Povežite se s nama

Vijesti

MOST: Potopite Galeb, s tri ronica dnevno može se godišnje zaraditi više od 300.000 kuna

Objavljeno

na




Most NL u utorak je u Rijeci održao konferenciju za medije pod nazivom „Budućnost broda Galeb u Rijeci“.

Govorili su županijski vijećnik Mosta Igor Posarić te gradski vijećnici u Gradu Rijeci Petra Mandić i Josip Kukuljan, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Igor Posarić otvorio je konferenciju za medije istaknuvši kako je potrebno ukazati  na pogrešan pristup u očuvanju broda Galeb.

Naglasio je da formalna prepreka za zaduživanje Grada Rijeke za ovaj projekt počinje s činjenicom da brod Galeb niti koji način nije povezan industrijskom baštionom Rijeke. Predlagač odluke o zaduživanju poziva se na projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, no ukoliko se pogleda povijest broda i vidi se da niti na koji način brof Galeb nije povezan s riječkom industrijskom baštinom. Uvjetno rečeno, poveznica može biti da je prvi put teže oštećen torpedom u Bengaziju 1941, torpedom koji je riječki izum. Dodatno, ali opet uvjetno rečeno, poveznica s Rijekom je i činjenica da je kao brod koji je polagao mine u Kvarneru bio potopljen u riječkoj luci nakon savezničkog bombardiranja 1944. 

Nadalje Posarić se osvrnuo na tehnički dio obnove broda Galeb i istaknuo slijedeće:

„Uopće ne sumnjam da su kolege koje su izrađivali troškovnik za rekonstrukciju Galeba obavili svoj posao stručno i temeljito, ali njihova specifikacija biti će gruba lista želja kad se 80 godina stari brod koji se zadnjih cca 25 godina nije održavao, izvuče na dok. Sa sigurnosnim zahtjevima koje postavlja inspekcijsko tijelo nad rekonstrukcijom broda, u ovom slučaju Hrvatski registar brodova, nema kompromisa.

Potrebno je javno izreći da ovo nije zadnji puta da brod ide u brodogradilište, ovo je samo djelomična rekonstrukcija koja ne uključuje komercijalni dio obnove i stavljanja u turističku i kulturno manifestacijsku funkciju broda Galeb.

Naime, prema Pravilniku o uvjetima i održavanju reda u lukama radovi na brodu ne smiju se izvoditi u luci, pogotovo kad se uzme u obzir i opasni materijali koje se nalaze na brodu, u ovom slučaju azbest. Stoga, nakon završetka projekta Rijeke kao Europske  prijestolnice kulture, možemo očekivati nove zahtjeve za zaduženja radi ponovnog odlaska u brodogradilište.

Što se tiče tehničkog aspekta, projekt broda Galeb kako je zamišljeno je financijska vreća bez dna. Prijedlog o zaduženju  koji je dao Gradonačelnik Obersnel nije konačan i sigurno će biti višestruko veći od iznosa koji se sada predlaže, a sve zato jer su budući operativni troškovi održavanja broda enormni. 

Brod ne može ostati vezan u  budućoj marini Porto Baroš, a trošak veza u glavnom lučkom bazenu značajno će porasti. 

Tu su i budući troškovi osiguranja, održavanja, energije   i trošak osoblja. “

“Sadašnji operativni troškovi broda, iako minimalizirani iznose cca 500.000 HRK godišnje.  Što mislite kolika je cijena održavanja broda od 115 metara koji mora posjedovati sve sigurnosne ateste?” zaključio je Posarić.

Josip Kukuljan, gradski vijećnik Mosta istaknuo je:
„Od broda Galeb bi trebalo zadržati namještaj i druge predmete koji bi mogli služiti kao eksponati u muzeju a sam brod – potopiti!
Postoje dva razloga zbog kojih potopljeni Galeb može biti vrlo isplativ:
Prvi razlog je ronjenje koje je kao sport u stalnom porastu. U Europskoj uniji ima više od 3 milijuna registriranih ronilaca. Prema procjenama Tomasa neslužbeno se procjenjuje da u Hrvatskom djelu Jadrana roni između 75.000 i 100.000 turista od čega 85% čine strani državljani.
Turist koji želi roniti do potopljenog broda mora izdvojiti minimalno 300 kuna pod uvjetom da ima svoju opremu. S pratećim uslugama ukupan iznos lako prelazi granicu od 100EURA.
Ako bi do Galeba dnevno ronile samo 3 osobe, godišnje bi se moglo uprihoditi više od 300.000 kuna.
Drugi razlog je oslobađanje vrijednog prostora kojeg zauzima Galeb koji je dugačak 117 metara i širok 15 metara. Kada bi navedeni prostor ispunilo 10 brodica dugačkih 15 metara mogli bi se ostvariti veliki prihodi u sklopu novoizgrađene marine. Kao primjer navesti ću Acy marinu u Opatiji koja bi od tih 10 plovila godišnje uprihodila 570.205 kn i Acy marinu u Splitu koja bi od istih uprihodila gotovo milijun kuna (983.880 kn).
Potapanjem broda ne ostvarujemo gubitak nego upravo suprotno – ostvarujemo mogućnost velike zarade.“

Petra Mandić zaključila je da je Igor Posarić kao inžinjer i županijski vijećnik istaknuo opravdanu zabrinutost za tehničku održivost ovog projekta te da je Josip Kukuljan kao gradski vijećnik ponudio alternativno rješenje Mosta u vidu potapanja broda kao specifične turističke atrakcije, a financijski održive investicije.

Naglasila je da bi se i potpoljenim brodom ispunili svi ciljevi projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, ali bi sama izvedba bila održiva i razumnija.

Za kraj, Petra Mandić je pozvala Vladu RH i Grad Rijeku da kao partneri na projektu Europske prijestolnice kulture ulože dodatne napore kako bi izmijenili projekt na način da se brod Galeb potopi i izbjegnu svi nepotrebni i neodrživi troškovi njegove potpune obnove, navodi se u priopćenju MOST-a.

Marketing
Marketing a href="http://www.tz-moscenicka.hr/hr/koncert_klasike/633/9" target="_blank">
Marketing
Marketing
Marketing

Fiuman Plus

Facebook

Instagram