Mirjana Bobuš i Dinko Tamarut dobitnici županijske nagrade za životno djelo

Na održanoj sjednici Županijske skupštine, posljednjoj u ovom sastavu, vijećnici su jednoglasno usvojili prijedlog o dodjeli Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo Mirjani Bobuš, kantautorici koja je svojim skladbama dala nemjerljiv doprinos čakavsko-glazbenom izričaju te Dinku Tamarutu za dugogodišnji rad, doprinos i značajnu ulogu u promicanju antifašizma u Primorsko-goranskoj županiji.

Godišnja nagrada Primorsko-goranske županije za 2024. godinu pripala je Pjevačkom zboru mladih „Josip Kaplan“ za izniman doprinos kulturi te promociji zborskog amaterizma Primorsko-goranske županije te Klaudiji Juranić Klarić za izniman doprinos na promociji udomiteljstva i posvojenja, kao i zalaganje za ostvarivanje prava djece i udomitelja te pružanje jednakih mogućnosti udomljenoj i posvojenoj djeci i mladima. Nagrade će se odabranima dodijeliti na svečanosti obilježavanja Dana županije, 14. travnja 2025. u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.

U nastavku sjednice, vijećnici su raspravili brojne teme uključujući i one iz područja odgoja i obrazovanja. Vijećnica Iva Rinčić izvijestila je nazočne o aktualnim rezultatima mature, osvrćući se na trendove u obrazovnom sustavu i važnost redovitog izvještavanja o uspjehu maturanata.

Rinčić je podsjetila na nedavne objavljene rezultate državne mature za prethodnu godinu i istaknula negativne trendova koji su prisutni već nekoliko godina te smatra da bi jedan od ciljeva trebao biti stalno izvještavanje vijećnika o rezultatima mature. “Time bismo mogli pratiti uspješnost maturanata i podići kapacitete za njihov nastavak školovanja“, izjavila je Rinčić. Tijekom rasprave, vijećnica je istaknula da Primorsko-goranska županija ima 30 srednjih škola i 31 osnovnu školu te je izvijestila da su maturanti iz ove županije postigli vrlo dobre rezultate iz engleskog jezika, dok su rezultati iz hrvatskog jezika bili ispod prosjeka. Pored toga, Rinčić je spomenula da je županija u proračunu za 2025. godinu osigurala 126 milijuna eura za obrazovanje, što čini gotovo 36% ukupnog proračuna.  Ostatak čine rashodi u sklopu EU projekata Razvojne agencije. Plan razvoja PGŽ-a 2021.-2027 ističe visoku razinu nadstandarda za zdravlje, socijalnu skrb i obrazovanje, a ulaganje u obrazovanje i vještine ključni je instrument politike smanjenja nejednakosti i promicanja jednakih mogućnosti.

Orjen Petković istaknuo je da rezultati mature ne mogu u potpunosti opisati rad nastavnika, naglašavajući potrebu za širim pristupom analizi, uključujući različite vrste srednjih škola i motivaciju učenika. Leo Pavela predložio je da se razmotri mišljenje učenika o svojim profesorima i nastavi, dok su drugi vijećnici, poput Morene Lekan, istaknuli potrebu za reformom obrazovnog sustava i bolje motiviranje profesora jer trenutni kurikulumi i stari sustavi ne donose željene rezultate koja je je pri tome naglasila da su to problemi na koje Županija ne može puno utjecati.

Župan Zlatko Komadina također je komentirao temu mature, izražavajući svoje mišljenje o završnim ispitima i potrebi za reformom, istaknuvši da je to vrlo važna tema o kojoj treba raspravljati.

Pročelnica odjela za odgoj i obrazovanje, Edita Stilin, istaknula je da županija osigurava uvjete rada školama kroz decentralizirana sredstva i proračun i uključuje se u izradu fakultativnih programa poput građanskog odgoja i obrazovanja, koji je uveden među prvima u Hrvatskoj u srednje škole u našoj županiji. Također, napomenula je podijeljenu odgovornost u obrazovnom sustavu, u kojem ključnu ulogu imaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

Rekla je da loši rezultati mature u županiji i na nacionalnoj razini nisu zadovoljavajući te je naglasila potrebu za promjenama u obrazovnom sustavu. U svrhu daljnjeg unapređenja, dogovorena je suradnja s Institutom za društvena istraživanja kako bi se provela dubinska analiza rezultata po sektorima. Također je spomenula projekt Regionalnih centara kompetentnosti u koji je uloženo 16,5 milijuna eura te dodala da je kroz četiri godine uvedeno devet novih obrazovnih programa u srednjim školama, što smatra značajnim doprinosom razvoju županije.

