Povežite se s nama

Vijesti

Obersnel: Tražimo rješenje za Energo, ali cijene ostaju iste

Objavljeno

na



Na službenoj Internet stranici riječkog gradonačelnika u četvrtak poslijepodne objavljen je intervju upravo s Vojkom Obersnelom, a tema je bila samo jedna – gradska tvrtka Energo.

Mnogi građani imaju velikih problema s podmirivanjem režijskih troškova, a pažnju je posebno privukao prošlotjedni prosvjed ispred Energa, kao i priča jedne riječke umirovljenice koja će morati gladovati kako bi platila troškove grijanja čija je cijena u prosincu prošle godine porasla oko 35 posto.

U nastavku vam prenosimo intervju s gradonačelnikom:

Vojko Obersnel našao se u dvostrukoj ulozi – s jedne strane predsjednik skupštine Energa koji mora štititi interese tog trgovačkog društva, a s druge gradonačelnikakoji mora štititi interese građana, zatražili su da izabere njih, svoje građane i zaštiti ih od preskupog Energa. Koju ćete stranu izabrati?

“Tu nema ili barem ne bi smjelo biti suprotstavljenih strana. Nažalost, stječe se takav dojam, prije svega zbog poprilično nereguliranog tržišta toplinske energije. Naime, toplinarstvo u Hrvatskoj prepušteno je stihiji, a to posebno osjećaju distributeri koji nisu u sustavu HEP Toplinarstva preko kojeg se griju radijatori u Zagrebu, Velikoj Gorici, Sisku, Osijeku, Zaprešiću i Samoboru budući da HEP gubitke nastale u toplinarstvu kompenzira kroz naplatu struje. Svi ostali distributeri su u velikim problemima, primjerice karlovački je završio u stečaju, u Vukovaru je čak prekinuta opskrba toplinskom energijom, a Energo se suočava s velikim problemima. Moram reći i da Energo ne bi podizao cijene da je postojala bilo koja druga mogućnost. Naime, sve druge opcije već su iskorištene. Korekcija cijena bila je jedini način da se osigura normalna isporuka i izbjegne scenarij sličan vukovarskom. Odluka o poskupljenju nije donesena lako i nisam sretan što je morala biti donesena, no izbora jednostavno nije bilo.”

Ali korisnici su, s druge strane, sada došli u situaciju da više ne mogu plaćati tako skupo grijanje.

“Svjestan sam da problem postoji i da je dijelu građana teško podmirivati račune. No, prosječni računi za grijanje iznose oko 600 kuna, što je relativno prihvatljivo, iako bi se dalo raspravljati o tome što je u današnjim uvjetima uopće prihvatljivo. Ipak, činjenica je i da postoje građani koji su dobili enormno visoke račune i jedan dio problema leži upravo u nereguliranom tržištu toplinske energije. No, to je problem koji se ne može riješiti preko noći. Energo je već poduzeo sve mjere racionalizacije koje je mogao, od smanjenja troškova poslovanja, do ulaganja u toplane kako bi se povećala njihova efikasnost i smanjenja broja zaposlenih. Samo u prebacivanje toplana na plin i popravak toplovoda uloženo trideset milijuna kuna. Da je tome tako, pokazuje i to što je poskupio samo dio koji se odnosi na troškove energenta, a ne i fiksni dio kojim se pokrivaju operativni troškovi Energa.”

Činjenica je i da je građanima očito voda došla do grla, čim su odlučili izaći na ulicu, što u Rijeci inače baš i nije čest slučaj.

“Iako razumijem ljude i njihovu potrebu da iskažu nezadovoljstvo, ipak smatram da prosvjed nije bio jedini način komunikacije – ništa nije riješio, niti se na taj način stvari mogu rješavati. Upravo zato sam putem društvenih mreža, medija, pa i Novog lista, poručio da na prosvjed neću doći, jer je o tome nemoguće razgovarati na ulici, ali i da ću vrlo rado primiti predstavnike nezadovoljnih korisnika, da pokušamo naći rješenje. Međutim, na taj moj poziv nitko nije reagirao. U priču su se potom uplele i političke stranke, što samo može zakomplicirati stvari. Ovo je problem koji se može riješiti na temelju zakona i dogovora korisnika i distributera. Zato još jednom pozivam da se predstavnici stanara jave Energu, gdje će biti ponuđena rješenja.”

Što bi, po vama, bilo adekvatno rješenje, jeste li ga pronašli?

“Kratkoročne mjere koje u ovom trenutku možemo poduzeti i poduzimamo su, prije svega, analiza svih računa, naročito onih visokih, jer smo svjesni da postoji problem u očitanju i raspodjeli troškova energije. Uputili smo zahtjev Ministarstvu gospodarstva kojim bi se omogućila drugačija raspodjela troškova, a jednako tako i zahtjev tvrtkama koje su stanari odabrali za isporuku razdjelnika i koje sada obračunavaju raspodjelu troškova između stanara, da nađu drugačiji, precizniji model raspodjele. U ovom trenutku se očito događa da, kada nemaju svi ugrađene razdjelnike, ili se dio stanara isključio iz sustava, dolazi do značajnih anomalija u obračunu i rasporedu troškova stoga želimo utvrditi što se točno događa. Inače, prema zakonskim odredbama, svi objekti s više od 70 stanova moraju ugraditi razdjelnike do kraja ove godine, a do kraja iduće godine i svi ostali. U tom kontekstu treba razraditi modele obračuna, iako taj obračun rade tvrtke od kojih su suvlasnici kupili razdjelnike.”

