Na Pomorskom fakultetu održana je prezentacija novih izložaka stalnog postava Titanic – Carpathia, koji je proširen maketom broda Titanic autora Milana Vičevića te brončanom medaljom koja je 1912. godine dodijeljena Hrvatu Marku Komandiću, članu posade broda Carpathia, za zasluge u spašavanju preživjelih putnika Titanica.

Nakon što je prošle godine stalni postav Pomorskog fakulteta obogaćen njegovom maketom broda Carpathia, Milan Vičević, inače bivši student fakulteta, izradio je maketu Titanica. Iako je, s obzirom na to da postoji više podataka o brodu, maketu Titanica bilo lakše izraditi, iza Vičevića se nalazi višemjesečni trud na maketi, a koliko je napora trebalo uložiti u njezinu izradu najbolje govori činjenica da je bilo potrebno izraditi više od 600 prozora.

Osim makete, u stalnom postavu od danas se nalazi i brončana medalja koja je 1912. godine dodijeljena Hrvatu Marku Komandiću, kao jednom članu posade broda Carpathia za zasluge u spašavanju preživjelih putnika Titanica. Naime, kako je kazao dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos, jednu četvrtinu posade Carpathije činili su stanovnici naših krajeva, a upravo će ova medalja svjedočiti o herojstvu i humanosti hrvatskih pomoraca. Zlatnu medalju za herojski čin dobio je zapovjednik Carpathije, srebrne su uručene časnicima, a brončane posadi.

“Cilj stalnog postava Titanic – Carpathia je da bude trajan spomen na povijesne događaje koji su predstavljali prekretnicu u pomorskom prometu, a u kojima su veliku ulogu odirali i naši ljudi, ali i da bude inspiracija i poticaj svim sadašnjim i budućim nastavnicima i studentima Pomorskog fakulteta,” kazao je dekan Kos, ujedno se zahvalivši Josipu Peroviću što je posudio medalju za potrebe postava.

Kako je kazao Perović, njegov praujak Marko Komandić nikada nije govorio o tome da je bio dio posade koja je spasila preživjele sa Titanica. O njegovoj ulozi u ovom povijesnom događaju saznali su tek nakon njegove smrti, pretražujući njegovu ostavštinu. Da se radilo o traumatičnom događaju, o kojem su sudionici nerado govorili, potvrdila je i Sonja Žiganto, unuka jedne od putnica Carpathije. Naime, na brodu se nalazila i njezina nona Zora Sušanj sa sinom, koja je u tom trenutku bila trudna i koja nakon puta iz New Yorka do Rijeke i Rukavca više nikada nije stupila na brod.

Carpathia je bio jedan od putničkih prekooceanskih brodova u vlasništvu tvrtke Cunard, na kojima je, prema procjenama, od 1904. do 1912. iz Rijeke otputovalo oko 300 tisuća iseljenika. Izbijanjem rata između Velike Britanije i Austro-Ugarske ta je linija ubrzo ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku bila je upravo Carpathia, 22. srpnja 1914. godine.

Svečanosti predstavljanja novih izložaka stalnog postava prisustvovali su i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar te ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović.

Grad Rijeka