Stilin je naglasila važnost prilagodbe obrazovnih programa potrebama učenika i tržišta rada te istaknula visok udio upisa maturanata sa područja PGŽ-a na fakultete. Dodala je i da bi Centar izvrsnosti mogao pozitivno utjecati na poboljšanje rezultata, navodeći primjer Varaždinske županije. Pozvala je na daljnje razmatranje svih faktora koji utječu na rezultate državne mature.

Jedan od prijedloga je i zaduženje Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje da redovito godišnje izvješćuje o rezultatima mature i izradi Akcijskog plana za poboljšanje uspjeha maturanata u Primorsko-goranskoj županiji. Također, predloženo je osnivanje Centra izvrsnosti za srednje škole koji bi pružio dodatnu podršku darovitim učenicima, a cilj je da županija bude među 10% najboljih u Hrvatskoj prema rezultatima mature.

Na kraju, većina se složila da obrazovni sustav u županiji, kao i u cijeloj zemlji, treba ozbiljnu reformu. Točka je usvojena od strane vijećnika.

U raspravi o gospodarskoj situaciji u Primorsko-goranskoj županiji, vijećnici su iznijeli različite stavove o ključnim izazovima i mogućim rješenjima za poboljšanje konkurentnosti i razvoja.

Boris Popović, predlagatelj točke, predstavio je strukturu kompanija u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Primorsko-goransku županiju. Istaknuo je da nedostaje unicorn firmi, dok je pohvalio uspjehe u stručnim i znanstvenim djelatnostima. Prepoznao je važnost ulaganja u EU fondove i kredite kako bi se ubrzao razvoj i da županija ima pozitivne pokazatelje u financijama, nekretninama i hotelijerstvu. S druge strane tu su visoka porezna opterećenje, a kao neka od rješenja, Popović predlaže usvajanje Županijskog indeksa razvijenosti, izradu regionalnog indeksa konkurentnosti i formiranje Akcijskog plana za jačanje konkurentnosti i razvoj PGŽ-a.

Vijećnik Leonardo Pavela ukazao je da postoje razvojni potencijali o kojima treba nastaviti raspravljati. Vijećnik Orjen Petković spomenuo je kako demografski trendovi negativno utječu na konkurentnost i rast županije. „Imamo jasne pokazatelje da broj stanovnika opada, a s time i konkurentnost našeg gospodarstva. Moramo se pitati, možemo li razvijati sve sektore ili se treba fokusirati na specifične oblasti, poput turizma ili pomorskog sektora“, istaknuo je Petković.

S druge strane, Nedo Pinezić izrazio je podršku prijedlogu da se pokrenu akcijski planovi za gospodarski razvoj, ali je također naglasio potrebu za suradnjom između privatnog i javnog sektora. „Ne smijemo se podijeliti na privatni i javni sektor, nego zajednički raditi na prevladavanju prepreka koje nas usporavaju. Da bi županija napredovala, moramo se udružiti i koristiti resurse koji su nam dostupni“, poručio je Pinezić.

Vice Sep je pozdravio inicijative za poboljšanje uvjeta za poduzetnike, naglašavajući važnost infrastrukturnih projekata poput industrijske zone u Bakru.„Infrastruktura je ključ za razvoj poslovnih zona. Moramo se fokusirati na konkretne projekte koji će donijeti stvarnu korist našim poduzetnicima“, rekao je Sep, dok je vijećnik Bojan Kurelić istaknuo važnost suradnje Grada Rijeke i Grada Bakra, kao i Županije.

