Povežite se s nama

Do lokalnih je izbora preostalo tek nešto više od stotinu dana, a stanovnicima Rijeke poznata su samo dva sudionika utrke za gradonačelničku fotelju. Njihova imena dobro su poznata. Radi se o aktualnom gradonačelniku, SDP-ovom Vojku Obersnelu i bivšem HDZ-ovcu, danas nezavisnom Hrvoju Buriću. Čini se kao da riječke birače očekuje repriza drugog kruga lokalnih izbora 2013.

Vojko Obersnel, u maniri iskusnog igrača pokera, još je jedanput odigrao nekoliko vrhunskih poteza. Prilikom previranja u matičnom SDP-a, uspio je ostati «aktivno neutralan» prepustivši obračune svojim partijskim drugovima Željku Jovanoviću i Zlatku Komadini te njihovim pobočnicima. U međuvremenu je učvrstio svoju vlast u gradskoj organizaciji i tako postao poželjan partner pobjedničkoj struji oko Davora Bernardića. Riješivši se unutarstranačkih kritičara, krenuo je u sastavljanje koalicije koja će mu osigurati šesti gradonačelnički mandat. Još uvijek nije poznato hoće li SDP-ov dosadašnji partner HNS biti dio Obersnelove koalicije, no dugovječnog Obija to ne brine previše. Sve je izglednije da će aktualni rektor riječkog Sveučilišta HNS-ov Pero Lučin potpuno odustati od borbe za gradonačelničku fotelju što je spomenuto u njegovom intervjuu Novom listu. Jedini kandidat koji je mogao okupiti respektabilnu oporbu Obersnelu i SDP-u od borbe odustaje bez ispaljenog metka. Obersnel tako ostaje bez snažnog protukandidata uz mogućnost da se riješi «nelojalnog partnera» kako je u nekoliko navrata znao nazvati lokalni HNS.

Njihovo mjesto zauzet će regionalna opcija okupljena oko PGS-a, a čine ju još IDS, ARS i Lista za Rijeku. Prema izvorima iz SDP-a, suradnja je već dogovorena i regionalcima će pripasti mjesto predsjednika Gradskog vijeća. Lijevoj koaliciji pridružit će se HSU, Hrvatski laburisti-stranka rada te nacionalne stranke, bošnjačka SDA i srpska SDSS. Opcija s HNS-om još uvijek nije odbačena, pa je moguće da Obersnelovu izbornu lepezu upotpune narodnjaci kojima bi pripalo mjesto jednog zamjenika gradonačelnika. Bio bi to Juraj Bukša, predsjednik riječkog ogranka. Sastavljanjem ovakve široke koalicije Obersnel je pokorio svoje najljuće protivnike u izbornoj utrci 2013. Nikola Ivaniš i Danko Švorinić od ljutitih oporbenjaka, postat će tako djelom Obersnelove klike. Predrag Šustar, nekadašnji Obersnelov izazivač iz redova Hrvatskih laburista sam se izbacio iz utrke, najprije učlanjenjem u HDZ, a potom i angažmanom u Karamarkovoj vladi. Riječka oporba, mnogobrojna i glasna, spala je na Hrvoja Burića i za sada nepoznatog HDZ-ovog kandidata.

Osim jalove i kukavičje oporbe, Vojko Obersnel u svojim rukama ima još jedan snažan adut – slabu izlaznost na izborima. U gradu od 128 384 stanovnika (prema popisu iz 2011) i 112.979 upisanih birača (izbori 2013) gradonačelnika u pravilu bira manje od njih 30 000.

Najveću izlaznost u Obersnelovoj eri Rijeka bilježi 2001. godine kada je 49 275 birača (37 %) izašlo na birališta. Tada je njih 13 778 izabralo listu SDP-HSS-HSU predvođenu Vojkom Obersnelom te je on tada po prvi puta legitimno izabran za riječkog gradonačelnika. Podsjetimo, na riječki je tron zasjeo godinu dana ranije nakon što je Slavko Linić bio pozvan u Račanovu Vladu. Izbori su tada bili posredni te se gradonačelnik birao u Gradskom vijeću.

Gotovo 10 000 manje birača na izbore izlazi 2005. godine. Njih 39 161 ili mizernih 30 % sudjeluje u izborima, a 18 677 Riječana zaokružuje listu SDP-HNS-IDS-HSU-LS-ARS-SDA koja njezina nositelja Vojka Obersnela gura u još jedno mandatno razdoblje.

Vojko Obersnel je najviše glasova svojih sugrađana skupio 2009. kada su građani prvi puta neposredno birali svog glavara. Njih 27 131 zaokružilo je tada Vojka Obersnela, a njih 22 246 listu predvođenu SDP-om. Gradonačelnik je tada postao već u prvom krugu. Izlaznost je tada bila 36 % upisanih birača (46 557).

Pobjeda u prvom krugu izmakla je Obersnelu 2013. za par stotina glasova. Uz izlaznost od 32 % odnosno 36 312 birača, Obersnel je prikupio 17 450 glasova i ostvario relativnu pobjedu u prvom krugu te su Riječani morali u drugom krugu odlučiti između njega i tadašnjeg HDZ-ovca Hrvoja Burića. Izgleda da im je taj izbor bio suviše lagan te su svog veterana Obersnela izabrali s 20 821 glasova. Drugom krugu pristupilo je svega 30 768, odnosno 27 % birača što je do sada najmanja brojka u povijesti riječke demokracije.

Vojko Obersnel ima sve veću i glasniju skupinu kritičara i političkih protivnika što je razumljivo s obzirom na činjenicu da trećim najvećim gradom u Hrvatskoj upravlja već 15 godina. Mnogi naši sugrađani gradsku vlast prozivaju da zanemaruje želje građana, da grad stagnira pa čak i propada, da kapitalni infrastrukturni projekti poput stadiona Kantrida i autobusnog kolodvora na Žabici predugo čekaju na realizaciju. Vjerojatno su u mnogim kritikama u pravu. Vrijeme izbora pravo je vrijeme da građani, bilo Obersnelovi pobornici bilo njegovi najglasniji kritičari kažu što misle. Povijest demokracije u Rijeci pokazuje nam da više od polovice birača na dan izbora ostaje kod kuće. Onih 30 ili 37 % odlučuje o tome tko će gradom upravljati, koji će se projekti realizirati, koje će se osobe zaposliti u gradskim tvrtkama i ustanovama i u kojem smjeru ide budućnost grada. Za sudbinu Rijeke nije odgovoran ni Obersnel ni manjina koja ga bira već oni koji ne biraju, a imaju to pravo i tu dužnost.

Zato – izađite na izbore.