Ogroman broj stanova u PGŽ prazan, a cijene sve više

Nekretnine u Hrvatskoj predstavljaju puno više nego u većini razvijenog svijeta. One su mnogima mjerilo životne sigurnosti, uspjeha i jedan od glavnih ciljeva na životnom putu.

Odnos Hrvata prema nekretninama je specifičan. One nisu samo mjesto za stanovanje nego i glavni način ulaganja, a želja velikog broja ljudi je nakupiti što više nekretnina kroz život. To stvara posebnu tržišnu dinamiku, paradoksalnu za bilo koje uvjete osim onih koji postoje u Hrvatskoj i sličnim zemljama. Ono što Hrvatskoj daje posebnu specifičnost je turizam.

Sve manje stanovnika i sve više praznih stanova, a sve veće cijene

Broj stanovnika oštro pada. Sve je manje mladih obitelji, koje masovno iseljavaju. Sve se to događa dok se broj stambenih nekretnina povećava pa se smanjuje broj kuća i stanova u kojima netko živi. Istodobno, cijene nekretnina rastu, a Hrvatska je u prva dva kvartala ove godine bila rekorder EU po rastu cijena, piše Index.

Prema podacima popisa stanovništva 2021., u Hrvatskoj je bilo 592.280 tisuća nenastanjenih stanova tj. stambenih jedinica. To se odnosi na sve stambene nekretnine, bilo da se radi o stanovima u zgradama ili kućama. U taj broj ne spadaju stanovi za odmor, stanovi koji se koriste povremeno i stanovi u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost.

To je čak 43 posto više praznih stanova nego što je zabilježeno popisom stanovništva 2011., a izraženo u apsolutnom iznosu Hrvatska je povećala ukupan broj nenastanjenih stanova za 179 tisuća jedinica. Slijedom navedenoga padao je i broj nastanjenih stanova, i to u skoro svim županijama. Jedine iznimke su Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb.

U PGŽ 5283 nastanjenih stanova manje

Ostali dijelovi Hrvatske imali su pad ukupnog broja nastanjenih stanova, najmanje Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija (stotinjak nastanjenih stanova manje), a najviše Sisačko-moslavačka (-9723 nastanjena stana), Osječko-baranjska (-8837 nastanjenih stanova), Vukovarsko-srijemska (-5950) i Primorsko-goranska (-5823).

U većini županija broj nastanjenih stanova smanjio se za između tisuću do nekoliko tisuća jedinica. Stanovi u Hrvatskoj se prazne, a cijene nekretnina sve su veće.

Ukupno je u Hrvatskoj 2021. popisano 63 tisuće manje nastanjenih stanova nego 2011. To je kao da je nestala cijela Zadarska ili Sisačko-moslavačka županija. Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska imaju skupa manji broj nastanjenih stanova od ukupnog broja “nestalih” nastanjenih stanova u cijeloj Hrvatskoj od 2011.

Nameće se pitanje koliko je održiva trenutna situacija. S jedne strane, stanovništvo Hrvatske se iseljava i stari, a broj stanovnika se smanjuje uz očekivano smanjivanje broja nastanjenih stanova i rast udjela nenastanjenih/praznih stanova. S druge strane, cijene kvadrata stana sve su veće.

Ta dinamika je dugoročno štetna za građevinski i nekretninski sektor jer je neodrživa bez stalnog rasta turizma i izgradnje apartmana. Turistički kapaciteti po pitanju broja gostiju imaju limit pa će se taj izvor poslova za građevinski sektor s vremenom isprazniti.

Ali do tada će zbog iseljavanja drastično pasti broj mladih obitelji koje kupuju prvu nekretninu, što će biti smrtni udarac za građevinski sektor. Izgradnja stambenih nekretnina gotovo će stati, a inflacija broja apartmana prestat će rasti zbog toga što njihov broj raste više od rasta dolazaka turista.

Sljedeći popis stanovništva vjerojatno će pokazati i rast udjela nenastanjenih stanova jer će se trend iz prošlog desetljeća nastaviti sve dok ne postane jasno da novi apartmani nisu potrebni zbog preizgrađenosti i da nove stambene nekretnine nisu potrebne jer u njima nema tko stanovati.