Povežite se s nama


Temperature koje vladaju širom zemlje, u središtima gradova su za nekoliko stupnjeva veće od službenih podataka, jer gradovi proizvode učinak »toplinskih otoka«, kažu stručnjaci.

Toplinski otoci nastaju zbog upijanja sunčeve energije u zgradama i asfaltiranim površinama te zbog dodatne topline proizvedene industrijom, prometom, grijanjem i hlađenjem. Također, u gradu nedostaju vegetacija i vodene površine koje bi uravnoteživale temperaturu zraka.

Gotovo svaki grad prati pojava toplinskih otoka, ali u kojoj mjeri će se razviti ekstremne vrućine, ovisi o više činitelja npr. klimatskim uvjetima, prevladavajućim vjetrovima, vrsti terena, tipu gradnje, veličini grada, itd, kaže Maja Žuvela-Aloise , ekologinja u Središnjem institutu za meteorologiju i geodinamiku u Beču.

Hrvatski gradovi u tom pogledu nisu još napravili bitan pomak. Hina je uputila upit upravama četiri velika grada – Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu – te dobila odgovore da oni nemaju empirijskih istraživanja o toplinskim otocima u svojim urbanim središtima, kao ni o odnosu smrtnosti građana i visokih temperatura.

Također, odgovorili su da nemaju kratkoročne ni dugoročne planove za ublažavanje negativnih utjecaja toplinskih valova.

Gradovi se pravdaju nepostojanjem zakonske regulative – Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i pripadajućih podzakonskih akata.

Grad Rijeka prepoznao je navedeni problem, te je Generalni urbanističkim planom predvidio podizanje parka Delta u središtu grada, čime će se smanjiti efekt toplinskog otoka u centru i u isto vrijeme pružiti građanima utočište za vrijeme ljetnih žega, kaže se u odgovoru iz Rijeke.

Također, na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pokrenut je istraživački projekt o materijalima koji se koriste u cestogradnji s kako bi se izabrali oni koji najmanje promoviraju efekte toplinskih otoka, rečeno je.

Hina