Povežite se s nama


Teme današnjeg press kolegija na kojem su uz župana Zlatka Komadinu bili pročelnici UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat i UO regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan, bile su proračun PGŽ za 2016.godinu i Razvojna strategija PGŽ 2016.-2020.

“Razvojna strategija razvoja županije je gotova. Prvi u Hrvatskoj imamo Strategiju i vjerujem da će dobiti podršku na Županijskoj skupštini. Ono što je osnovno što smo naglasili u Razvojnoj strategiji je konkurentno gospodarstvo PGŽ, uravnotežen regionalni razvoj i  jačanje ljudskih potencijala i kvalitete života naših građana. Gotovo  80% proračuna je usmjereno u tom cilju”, rekao je župan napominjući da proračun raste jer je rađen po novoj metodologiji, ali bazični proračun je 15 milijuna kuna manji zbog proračunskih prihoda koji proizlaze iz poreza na dohodak zbog izmjena zakonskih propisa.

Pročelnik Parat objasnio je da je izrada proračuna za 2016. godinu s projekcijom za 2017. i 2018. godinu izrađen po novoj metodologiji iz uputa Ministarstva financija jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kojima je propisano da ubuduće županijski proračun uključuje sve vlastite namjenske prihode svojih proračunskih korisnika.

Te upute napravljene su prema smjernicama ekonomske politike koje je usvojila Vlada RH na temelju aktivnosti izrade razvojnih strategija na razini ministarstava, nacionalnog programa reformi te nacionalnog programa kovergencije iz veljače ove godine.

Proračun uključuje financijske planove otprilike 90% korisnika iz školstva, zdravstva, socijalne skrbi i ostalih, te je povećan na 706 milijuna kuna, što predstavlja praktički udvostručenje u odnosu na ovogodišnji drugi rebalans proračuna, izjavio je pročelnik.

Parat je podsjetio da je izvršenje financijskih planova proračunskih korisnika i prije bilo praćeno, međutim sada je kroz objedinjeni proračun postignuta ujednačenosti te je standardizirana programska klasifikacija, a čime je ostvarena i veća transparentnost.

Obzirom da se proračuni za 2015. i 2016. godinu rađeni po različitim metodologijama, ne mogu se uspoređivati u cjelini, a po nekonsolidiranom dijelu proračuna nakon prijenosa neutrošenih sredstava, gledajući čiste prihode i primitke, prihodi su pali za 15,1 milijuna kuna, predstavio je Parat.

Prihodi od pomoći smanjeni se u dijelu od ministarstava za 7,4 milijuna kuna, obzirom da ne ona ne provode dugoročne aranžmane a dok se ne donese novi državni proračun na snazi je privremeno financiranje za prva tri mjeseca 2016. godine. Nadalje, smanjeni su prihodi od financiranja od EU projekata, obzirom da aktualni projekti završavaju a sredstva za nove projekte još nisu odobrena.

Planirani prihodi od financijske i nefinancijske imovine prema trenutno dostupnim podacima manji su za 3,1 milijuna kuna. Obzirom na smanjenje koncesija u zdravstvu, prihodi su pali s razine planiranih za ovu godinu u iznosu od 4,5 milijuna kuna, na 1 milijun kuna. Naplata od poreza u zadnjem kvartalu poboljšala se pa su prihodi od te stavke umanjeni za 3 milijuna kuna, iako je nakon zakonskih promjena bilo predviđeno smanjenje od 5 milijuna kuna.

U rashodnoj strani proračuna 56,8% čine sredstva za proračunske korisnike, a preostalih dio od 43,2% odnosi se na izvorni županijski proračun. Zdravstvo je postalo glavni zamašnjak u proračunu, koje čini 52,3% rashoda proračuna. Nadalje slijede obrazovanje s 14,8%, te javne i opće usluge sa 11,1%”, naveo je Parat.

Pročelnik Krpan osvrnuo se na Razvojnu strategiju Primorsko-goranske županije. “Razvojna strategija oslikava integraciju razvojnih promišljanja PGŽ unazad 15-20 godina. Naš smjer nismo mijenjali i ostajemo u istom pravcu jer smo početkom 2000. godine  kroz prvi Prostorni plan županije zacrtali određene ciljeve koji su bili potpuno europski. Razlog zbog kojeg smo morali donijeti novu strategiju su zapravo nove okolnosti u kojima se našla Republika Hrvatska pa i Primorsko-goranska županija. U rujnu 2013 donijeli smo i prostorni plan županiji,  a ono što nas kao županiju krasi je upravo zajedničko promišljanje razvoja, Prostorni plan i Razvojna strategiju su komplementari dokumenti potpuno sukladni , iz njih proizlaze sektorske  razvojne strategije s ciljem da osiguramo kvalitetan ujednačen razvoj na našem području. Bitno je reći da kroz mjere koje su predložene u Razvojnoj strategiji realizirat će se programi koji su direktno iz djelokruga PGŽ ali će omogućiti kandidiranje za sve naše prave, fizičke osobe ili udruge sprema fondovima EU sukladno njihovim afinitetima”, rekao je Krpan.

Pročelnik Krpan naglasio je da se u svim fazama izrade Razvojne strategije PGŽ  poštivalo načelo partnerstva i suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora. Prvenstveno je osnovano Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije koje okuplja predstavnike značajnih dionika, a ima savjetodavnu ulogu te je tijekom izrade RS PGŽ 2016.-2020. sudjelovalo u utvrđivanju prioriteta razvoja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja. Aktivni doprinos u izradi dali su i članovi pet tematskih radnih skupina: za Gospodarstvo, turizam, ruralni razvoj i konkurentnost, za Društvene djelatnosti, za  Infrastrukturu, za Prostorno uređenje i zaštitu okoliša, te za Civilni sektor i krizna stanja. Formiran je i Radni tim za izradu Razvojne strategije. kojeg uz predstavnike JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, čine i svi pročelnici upravnih tijela Primorsko-goranske županije kao i voditeljica Unutarnje Revizije.

Pročelnik Krpan rekao je da su se u analizi stanja uspoređivali rezultati sa prosjeko m Republike Hrvatske ali se uvijek gledalo u prosjek regija Europe zbog čega je upravo Razvojna strategija vrlo ambiciozna i teži hvatanju prosjeka Europe.