Umijeće izrade riječkih morčića službeno postalo kulturno dobro Republike Hrvatske

Umijeće izrade riječkih morčića, prepoznatljivog simbola Rijeke i jednog od najpoznatijih oblika tradicionalnog nakita na istočnoj obali Jadrana, službeno je proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Odluku je sredinom siječnja donijelo Ministarstvo kulture i medija, čime je ova jedinstvena zlatarska vještina uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Riječ je o umijeću izrade morčića, u stručnoj literaturi poznatih i pod nazivom moretti fiumani, koji se najčešće pojavljuju u obliku stilizirane glave crnca s bijelim turbanom ili ukrasima. Iako se danas doživljavaju ponajprije kao nakit i suvenir, morčići imaju bogatu i slojevitu povijest, duboko ukorijenjenu u identitet grada Rijeke i šireg kvarnerskog prostora.

Prema obrazloženju odluke, tradicija izrade riječkih morčića u Rijeci je prisutna najmanje od 18. stoljeća. Tijekom vremena morčići su postali snažan simbol grada, nošeni kao nakit među različitim društvenim slojevima, ali i kao predmet kojem su se pripisivala zaštitna i simbolička svojstva. Nosili su ih muškarci i žene, a njihova je prisutnost zabilježena ne samo u Rijeci, već i u širem području Kvarnera, Gorskog kotara te na otocima Pagu, Rabu, Krku i Cresu, kao i u pojedinim dijelovima unutrašnjosti.

Motiv morčića povezuje se s mediteranskom tradicijom i brojnim povijesnim tumačenjima. Ime upućuje na Maurima, odnosno Saracenima, koji su u srednjem vijeku u europskoj mašti često predstavljali prijetnju, dok crna boja glave simbolizira moralne i društvene konotacije koje su se kroz povijest mijenjale. U riječkom kontekstu morčić je postupno izgubio izvorna značenja straha i prijetnje te se razvio u prepoznatljiv znak lokalnog identiteta, često nošen kao amajlija za zaštitu od nesreće.

Posebnost riječkih morčića očituje se i u njihovoj izradi. Za razliku od srodnih venecijanskih motiva, riječki morčići razvili su vlastitu tehnologiju i prepoznatljiv izgled. Tradicionalno se izrađuju u zlatu, s karakterističnim crno-bijelim emajlom, a proces izrade iznimno je zahtjevan i uključuje niz preciznih faza, od oblikovanja modela, lijevanja i obrade zlata do višestrukog emajliranja i završnog poliranja. Upravo ta kompleksna tehnika svjedoči o visokoj razini znanja i vještine riječkih zlatara.

Odlukom Ministarstva definirane su i mjere zaštite ovog nematerijalnog kulturnog dobra. One obuhvaćaju dokumentiranje i stručno praćenje umijeća izrade, poticanje prijenosa znanja na nove generacije, uključivanje u obrazovne i kulturne programe te povećanje vidljivosti i društvenog značenja morčića kao dijela kulturne baštine. Poseban naglasak stavljen je na ulogu nositelja ove tradicije, koji su ključni za njezino očuvanje i daljnji razvoj.

Kao nositelji umijeća izrade riječkih morčića evidentirani su zlatari Gion Antoni iz Opatije i Ivo Lipić iz Matulja, koji aktivno prakticiraju i promiču ovu tradicionalnu vještinu. Njihov rad nastavlja kontinuitet riječkog zlatarstva i doprinosi očuvanju znanja koje se nekoć prenosilo unutar obitelji i obrtničkih radionica.

Proglašenje umijeća izrade riječkih morčića kulturnim dobrom predstavlja važno priznanje ne samo samom zanatu, već i Rijeci kao gradu bogate i slojevite povijesti. Time je još jednom potvrđeno da morčić nije tek suvenir ili ukras, već simbol dugog trajanja, kulturne razmjene i identiteta koji se stoljećima oblikovao na raskrižju Mediterana i srednje Europe.