Povežite se s nama
Banner

Programskom aktivnošću iz područja kulture, a povodom obilježavanja Dana grada Rijeke zaštitnika sv. Vida, Vijeće MO Banderovo organiziralo je edukativnu šetnju Starim gradom.

Šetnja je krenula sa Trga Riječke rezolucije gdje se nekad nalazio Augustinski samostan sagrađen 1315. godine i Crkva sv. Jeronima dovršena početkom 15. stoljeća. Samostan i crkvu dao je graditi Hugon II. Devinski, tadašnji feudalni gospodar grada. Od 14. stoljeća do ukinuća reda, augustinci su bili značajni feudalni posjednici. Na trgu se nalazi Stendarac, kameni stup za zastavu koji je dao podići car Maksimilijan u spomen na vjernost grada za vrijeme mletačkog zauzeća 1508. godine i kao potvrdu političkih prava gradu. Nastavili smo prema parkiralištu nekad Calle dei Grigioni – prve riječke kavane, danas restoran Primorska kuća.

Zatim smo došli do crkvice sv. Fabijana i Sebastijana. Prvotna crkva na njenu mjestu podignuta je prema predaji 1291. godine kao zavjet u vrijeme kuge. Stari grad je u to doba bio okružen bedemima i kulama, kuće su se gradile u uskim ulicama, tzv. kalama koje su sukcesivno trasirane u ranom srednjem vijeku na ruševinama rimskog kastruma Tarsatike, nekoć ključne točke u obrambenom sustavu “liburnijskog limesa”. U jednoj od tih kala smještena je crkva sv. Sebastijana. Nakon toga prošetali smo do ulice Pul Kaštela – zaleđe Principija.

principij

Arheološki park Principij predstavlja jedinstven spomenik kasne antike u samom povijesnom središtu Rijeke. Riječ je o vojnom zapovjedništvu rimske Tarsatike. Tarsatički principij, sagrađen vjerojatno u drugoj polovini 3. stoljeća, srušen je i napušten najvjerojatnije na početku 5. stoljeća. Nakon duljeg vremenskog razdoblja, od 15. stoljeća nadalje, na ruševinama principija gradile su se brojne manje stambene kuće, koje su se ovdje održale do 1960-ih godina. Izgrađene su na dobro sačuvanim perimetralnim zidovima principija, ali i na njegovom nekad otvorenom dijelu. Antička arhitektura oštećena je uglavnom kasnijim ukopavanjem crnih jama i kanala. Zatim smo pogledali ostatke Starih vrata ili Rimskog luka koji je bio reprezentativni glavni ulaz u središte kasnoantičkoga zapovjedništva rimske Tarsatike, antičkoga grada nad čijim se ruševinama uzdigla srednjovjekovna Rijeka. Riječki je puk instinktivno bio u pravu kada je ovaj antički spomenik u prošlosti jednostavno nazivao Vratima, a naziv Rimski luk postupno se počeo prihvaćati od razdoblja klasicizma, kada se započelo s njegovim dokumentiranjem i istraživanjem.

Nadalje smo prošli Koblerovim trgom na kojem središnje mjesto zauzima fontana postavljena prema projektu arhitekta Igora Emilija, koju je naručila riječka Tvornica papira povodom obilježavanja 150. obljetnice svog postojanja. Trgom sv. Barbare došli smo do Mljekarskog trga, pa Užarskom ulicom do Kosog tornja i Zborne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije – nesuđene katedrale čiji zidovi pokazuju tragove minulih stoljeća. Smještena je uz nekad istočni potez gradskih zidina, u blizini prve luke na Rječini.

Obilazak je protekao u ugodnoj, domaćinskoj atmosferi. Saznali smo mnogo zanimljivih podataka zahvaljujući stručnom vodstvu prof Theodora de Canziani, povjesničara umjetnosti.

Grad Rijeka