati ovu i onu općinu. Evo npr. Unija Kvarnera ima načelnika u Mrkoplju, ima predsjednike općinskog vijeća u Lovranu, Čavlima i Lokvama. Dakle mi bi trebali biti protiv da se te općine spajaju s npr. Delnicama ili Opatijom. Obično tako to funkcionira – može ali ne naša općina. Stvar bi se trebala promatrati skroz drugačije, na način – što bi građani Lovrana dobili a što izgubili kad bi se “fuzionirali” s Opatijom. Osobno držim da je to proces od kojeg ne treba bježati nego ga treba poticati. Ako građani dobiju veću gospodarsku konkurentnost, veći i jeftiniji komunalni i društveni standard, bolju prometnu povezanost i jeftiniju administraciju onda je mještanima Mrkoplja ili Lokava apsolutno nebitno da li su administrativno pod Delnicama ili nisu. Prije nekih 3-4 godine pokrenuta je Liburnijska inicijativa da se “udruže” Lovran, Draga i Opatija. To je bila moja inicijativa, održano je više sastanaka čelnika tih triju JLS na kojima je bio i prof. Koprić, vjerojatno vodeći stručnjak u tom području. Bili smo vrlo blizu pokretanja postupka konzultacija s građanima ali onda je predmet to jest inicijativa završila u nečijoj ladici. Šteta.”

Sljedeći lokalni i regionalni izbori još su prilično daleko, pa je ipak prerano za razgovor o njima, no pred vratima su nam izbori za EU parlament. Hoće li se Unija Kvarnera u njih također uključiti te hoće li možda biti u kakvoj koaliciji? Tko bi mogao biti istaknut ispred vaše stranke?

“Razgovarali smo s kolegama iz drugih stranaka. Sa strankom Pametno, sa SDP-om, s Amsterdamskom koalicijom. Razgovaramo s još nekim strankama. Dogovorili smo izradu programske platforme s Listom za Rijeku. To će nam biti platforma za daljnje razgovore. Svjesni smo da u izborima gdje je Hrvatska jedna izborna jedinica da je potrebno razgovarati i udruživati se sa srodnim ili sličnim strankama. No isto tako ideju Unije Kvarnera nećemo pod svaku cijenu staviti u svrhu nečije ambicije da dobije europarlamentarca koji će biti svrha sam sebi. Isto tako nećemo biti dio koalicija kojima je fokus na “protiv” umjesto na “za”. Nažalost imamo inflaciju stranaka kojima je jedini program kako srušiti HDZ ili kako izmijeniti Vatikanske ugovore. To nije politika koju Unija Kvarnera može podržati, želimo pred birače izaći s konkretnim idejama i programima a ne s politikom rušenja. I vrlo često te političke opcije kojima su puna usta rušenja HDZ-a zaboravljaju svoje grijehe poput Uljanika ili željeznice Rijeka-Zagreb, Žute lokve, Zakona o BPP i slično.”

“Ne vjerujem da će Komadina otići u Europski parlament”

Sve češće se može čuti da bi upravo Zlatko Komadina mogao biti na SDP-ovoj listi za EU izbore na jednom od prolaznih mjesta. Jeste li već o tome razgovarali možda s njim i mislite li da je zainteresiran za selidbu u Bruxelles?

“Pitanje za Zlatka Komadinu i za SDP. Ali ne vjerujem da će Komadina u Bruxelles, da pričali smo na tu temu i nisam stekao dojam da planira pustiti posao i projekte u županiji na pola mandata. Ali ponavljam, pitanje ipak za župana.”

Dotaknimo se malo i Rijeke. Zasigurno vam ne promiče da je gradonačelnik Vojko Obersnel posljednjih godina na meti brojnih kritika, naročito radi određenih nerealiziranih projekata, a tu se najviše ističe novi autobusni kolodvor. Smatrate li da je to projekt koji je već trebao biti realiziran?

“Gradonačelnik Obersnel ima već dosta kritičara da bi se sad i Unija Kvarnera priključila u taj vlak. Pogotovo jer nismo prisutni u Gradskom vijeću pa možda nekako nije ni pristojno voditi dnevnu politiku u Rijeci. Naravno to ne znači da Unija Kvarnera ne misli politički djelovati u gradu. Upravo suprotno. Zato smo i izašli koncem prošle godine zajedno sa Listom za Rijeku na izbore za MO i ostvarili treći rezultat odmah iza dva bloka HDZ-a i SDP-a. Tako ćemo nastaviti i dalje, gledat ćemo da ojačamo organizaciju u Rijeci i da s vrlo konkretnim programom i ljudima koji će ponuditi jedno potpuno novo lice Rijeke izađemo na sljedeće lokalne izbore. I da, imat ćemo svog kandidata za gradonačelnika.”

