Pokretači Facebook stranice pod nazivom Brodovi u Rijeci proteklog su petka pozvani u obilazak Lučke uprave Rijeka, a posjetili su i njihov kontrolni centar. Tom prilikom dobili su odgovor na mnoga pitanja koja su ih zanimala te vam prenosimo njihov opširniji osvrt na taj posjet.
Riječanima će sigurno biti posebno zanimljiva najava dolaska kruzera dugačkog čak 290 metara, ali i informacija kako postoji plan da bi se brod Nina trebao maknuti s Rive.
“Ni jaka kiša ni jugo nije nas omelo, a u dvosatnom razgovoru saznali smo apsolutno sve što nas je zanimalo pa napokon možemo reći kako nema nepoznanica koje su nas mučile, ne samo nas nego i mnoge ljude kojima je stalo da naša najdraža luka ima mjesto koje joj pripada, a to je sam vrh! Na kraju smo puni dojmova i s poklonima napustili zgradu.
DUBINA MORA
Pitanje je to oko kojeg se lome brojna koplja. Zbog čega je dubina mora uz terminal tako mala? Zapravo dubina mora u lučkom bazenu i više je nego dovoljna za prihvat čak i Oasisa of the Seas, ali približavanjem samoj obali terminala dolazimo do dubine od 6.8 metara + razina mora (kod dizalica, još je pliće prema zgradi), što znači da bi se dobio još koji centimetar na eventualnu plimu. Dubina mora u samoj luci iznosi preko 30 metara, a s vanjske strane lukobrana i 39 metara.
Saznali smo to uvidom u pomorske karte koje su nam predočene, a koje je izradio Hidrografski institut, ali približavanjem obali terminala približavamo se i nasipu lukobrana koji je doslovno oaza u pustinji dubokog mora sa svih strana. Jaružajući uz sam nasip opasno bi se narušio stabilitet kompletnog lukobrana te je jedino rješenje ukopavanje pilona uz sam nasip koji bi zaštitili urušavanje lukobrana. Međutim, projekt je skup i nije jednostavan za izvesti. Prvotna namjena terminala bila je da zadovoljava potrebe dužobalne linije Rijeka-Dubrovnik i katamaranske polaske. Nije se računalo da će jednog dana biti zanimljivo i kruzerima.
KRUZERI
Jedna od glavnih tema razgovora svakako su bili i kruzeri. Sam raspored u 2016. godini nije nas zanimao, jer smo o dolascima znali sve. Zanimalo nas je gdje će Thomson Celebration jer sa svojim gazom ne može pristati na terminal. Odgovor je naravno Brajdica, uz napomenu da će se uz dogovor sa zapovjednikom broda probati dogovoriti da drugi njegovi dolasci budu na putnički terminal, priređivanjem distancera kojim bi brod bio udaljen od terminala dovoljno za njegov gaz. Pristanu li na to, Thomsona ćemo od lipnja gledati na terminalu.
Također smo saznali da je sve ovo faza ispitivanja zainteresiranosti brodara za našu luku, jer ako se potvrdi povećanje interesa za našu luku, ići će se u projekte produbljivanja mora uz terminal (skuplja varijanta) ili što je vjerojatnije, izgradnje pontona za kruzere na vanjskoj strani lukobrana, čije smo skice također vidjeli.
Sadašnji Molo longo bio bi otvoren s dvije strane, na jednoj bi autobusi ulazili, a na drugoj izlazili s terminala. Virnuli smo i u raspored za 2018. godinu, gdje je u najavi brod od 290 metara. I za kraj teme o kruzerima, na uvid smo dobili i rješenje nadležnog ministarstva kojim na snagu stupa 2. stupanj sigurnosti u svim lukama gdje pristaju kruzeri, tako da priče o šetnjama uz brodove, dok je na snazi 2. stupanj su samo priče.
JAHTE
Na temu jahti nije se imalo što za reći, ali svakako je činjenica da ih je manje bilo na zimovanju, nego godinu prije. Dobili smo i brošuru koja se daje vlasnicima jahti u kojima se navode prednosti Rijeke. Vjerojatno ima nešto i u činjenici da je odmah uz bok brodova i buran noćni život vikendom, što je otegotna okolnost, što povlači i smanjenu kakvoću mora. Saznali smo da će Sea Walk u Rijeci ostati oko mjesec dana. U skoroj budućnosti brod Nina će se pomaknuti, a na njegovo mjesto bit će postavljen ponton za jedrilice.
4. RIBARI, DEZINSEKCIJA
Zasigurno jedna od glavnih tema za koju smo tražili objašnjenja je i što ribari rade u luci, pored luke Torpedo koja im je namijenjena. Dobili smo odgovor da većina i je u luci Torpedo, a da su veći brodovi bliže tržnici, jer burza ribe ne radi u Torpedu te im je lakši plasman robe do kupaca te činjenicu da prilaz u Torpedu nije dobar za veće ribarske brodove. Rekli su nam kako i je prvotna namjera lukobrana vezivanje brodova, a ne šetnica te kako u tome nema ništa sporno. Jedino nam je obećano da će se nastojati ribare postaviti što dalje od putničkog terminala.
Na pitanje o širenju mreža po lukobranu odgovoreno nam je kako to nije u redu te će se urgirati da se to više ne radi, jer nije ni higijenski ni estetski. Odgovor o Dezinsekciji nas je iznenadio. Naime, već nekoliko mjeseci sjedište Dezinsekcije nije na lukobranu već u Torpedu, a njihov brod dolazi samo povremeno, da se zaštiti od valova. U bivšoj zgradi Dezinsekcije planira se otvoriti kafić ili veslački klub.
URAGAN, GALEB, SVJETIONIK
Na pitanje što se misli s Uraganom koji trune na lukobranu, a nitko ga ne vidi, odgovoreno nam je da je brod u vlasništvu Grada i da on ne zna gdje bi s njime pa ga drži tamo, što je po nama promašen potez jer smo iz tornja vidjeli da more lakoćom prebacuje lukobran, što znači da posolica uništava brod.
Galeb koji je također u vlasništvu Grada će biti premješten nakon obnove do svjetlećih dizalica, a u sklopu projekta Rijeka 2020.
Pitali smo i koja je funkcija broda Svjetionik koji su svi okarakterizirali kao ružan. U vlasništvu je splitskog Plovputa i prvotna namjena mu je opisana imenom, služi za obnavljanje svjetionika. Kad smo već kod svjetionika, onaj naš na izlazu iz luke na solarni je pogon i svijetli samo noću.
RASVJETA, UREĐENJE LUKOBRANA, DIZALICE
Rasvjeta će biti riješena kako ravjetna tijela budu odumirala, a zamijenit će se ekološki prihvatljivijim led žaruljama te će sve izgledati jednako. Planira se i uređenje lukobrana u skoroj budućnosti. Rasvjeta na dizalicama riješena je jednim telefonskim pozivom, tj. bar se nadamo da je dotični koji je poziv primio nešto i poduzeo.
PARKING
Dotakli smo se i pitanja parkinga na terminalu, dok jedni plaćaju, drugi se švercaju. Zapravo, ovaj izgled terminala nije konačan, a konačan terminal trebao bi se prostirati i na sadašnjem parkiralištu uz sadržaj dostojan putničkog terminala. Pitanje nepropisno parkiranih vozila posao je komunalnog redara koji očito ne obavlja svoj posao, a vozila unutar rampe koja možemo sresti u šetnji terminalom u vlasništvu su vlasnika brodova i Lučke uprave Rijeka”, izvijestili su sa stranice Brodovi u Rijeci.