U zaključku, pročelnik Ljudevit Krpan istaknuo je da je Primorsko-goranska županija u prošloj i sadašnjoj financijskoj perspektivi bila peta po povučenim sredstvima iz EU fondova. Na kraju je župan Komadina naglasio da, unatoč svim izazovima, županija nije stagnirala i da su u planu važni infrastrukturni projekti. „Moramo biti realni u procjeni i planiranju. Da bismo u budućnosti bili konkurentni, moramo koristiti sve dostupne alate i resurse, ali i surađivati na svim razinama“, zaključio je Komadina. Spomenuta točka nije usvojena od strane vijećnika.

Raspravljalo se i o prijedlogu izmjene Statuta kojom bi se omogućila zastupljenost srpske nacionalne manjine u predstavničkom tijelu Županije putem jednog izabranog člana Skupštine, slično kako je to već osigurano za pripadnike talijanske nacionalne manjine.

Komadina je objasnio kako bi ovom izmjenom autohtone srpska i talijanska nacionalna manjina bile ravnopravno zastupljene, svaka s jednim predstavnikom. Istaknuo je kako su slični prijedlozi već usvojeni u drugim županijama te smatra da bi ovim izmjenama Županija postala primjer zajedništva i poštovanja prava nacionalnih manjina.

Vijećnici Pavela i Katalinić uložili su dva amandmana kojima se predlaže izmjena kojom će svi pripadnici nacionalnih manjina, uključujući i talijansku, srpsku i slovensku, biti ravnopravno tretirani i imati mogućnost zastupljenosti u skladu s izbornim rezultatima i zakonskim okvirima, bez dodatnog privilegiranja kroz Statut, odnosno da političke stranke koje žele osigurati zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u Skupštini trebaju te kandidate postavljati na vodeće pozicije na svojim izbornim listama, a ne tražiti posebna dodatna prava kada za to ne postoje objektivni demografski razlozi.

Josip Katalinić naglasio je kako je pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u Skupštini osjetljivo i istaknuo da, prema njegovom mišljenju, trenutni prijedlog ne osigurava jednakost među svim nacionalnim manjinama. Katalinić je također istaknuo kako postoje različita viđenja ove teme. Vijećnica Vesna Blanuša osvrnula se na ranije uspjehe u zaštiti prava manjina, poput sprječavanja zatvaranja dječjeg vrtića u Moravicama te je pozvala na zajedničku raspravu i usklađivanje stavova među klubovima vijećnika.

Vijećnik Sanjin Vrkić također je ukazao na potrebu ravnopravnog tretmana svih nacionalnih manjina i spomenuo da bi rasprava o izmjenama statuta trebala biti bolje pripremljena.

Zamjenik župana Petar Mamula osvrnuo se na važnost poštovanja prava nacionalnih manjina i priznao da je rasprava o ovoj temi nužna, unatoč povijesnim i političkim izazovima te zahvalio svim vijećnicima na konstruktivnoj i uljudnoj raspravi.

Na kraju, župan Komadina je potvrdio kako neće povući prijedlog, naglašavajući važnost poštovanja postojećih prava manjina te ističući da su nacionalne manjine bogatstvo županije. Osvrnuo se na kritike da se izmjena Statuta donosi u nezgodnom trenutku, no zaključio da je važno krenuti u raspravu i donijeti odluku.

Vjiećnik Katalinić povukao je svoj amandman, dok mandat vijećnika Pavele nije usvojen, kao ni prijedlog izmjene Statuta.

Pročelnica Ermina Duraj uvodno je predstavila Izvješće o stanju sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske županije u 2024. Godini te je vijećnicima prikazana video prezentacija u kojem su predstavljene aktivnosti sustava civilne zaštite, u kojem se između ostalog ističe dobro funkcioniranja sustava pri čemu je istaknut veliki broj žena, čak 40 % , dok se utvrdilo i da mladi iskazuju interes za sudjelovanjem u radu civilne zaštite. Pročelnica je u ime svih članova Stožera zahvalila vijećnicima i županu Zlatku Komadini na izuzetnoj podršci razvoja sustava civilne zaštite. Prisutni su bili i zamjenik načelnika PU Primorsko-goranske uprave Tomislav Dizdar, načelnik stožera CZ PGŽ Dario Gauš, kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Rijeka Matko Škalamera, u ime HGSS Stanica Rijeka Krisitina Krajičić, član HGSS Stanice Delnice Bruno Stipančić, ravnatelj NZZJZ PGŽ Željko Linšak te ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Senka Kajčić.