Hoće li to biti dovoljno za rješavanje problema?

“Druga kratkoročna mjera koju smo uveli je mogućnost da se računi plaćaju u 12 jednakih mjesečnih rata. To je, nažalost, do sada iskoristilo svega četrdesetak korisnika. Ponavljam, to su kratkoročne mjere. Dugoročno, od iduće sezone uvest ćemo dvadesetčetverosatni rad toplana, koji se pokazao ekonomičnijim od sadašnjeg načina rada. Isto tako, korisnici putem upravitelja ili ovlaštenih predstavnika mogu odlučiti o izlasku iz sustava Energ a na razini cijelih objekata. Energo će im osigurati svu potrebnu potporu u smislu projektiranja, savjetovanja, plinskih priključaka, kontakata s poslovnim bankama i svega ostalog što je potrebno za takav korak, kao što je to učinio i u slučaju zgrade u Kontuševoj ulici o kojoj je Novi list pisao.”

Je li Energo toliko susretljiv po tom pitanju jer je u vrlo komotnoj situaciji, gdje će oni koji ugrade vlastite kotlovnice opet od Energa morati kupovati plin?

“Nije tome baš tako. Tržište plina je liberalizirano, i korisnici mogu kupiti plin od bilo kojeg distributera na tržištu. U Rijeci već djeluju Zagrebačka gradska plinara, Prvo plinarsko društvo i drugi distributeri i građani ne moraju, ukoliko ne žele, kupovati plin baš od Energa. Isto tako, ukoliko dođe do gašenja sustava toplinarstva u Energu, to će imati za posljedicu i smanjenje broja zaposlenih, koji, bez obzira na okolnosti, žive od svojih plaća, koje, usput rečeno, i nisu velike. Dakle, Energo zaista nije u, kako kažete, komotnoj situaciji.”

U nizu mjera ne navodite ono osnovno što traže korisnici, a to je smanjenje cijena?

“Smanjenje cijena u ovom trenutku nije moguće iz razloga što te cijene određuje Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA). Dapače, nakon što je utvrdila sadašnje cijene, HERA je protiv Energa već podigla i prekršajnu prijavu, jer ih nije počeo primjenjivati od 1. rujna, nego tek od 1. prosinca. Postoji čitav niz zakonskih problema koji onemogućuju Energo u nekim aktivnostima koje bi bile logične. Cijenu ne možemo smanjivati, posebno bez suglasnosti HERA-e čiji izračun pokazuje da je ona opravdana. No, kao što sam rekao, analizirat ćemo račune, te ako se utvrdi da je do visokih računa došlo zbog nesrazmjera ili pogrešaka u očitanju i raspodjeli troškova, oni će u tom dijelu moći biti korigirani.”

Prosvjednici s pravom ističu da je cijena energenata u zadnje vrijeme padala, može li se u tom dijelu korigirati cijena?

“Cijena energenata je od 2005. do pred dva mjeseca rasla, i to za gotovo sto posto u prosjeku. Sada je došlo do smanjenja, ali vidimo i da cijene opet rastu. Osim toga, gotovo sve toplane u sustavu Energa koriste plin, a cijena plina je u navedenom razdoblju gotovo udvostručena.”

Spomenuli ste datum poskupljenja 1. prosinca. I dio političkih stranaka i sami korisnici centralnog grijanja tvrde kako je poskupljenje provedeno protuzakonito, budući da su tek nakon stupanja odluke o poskupljenju na snagu korisnici upoznati s njom, suprotno Zakonu o zaštiti potrošača koji kaže da moraju unaprijed biti obaviješteni o novim uvjetima korištenja usluge.

“Zakon nije prekršen. Sve je rađeno prema zakonskim propisima. Pozivam građane da ne nasjedaju na demagoške priče.”

Ali i direktor Energa Sanjin Kirigin posredno je priznao grešku u tom dijelu, iako ju je nazvao proceduralnom, a ne suštinskom. Građani, naime, doista nisu prije 1. prosinca dobili obavijesti o novim uvjetima korištenja usluge grijanja. Je li Zakon ipak prekršen i hoće li netko zbog toga snositi posljedice?

“Građani su bili obaviješteni, kroz nekoliko najava putem medija, među kojima je bio i Novi list.”

Bili su obaviješteni načelno, o mogućem poskupljenju, ali ne i o samoj odluci i detaljima poput visine tarifnih stavki.

“Gledajte, ako netko misli da je nečim prekršen zakon ili da može dobiti zadovoljštinu putem nadležnih institucija, može pokrenuti postupak. Zbog toga te institucije i postoje.”

