U zadnjih nekoliko godina zapažen je sve veći broj toploljubnih tropskih vrsta u Jadranskom moru. Posljedica je to zasigurno globalnog zatopljenja, procjenjuje se, naime da je u zadnjih 100 godina prosječna temperatura globalno porasla za oko 0,6 °C, dok je prosječna površinska temperatura jadranske vode porasla od 1990. godine za 0,3 °C. Upravo bi te temperaturne promjene mogle biti uzrok širenja novih toploljubnih vrsta prema sjevernom Jadranu, te samim time i uzrok kvalitativnih i kvantitativnih promjena u ribljoj fauni i bioraznolikosti Kvarnera.
Prema podacima istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, uočeno je povećanje brojnosti rijetkih vrsta, poglavito onih toploljubnih čije se prisustvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima.
Prije svega valja spomenuti indo-pacifičku vrstu Lagocephalus sceleratus ili srebrnopruga napuhača, čije je pojavljivanje u Jadranu u zadnje 3 godine sve učestalije. Iznimno agresivna i otrovna vrsta s visokom mogućnošću razmnožavanja i bez prirodnog neprijatelja u Jadranu. Sve su to značajke koje ovoj vrsti omogućuju opstanak i povećanje njene populacije u Jadranskom moru. Ukoliko dođe do uspostave populacije srebrnopruge napuhače u Jadranu, to će se zasigurno odraziti u ribarstvu, s obzirom da je izraziti grabežljivac i hrani se većinom morskih kralježnjaka i beskralježnjaka te uzrokuje štete ribarima uništavajući im ribarske mreže i ulov. U Japanu je ova riba tradicionalno jelo, a mogu je pripremati samo za to posebno školovani kuhari koji dobiju licencu od japanske vlade za pripremu tog slavnog „Fugu“ jela. Inače srebrnopruga napuhača u pojedinim dijelovima tkiva ima jaki otrov tetradotoksin koji djeluje na živčani sustav i ukoliko se konzumira vrlo brzo uzrokuje gušenje i smrt.
Za razliku od srebrnopruge napuhače koja je iznimno otrovna i može imati loš socioekonomski utjecaj, tu su također i druge nove zapažene vrste, poput oštrozubog morskog guštera Saurida undosquamis, koji na području turske obale ima zapažen značaj u gospodarskom ribolovu i može se reći da će ova vrsta ukoliko uspostavi svoju populaciju u hrvatskim vodama, zasigurno imati određeni gospodarski značaj. Tu je i žutousna barakuda Sphyraena viridensis, koja je uspostavila populaciju u Jadranu, ukusna je za jelo i također može u bliskoj budućnosti imati veći značaj na razini cijele države. Valja spomenuti i kirnje zapažene duž južne Dalmacije, koje su skupocjena i tražena riba, no s ekološkog i biološkog stajališta postoje i negativni učinci, mnoge domaće vrste (npr. šarag) danas su značajno smanjene uslijed nadmetanja s kirnjama.
Dakle, s jedne strane moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, dok je s druge strane moguć negativan utjecaj otrovnih riba na zdravlje čovjeka, a moguće je i njihovo predatorstvo nad autohtonim vrstama u Jadranu i smanjenje genetske raznolikosti jadranskog mora. Promjene koje će se događati u Jadranskom moru valja sagledati iz gore navedenih aspekata, jer one će zasigurno imati utjecaj na cjelokupnu floru i faunu mora i ne treba se čuditi ukoliko jednog sunčanog subotnjeg jutra u šetnji riječkom ribarnicom opazite nove, svježe ulovljene stanovnike Jadrana koje do sada niste imali priliku uvrstiti među vaše delicije.