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Kad su u pitanju projekti, svima je poznato da je trenutno u Rijeci na prvom mjestu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Kakva su vaša očekivanja od tog projekta, smatrate li da se moralo do sada više toga odraditi, da je projekt trebao biti pripremljeniji? Građani još uvijek ne znaju previše što nas čeka te sad već pomalo famozne 2020. godine, a čini se da će to biti i prilično veliko financijsko opterećenje za gradski proračun…

“Kao što sam ranije rekao, nećemo kritizirati. Postoje ljudi koji su zaslužni što je Rijeka uopće dobila mjesto prijestolnice kulture, na čelu s gradonačelnikom Obersnelom, postoji tim ljudi koji, vjerujem, znaju svoj posao. Možda jedino nedostaje malo više Riječana u toj cijeloj EPK priči. A očekivanja naravno da su velika. Osobno bi volio više “građevina” koje će ostati u gradu i iza 2020. a manje umjetničkih programa koji s EPK i odlaze. Svi mi koji volimo ovaj grad želimo da projekt uspije, da budemo ponosni na svoj grad i da puno godina iza EPK imamo što za pokazati turistima ali i imati i sadržaje koje ćemo moći koristiti kao građani.”

Ovih dana ponovno je u javnost dospio Vaš stranački kolega Valerij Jurašić te da bi svoje novo radno mjesto navodno mogao pronaći u jednoj županijskoj ustanovi. Je li on trebao ranije sam odstupiti s mjesta pročelnika za kulturu i ne smatrate li da je trebao napustiti politiku nakon što je sud utvrdio da je nezakonito zaposlen na tu funkciju?

“U životu se ništa ne događa slučajno tako da ni Valerij nije sad uoči izbora slučajno ”dospio” u javnost. Ljudska zločestoća nažalost vrlo često pokušava biti glasnija od istine. Tako i s tom mantrom o nezakonitom zapošljavanju. Vidite, prije 6 mjeseci se govorilo sa županijske govornice da “ide” novi natječaj za pročelnika u kulturi i sportu za Valerija Jurešića. I onda se dogodi taj natječaj i Valerij se niti ne javi. Realno da se javio bilo bi ga jako teško, sa stručnog stajališta, odbiti. I evo sad opet se “zna” da će kolega Jurešić biti novi ravnatelj ustanove Ivan Matetić Ronjgov. Natječaj, kad bude, na koji, koliko je meni poznato, kolega Jurešić nema namjeru javljati se. Tako da, ono što se ”zna” je vrlo diskutabilno i nažalost, vrlo često, bez integriteta. No ja se sada pitam nešto drugo. Gdje je odgovornost onih koji šire ovakve vijesti? Nigdje. Nema odgovornosti. Ali ok, očito je sve to dio politike, iako je jako tužno da se neki u politici bave seciranjem tuđih života umjesto da govore o idejama s kojima učiniti društvo boljim.”

“Osobno bih novac za obnovu Galeba radije usmjerio u obnovu Kantride”

Mnogima je poznato da se iznimno vatreni navijač HNK Rijeke. Kako komentirate trenutne prilično velike probleme u odnosu uprave kluba i KN Armada? Izgleda da se sukobu ne nazire kraj…

“Mislim da nije u redu da ja ovdje kao dožupan ili kao član Unije Kvarnera komentiram odnose između uprave kluba i navijača. Mogu samo pozvati sve strane da sjednu za stol i da iskreno porazgovaraju i nađu rješenje ove situacije koja nikoga ne veseli. Iako ne treba raditi dramu oko toga, to je sve dio života jednog nogometnog kluba. Bezbroj takvih primjera je po Europi pa i po Hrvatskoj. Svakom sukobu dođe kraj pa tako vjerujem da će brzo i ovome.”

Bili ste u značajnoj mjeri angažirani u projektu “Povratak na Kantridu” kad je više od deset tisuća ljudi pratilo uživo susret Rijeke i Maribora na tom legendarnom stadionu. Vjerujete li da će Kantrida ikad zablistati u toliko željenom novom ruhu?

“Istina, bio sam dosta uključen, organizacijski i emotivno i jako ponosan da je projekt uspio iznad svih očekivanja. I teško će to biti ponoviti, puno truda, upornosti, rada, organizacije. Mjeseci planiranja i onda sve stane u 90 minuta. Na utakmici protiv Maribora se je najbolje pokazalo kolika je emocija navijača prema tom stadionu. I zato je obaveza svih koji mogu vratiti nogomet pod stijene Kantride da to učine. Možda je EPK bila velika prilika za Kantridu, ili Kantrida za EPK. Osobno bi 60-70 milijuna kuna planiranih za brod Galeb radije usmjerio prema rekonstrukciji povijesne Kantride i izgradnji Muzeja nogometa. Upravo je to mjesto koje fenomenalno može ispričati proteklih 100 godina grada koji teče. Mjesto gdje se igrala talijanska Serie A, jugoslavenska liga, HNL, mjesto gdje je nastao scudetto, mjesto gdje je padao slavni Real, mjesto gdje su se krala prvenstva, lože koje su pohodili razni predsjednici država, od Zanelle i samoproglašenog D’Annunzia do Nazora, Tita i Kolinde. Jedno je sigurno, kad imaš Kantridu onda je uspjeh jedina opcija”, rekao je Boras Mandić u razgovoru za Fiuman.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Fiuman Plus

Facebook

Instagram