Rijeka donosi strategiju održavanja postojećih i stvaranje novih zelenih površina do 2030.

Na konferenciji za novinare gradonačelnik Rijeke Marko Filipović najavio je upućivanje prijedloga Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Grad Rijeka izradio je prijedlog Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke koji će se tijekom travnja naći na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nakon što svoje mišljenje daju građani i stručna javnost, Strategija će se naći i pred Gradskim vijećem Grada Rijeke. Nakon donošenja Strategije, planira se i izrada Akcijskog plana Zelene urbane obnove koji će jasno artikulirati buduće aktivnosti, tko ih provodi, u kojem vremenskom periodu i koliko sredstva će biti potrebno osigurati da ih se provede.

Prijedlog Strategije su predstavili gradonačelnik Filiović te pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan.

Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke definirat će tematsko-programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe.

Strategijom zelene urbane obnove planirano održavanje postojećih i stvaranje novih zelenih površina do 2030. godine

Izradu strategije naručio je Grad Rijeka i to kao srednjoročni akt strateškog planiranja, koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine. Izvršitelj je tvrtka Zelena infrastruktura d.o.o. te njihovi vanjski suradnici, među ostalima i zagrebački Agronomski fakultet.

Strategiji zelene urbane obnove Grada Rijeke prethodila je izrada analitičke podloge, Studija zelene infrastrukture Grada Rijeke, čiji dio čini i istraživanje šire javnosti kroz online anketni upitnik.
„Na taj način se pokušalo doći do mišljenja građana, otkriti koje su njihove navike, na koji način koriste otvoreni prostor i što je ono što nedostaje i što bi ovom Strategijom  trebalo predvidjeti“, kazala je pročelnica Buljan.

Studijom zelene infrastrukture Grada Rijeke su se na sveobuhvatni i integralni način analizirali svi čimbenici važni za oblikovanje postojećih elemenata zelene infrastrukture (zelenih/otvorenih prostora), identificirali postojeći elementi zelene infrastrukture te vrednovali kako njihov postojeći značaj tako i potencijal za razvoj novih funkcija u budućoj/planiranoj mreži zelene infrastrukture. Pri tome su se sagledale i njihove poveznice sa širim regionalnim i nacionalnim kontekstom te identificirala problemska polazišta za izradu Strategije zelene infrastrukture.

Cilj strategije je u prvom redu održavanje postojećih i stvaranje novih zelenih površina, a onda i odgovorno gospodarenje prostorom u svrhu gospodarske i turističke namjene korištenja, gdje se prostor kao vrijedan resurs koristi na pravilan i održiv način. Provedbom Strategije stvorit će se preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.

Planirani novi sportsko-rekreacijski sadržaji, šetnice, sadnja nove vegetacije i zeleni/plavi/smeđi krovovi

Provedbenom ove strategije definiraju se ključne točke zelene infrastrukture na području grada. Tako bi se provedbom aktivnosti definiranih Strategijom kanjonom Rječine povezalo prirodno zaleđe Rijeke s obalom i centrom Grada većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja; uspostavile nove park-šume i povećao broj parkova; uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse (u sklopu planiranih gradskih parkova); povećala duljina gradskih šetnica – planiranih dodatnih 10 km šetnica u sklopu Riječkih šetnica, kanjona Rječine i u obalnom pojasu; uspostavom svih planiranih šetnica, Rijeka bi dobila kontinuiranu pješačku poveznicu od Mošćeničke Drage do Velog vrha i prirodnog zaleđa Rijeke, kao i povećala duljina gradskih drvoreda za više od 6 km.

Nadalje, revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili bi se preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine; renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom, a primjenom NBS principa (zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr.) u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života stanovnika Rijeke u širem gradskom području.

Jedna od planiranih aktivnosti je i urbana sanacija gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, čime bi se utjecalo na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u Gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena.

Strategijom je preporučena izrada 12 stručnih dokumenata, kojima će se doraditi preporuke za konkretne projekte.