Objavljena velika analiza riječkih tvrtki: Evo u kakvom su stanju Čistoća, Rijeka plus, Autotrolej, Energo, VIK…

Grad Rijeka objavio je analizu poslovnih podataka komunalnih i trgovačkih društava od gotovo četiri stotine stranica te će se o toj temi napokon raspravljati i na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke krajem mjeseca. Sažetak studije o poslovnim podacima komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke polazi od jedne važne poruke: komunalni sustav danas u osnovi funkcionira, ali se sve više oslanja na reakciju umjesto na dugoročno planiranje. Dokument upozorava da zadržavanje postojećeg stanja više nije neutralna opcija jer s vremenom povećava financijske, operativne i reputacijske rizike. Dio tih rizika, navodi se u sažetku, već se očituje kroz gubitke, kašnjenja investicija i tehnološke zastoje.

Naglasak pritom nije na traženju krivaca, nego na razumijevanju u kakvom se stanju sustav nalazi i što se može dogoditi ako se ključne odluke i dalje budu odgađale. Studija ne analizira društva izolirano, već promatra riječki komunalni sustav kao cjelinu, polazeći od ocjene da fragmentirani pristup otežava uočavanje zajedničkih problema i dugoročnih slabosti.

U tom sustavu djeluju TD Poslovni sustavi, Rijeka plus, Energo, KD Autotrolej, KD Čistoća, KD Kozala i KD Vodovod i kanalizacija. Svako od tih društava pokriva jednu javnu funkciju, od vodoopskrbe i odvodnje, preko energetike i javnog prijevoza, do parkiranja, gospodarenja otpadom, održavanja groblja i objedinjene naplate. Iako su djelatnosti različite, sažetak pokazuje da se strukturni izazovi često ponavljaju u više segmenata.

Za TD Poslovni sustavi, koji obuhvaća objedinjenu naplatu i korisničke usluge, dokument problem vidi prije svega u širem kontekstu informatičkih sustava i upravljanja podacima. Upozorava se da se u pojedinim segmentima koriste sustavi koji su dosegnuli ili premašili kraj svog životnog vijeka te da su podaci fragmentirani i teško usporedivi. Kao smjer promjene navodi se digitalna integracija ključnih podataka i uvođenje zajedničkih pokazatelja uspješnosti, kako bi se odluke temeljile na pouzdanim informacijama, a ne na procjenama i naknadnim reakcijama.

Rijeka plus, zadužen za parkiranje i dio prometnih usluga, u dokumentu se ne analizira izdvojeno po brojkama, ali se uklapa u širi obrazac problema vezanih uz upravljanje troškovima i cijenama usluga. Sažetak navodi da dio komunalnih usluga posluje uz trajnu neravnotežu između stvarnih troškova i prihoda, dok se kod drugih stvara višak koji se koristi za stabilizaciju sustava. Takav model može kratkoročno funkcionirati, ali bez jasne transparentnosti i pravila otežava donošenje racionalnih odluka o subvencijama, cijenama i investicijama. Dokument posebno naglašava da su odluke o razini subvencioniranja i tempu korekcija cijena u odnosu na realne troškove političke prirode.

Energo, kao društvo iz područja energetike, suočen je s dodatnim pritiscima koji proizlaze iz rasta troškova energenata i strožih regulatornih zahtjeva, osobito na razini Europske unije. Studija upozorava da veliki infrastrukturni projekti ne znače samo početno ulaganje, nego dugoročno generiraju povećane operativne troškove kroz amortizaciju, održavanje i energiju. Ako se odluke donose bez cjelovitog uvida u puni trošak tijekom životnog vijeka investicije, posljedice mogu biti trajno povećanje troškova koje sustav više ne može apsorbirati bez dodatnog financiranja.

KD Autotrolej, zadužen za javni prijevoz, u sažetku se navodi među uslugama koje su za građane najosjetljivije. Pouzdanost voznog reda i kontinuitet linija izravno utječu na svakodnevni život. Studija ocjenjuje da se dio problema s kvalitetom usluge veže uz zastarjelu opremu, fragmentirane procese i reaktivno upravljanje. Kao cilj se navodi postupni prijelaz prema modelu u kojem se kvarovi i poremećaji nastoje predvidjeti i spriječiti, a ne rješavati tek kada se dogode.

KD Čistoća, odgovorna za gospodarenje otpadom, u dokumentu se također promatra kroz prizmu cijena i troškova. U pregledu mjera navodi se postupna korekcija cijena usluge sakupljanja otpada na temelju troškovnog modela. Istodobno se naglašava da dio javnih rasprava o cijenama proizlazi iz nerazumijevanja stvarne strukture troškova i uloge subvencija. Cilj je da svaka odluka o cijeni bude utemeljena na stvarnim podacima, uz socijalno i političko razmatranje, ali i dugoročnu financijsku održivost.

KD Kozala, koji upravlja grobljima i pogrebnim uslugama, u sažetku se ne izdvaja posebnim problemima, no uklapa se u širu sliku upravljanja. Dokument ukazuje na preklapanje odgovornosti između uprava društava, nadzornih odbora i Grada kao vlasnika, osobito kod većih investicija i dugoročnih obveza. U takvom okruženju odluke se nerijetko odgađaju, čime se dugoročno povećava cijena budućih intervencija.

KD Vodovod i kanalizacija, koji upravlja jednim od infrastrukturno najosjetljivijih sustava, suočen je s izazovom zastarjele mreže i velikih investicijskih ciklusa. Sažetak navodi da je sve teže razlikovati redovno održavanje od odgađanja nužnih investicija te da veće havarije mogu prerasti u financijski i reputacijski problem za cijeli Grad. Ujedno se upozorava da u današnjem okruženju, obilježenom kibernetičkim prijetnjama, klimatskim ekstremima i poremećajima na tržištima, oslanjanje na improvizaciju predstavlja ozbiljan upravljački rizik.

Zaključna poruka sažetka je jasna: riječki komunalni sustav nije nefunkcionalan, ali je blizu granice održivosti postojećeg modela. Status quo više nije neutralna odluka. Ako se transformacija ne započne pravodobno i planski, promjene će se svejedno dogoditi, ali pod pritiskom, uz veće troškove i manju kontrolu. Prema dokumentu, razlika između sustava koji reagira na probleme i sustava koji njima upravlja leži prije svega u načinu upravljanja, razini transparentnosti i spremnosti da se teške odluke donesu na vrijeme.