Rekordna 2025. za Gradsku knjižnicu Rijeka: Najviše članova u povijesti i snažan rast posjeta

Gradska knjižnica Rijeka iza sebe ima iznimno uspješnu 2025. godinu koja će se pamtiti kao rekordna po broju članova, programa i posjeta. Nakon što je prethodna godina zaključena zahvalom građanima i medijima uz poruku da se druženje i zajedništvo nastave i intenziviraju, već je sada jasno kako je ta želja i ostvarena, jer je 2025. godina po nizu ključnih pokazatelja nadmašila sva dosadašnja očekivanja.

Detaljni rezultati rada, osvrt na čitateljske navike Riječanki i Riječana te najave budućih programskih smjerova predstavljeni su na konferenciji za medije održanoj u prostoru knjižnice u art-kvartu Benčić. Najviše razloga za zadovoljstvo donijela je statistika članstva jer je tijekom 2025. godine u odjele i ogranke Gradske knjižnice Rijeka učlanjeno ukupno 22.048 građana. Time je srušen dosadašnji rekord iz 2024. godine, kada je knjižnica imala 21.776 članova, kao i onaj iz predpandemijske 2019. godine s 21.734 člana. Riječ je o najvećem broju članova u povijesti djelovanja ove ustanove.

Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković istaknuo je kako je knjižnica i u 2025. godini redovito izvršavala sve svoje obveze, pružala knjižnične usluge te priredila ukupno 1.971 programsku aktivnost, nastavljajući svoj razvojni put. Podsjetio je da je u 2024. godini zabilježen iznimno snažan rast broja korisnika od čak 24 posto, zbog čega je postojala bojazan hoće li takav trend biti moguće zadržati. Ipak, građani su, kako je naglasio, prepoznali kontinuirani rad i trud zaposlenika, što se odrazilo kroz nove posjete i učlanjenja. Na dan 31. prosinca 2025. knjižnica je imala 22.048 članova, što predstavlja povećanje od dva posto i novi povijesni maksimum. Posebno je naglašen i rast broja sudionika programskih aktivnosti, kojih je bilo 45.464, što je deset posto više u odnosu na 2024. godinu te više od trideset posto u odnosu na 2023. godinu. Ravnatelj je pritom istaknuo stabilan i uspješan rad Dječje kuće, izvrsnu posjećenost manifestacija i festivala te interes za novu uslugu Knjižnica sjemenja, koja trenutačno ima 194 člana, zaključivši da je knjižnica imala još jednu godinu za pamćenje.

Posebno je zanimljivo da su najveći rezultati u članstvu ostvareni upravo u posljednjih šest godina, razdoblju koje obilježavaju snažna digitalizacija, smanjenje vremena posvećenog čitanju te pandemija s brojnim ograničenjima kretanja i socijalizacije. Takvi pokazatelji upućuju na to da je koncept razvoja Gradske knjižnice Rijeka u kontekstu art-kvarta Benčić perspektivan i iznimno važan za razvoj čitalačke kulture u gradu.

Knjige su i dalje glavni razlog učlanjivanja u knjižnicu, a razvoj čitateljske kulture i čitalačke pismenosti ostaje središnja zadaća ove ustanove. Riječani su tijekom godine intenzivno posuđivali, čitali i istraživali, a o njihovim interesima govorila je Jelena Stipetić Šušak, voditeljica Službe za koordinaciju knjižničnog poslovanja s korisnicima. Istaknula je kako posebno veseli činjenica da su tijekom 2025. godine među najčitanijima bili hrvatski autori. Najposuđivanija knjiga bila je „Listanje kupusa“ Igora Beleša s 347 posudbi, a slijede je Ante Tomić s romanom „Nada“, Drago Hedl s knjigom „Matija“, Kristian Novak s naslovom „Slučaj vlastite pogibelji“ te Marina Vujčić s romanom „Sigurna kuća“. Među stranim autorima najviše su se čitali Valerie Perrin, Freida MacFadden i Kristin Hannah, pri čemu su životne drame i napeti psihološki trileri privukli najveću pažnju čitatelja.

Kod školske djece najpopularniji su bili David Pilkey i njegov „Čovpas“, kao i Jeff Kinney s „Gregovim dnevnicima“, naslovi koji kombiniraju humor, ilustracije i pristupačan tekst. Najmlađi čitatelji najviše su posezali za knjigama Jelene Pervan o Mrljeku i Prljeku, kroz koje se obrađuju svakodnevne situacije bliske djeci i potiče učenje kroz prepoznatljive i duhovite priče.

Što se stručne literature tiče, najčitaniji su bili naslovi usmjereni na poboljšanje kvalitete života, biografije poznatih osoba i putopisi. Među njima su se posebno istaknule „Atomske navike“ Jamesa Cleara, „Zelena svjetla“ Matthewa McConaugheya te „Žene koje trče s vukovima“ autorice Clarisse Pinkole Estés.

Programi su i dalje ključni pokretač života i kreativnog ritma art-kvarta. O budućim programskim smjerovima govorila je voditeljica Tanja Badanjak, najavivši da će se u 2026. godini nastaviti s uobičajenim ritmom, uz dodatna iznenađenja i nove sadržaje. Planirano je održavanje četrdesetak manifestacija, festivala i programskih projekata, među kojima su već tradicionalni Tjedan dobre dječje knjige, Tobogan, Mjesec hrvatske knjige te Zimske i Ljetne priče iz Benčića. Posebno je istaknut projekt Radno čitanje, koji će dodatno produbiti razgovor o čitanju i nečitanju te o načinima stvaranja vremena za knjigu, kao i Radio Benčić koji će kroz audio sadržaje poticati kulturu čitanja, ponajprije među djecom i mladima. Novi programski pravac Selotejp bit će usmjeren na kulturnu integraciju novih stanovnika Rijeke iz stranih država, dok će Rasadnik, odjel za mlade, djelovati kao kreativni prostor za knjige, priče, glazbu, strip i zelene teme. Redovni programi, poput književnih večeri, čitateljskih klubova, izložbi, radionica i edukacija, i dalje će činiti okosnicu programskog života.

Knjižnica i ove godine sudjeluje u nominaciji za prestižnu književnu nagradu Dublin Literary Award, a predloženi naslov je prijevod romana Jurice Pavičića „Crvena voda“. Kroz program Erasmus+ u području obrazovanja odraslih djelatnici knjižnice nastavljaju s međunarodnim stručnim usavršavanjem, a prošle godine posjećena je i moderna knjižnica Oodi u Helsinkiju.

Voditelj marketinga i projekata Kristian Benić na kraju je istaknuo planove vezane uz Dječju kuću, najavivši da će festival Tobogan u 2026. godini obilježiti svoje deseto izdanje i trajati od 18. lipnja do 4. srpnja, dok će sama Dječja kuća od 26. do 28. ožujka proslaviti peti rođendan.

Na samom kraju ponovno je upućena zahvala svim građanima i medijima na prepoznavanju vrijednosti knjižnice, čitanja i programskih aktivnosti, uz poruku da druženje i zajedništvo u 2026. godini bude još veće i češće.