Povežite se s nama


Kaznenim djelom računalne prijevare oštećena je ovih dana 42-godišnja hrvatska državljanka i to za više tisuća kuna.  Riječ je o jednom od načina neovlaštenog prikupljanja  informacija koji se zove phishing (eng. fishing – pecanje), pri kojem zlonamjerna osoba masovno zasipa veliki broj osoba porukama u kojima ih se nastoji nagovoriti da svoje osobne podatke upišu u formular na nekoj web stranici. Phishingom se kradu različiti osobni podaci: korisnička imena i lozinke za pristup servisima kao što su web mail, Facebook ili PayPal, a u opasnijem slučaju PIN-ovi naših kreditnih i debitnih kartica.

Tipičan phishing započinje porukom koja izgleda kao da je stigla od banke ili web stranice čije usluge koristimo, u kojoj nam se objašnjava da je zbog sigurnosne provjere potrebno prijaviti se na njihovu web stranicu i upisati svoje podatke. Stranica na koju nas ta poruka odvodi izgledom će imitirati servis koji koristimo, no upisani podaci završit će u rukama prevaranta. Osnovni razlog popularnosti phishinga kao metode prikupljanja povjerljivih osobnih podataka je to što se prevaranti ne moraju truditi pronaći propuste u sigurnosnoj zaštiti vašeg računala – korisnik svojevoljno upisuje informacije.

Stoga MUP upozorava sve korisnike interneta kada bankovnom karticom primjerice kupuju robu ili usluge na Internetu neka svakako obrate pozornost na početak adrese web stranice. Kradljivci podataka bankovnih kartica s Interneta nisu skloni stranicama koje funkcioniraju s https:// protokolom, jer takve stranice obično posjeduju certifikat o vlasniku, pa su i kupac i njegovi podaci sigurni od zlouporabe

Za Internet bankarstvo u kojem se koriste posebni uređaji (token, smart kartica) apsolutno je nužna prisutnost https:// protokola i ispravnog certifikata, jer to čini pristupne podatke korisnika manje osjetljivima na krađu.