U više navrata dosad ste isticali kako smatrate da toplinarstvo nije trebalo izdvajati iz komunalnog sustava. Možete li kroz stranku čiji ste član ili kroz udrugu gradova pokrenuti to pitanje i što bi to značilo za korisnike.

“Kada bi to bila komunalna djelatnost, nama kao vlasnicima bilo bi omogućeno više autonomije u određivanju cijena, koje sada definira HERA. Što se tiče mogućnosti subvencioniranja u komunalnom sustavu, ništa se bitno ne bi promijenilo. Ne bismo mogli računati na subvencije iz proračuna, jer bi se postavilo pitanje jednakosti, odnosno, zbog čega onda ne bi subvencionirali grijanje i onima koji imaju vlastito, etažno centralno grijanje ili koriste bilo koji drugi energent? Isto tako, problem koji sad imamo nema veze s privatizacijom, u konačnici, Energo već godinama akumulira gubitke i oni sad iznose ukupno 60 milijuna kuna, tako da suvlasnici sigurno nisu izvukli nikakvu dobit. Da ne bude zabune, cijene grijanja nisu podignute zbog pokrivanja gubitaka već isključivo kako bi se mogli kupovati potrebni energenti.”

Kada ste spomenuli suvlasnike, razjasnite vlasničku strukturu Energa, koja se često na društvenim mrežama spominje kao uzrok problema ili kao pitanje tko su stvarni vlasnici Energa.

“To su javno dostupni podaci, ali većinski vlasnik je Grad Rijeka s 59 posto udjela. Udio od 34 posto ima talijanska HERA S.p.A. sa sjedištem u Bologni koja nema nikakve veze s hrvatskom HERA-om, već je riječ o velikoj tvrtki koja se bavi, recimo tako, komunalnim djelatnostima poput odvoza smeća, distribucije plina i slično. Vlasnici ostatka su INA, putem Croplina te u minimalnom udjelu dio prigradskih samouprava. Suština privatizacije je da je cjelokupni iznos dobiven za 34 posto dionica, koliko ih sada u vlasništvu ima talijanska HERA, uložen u izgradnju 273 kilometra plinske mreže u koju je uloženo 272 milijuna kuna. Niti jedna kuna nije otišla u gradski proračun niti ostalim suvlasnicima, zahvaljujući čemu Riječani danas imaju najnoviju plinsku mrežu u Hrvatskoj. Mislim da ne trebam podsjećati na čitav niz incidentnih situacija koje smo imali sa starom plinskom mrežom, koji su danas nestali. A i broj korisnika je sa deset tisuća domaćinstava povećan na četrdeset. Da su sve privatizacije u Hrvatskoj provedene na način kao privatizacija Energa, mi bismo danas bili jedna bogata i stabilna zemlja.”

Kada već spominjete stranke, je li centralno grijanje u Rijeci postalo i politički problem, budući da su se, u priču uz oporbene stranke, uključili i vaši koalicijski partneri iz HNS-a, koji su također podržali dio zahtjeva prosvjednika?

“Kad govorimo o uplitanju politike, pogotovo stranaka koje se služe populizmom, čini mi se da je najbolje podsjetiti na priču s Čandekovom 8, koju su sada svi zaboravili. Riječ je o neboderu na Turniću s čije je fasade svojevremeno na cestu odletjela velika betonska ploča. I tada je jedna politička stranka, PGS, pozivala na proteste, organizirala mimohode i nagovarala stanare da tuže Grad. Rezultat je bio da su na svim sudskim instancama stanari izgubili spor i još moraju platiti velike sudske troškove. Kada je u pitanju HNS i Energo, podsjetit ću da je gospodin Juraj Bukša, predsjednik riječkog HNS-a, član nadzornog odbora HEP grupe, čiji dio je i HEP Toplinarstvo, koji gubitke u toplinarstvu od pola milijarde kuna godišnje nadoknađuje iz cijene struje. Drugim riječima, korisnicima u gradovima koje opskrbljuje HEP Toplinarstvo, svi mi iz ostatka Hrvatske, kroz cijenu struje nadoknađujemo troškove grijanja. Evo, gospodin Bukša može predložiti da i Energo, u dijelu koji se bavi toplinarstvom, prijeđe u sastav HEP Toplinarstva, što ću ja vrlo rado podržati i prihvatiti i tako ćemo cijenu grijanja u Rijeci smanjiti za bar pedeset posto. To je konkretni prijedlog kako gospodin Bukša može pomoći, umjesto populističkim izjavama. Vidim da i predsjednik županijskog HNS-a, dožupan Marko Boras Mandić, govori o tome kako Energo treba riješiti interne probleme i naći unutarnje rezerve. No, ne sjećam se da je isto rješenje nudio prije nekoliko mjeseci, kada su usluge Doma za starije osobe kojim upravlja Županija poskupile između 20 i 27 posto. Od populizma i demagogije nema ništa, moramo pokušati pronaći adekvatno rješenje”, poručio je gradonačelnik Rijeke.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Fiuman Plus

Facebook

Instagram