Mandić o reorganizaciji gradske uprave: Gradonačelnici treba dati priliku da izabere najbliže suradnike

Mostova riječka gradska vijećnica Petra Mandić oglasila se priopćenjem o planiranoj reorganizacija gradske uprave i značajnom povećanju upravnih odjela Grada Rijeke:

U kontekstu aktualnih rasprava o novom ustroju gradske uprave Grada Rijeke i prijedlogu povećanja broja odjela s 10 na 16, smatram nužnim upozoriti na ključni problem o kojem se u javnom prostoru nedovoljno govori. Pravi problem nije isključivo broj ureda, već neadekvatan zakonski okvir koji gradonačelnike drži u šahu i prisiljava ih na ovakve poteze.

Prema važećem zakonu, pročelnici gradskih odjela imaju status profesionalnih službenika, a ne osoba koje gradonačelnik bira kako bi provele program za koji je dobio mandat građana. Zamislite situaciju u kojoj premijer nakon pobjede na izborima ne smije birati svoje ministre. Upravo se to događa u našim gradovima. Da bi čelnik grada uopće dobio priliku raditi s ljudima kojima vjeruje, prisiljen je mijenjati ustroj, spajati i razdvajati odjele, isključivo kako bi zakonski mogao raspisati nove natječaje.

Taj zakon hitno se mora mijenjati jer ne doprinosi efikasnosti, već stvaranju umjetnih kriza. Znanstvena zajednica ga već godinama osporava. Prof. dr. sc. Ivan Koprić i suradnici (2019) jasno upozoravaju da ovakav sustav stvara tenzije jer novoizabrani čelnici žele i moraju postaviti „svoje ljude“, ali su im ruke vezane, pa se reorganizacija koristi isključivo kao „alat za kadroviranje“. Komparativna praksa u razvijenim europskim demokracijama pokazuje znatno bolja rješenja:

1. U Njemačkoj se čelnici resora (Beigeordnete) biraju na određeni mandat od strane gradskog vijeća. Oni su „politički službenici“ – profesionalci, ali s jasnim političkim legitimitetom.
2. U Francuskoj gradonačelnik ima diskrecijsko pravo imenovati čelnika uprave i jednako ga tako smijeniti ako izgubi povjerenje.
3. U Finskoj postoji snažan profesionalni menadžer, ali ga vijeće može smijeniti ako izgubi političko povjerenje.

Samo mi u Hrvatskoj glumimo potpunu depolitizaciju koja nas na kraju košta efikasnosti. Slijedom navedenog, smatram da je teza iznesena u nedavnom članku u Novom listu da su vijećnici Marka Filipovića sada u problemu jer je zadnji reustroj bio njegov i „racionalizirao“ je upravu – potpuno promašena. Uprava ima gotovo jednak broj zaposlenih kao i prije, a neznatno smanjenje rezultat je isključivo prirodnog odljeva u mirovinu.

Ovdje, kao i za vrijeme bivšeg gradonačelnika, uopće nije pitanje reustroja. Pitanje je želimo li gradonačelnici dati šansu da nešto i uspije napraviti s ljudima koje ima pravo odabrati kao najuži krug suradnika. Osobno smatram da joj tu šansu treba dati. Ne želim sjediti u Gradskom vijeću s figom u džepu. Ako se pozitivno riješi prethodno pitanje Zdravstvenog odgoja, ja ću je podržati. Ukoliko ne, stvari su jasne – moje ruke nema, ali to je odvojena tema.

Konačno, nakon što se ovaj „politički“ reustroj provede, potrebno je hitno prionuti onom pravom, znanstveno utemeljenom bottom-up pristupu. Znanost je tu neumoljiva. Doktorska disertacija Alena Benazića (2009) na primjeru hrvatske javne uprave dokazala je da promjena strukture bez optimizacije procesa ne povećava, već smanjuje efikasnost. Međunarodna istraživanja (McNulty i Ferlie, 2004) također upozoravaju da radikalne promjene ne uspijevaju ako se provode isključivo top-down pristupom.

Zato u idućih godinu do dvije moramo osuvremeniti i reformirati gradski aparat na zadovoljstvo građana i djelatnika, kroz četiri ključne faze:

1. Organizacijska dijagnoza i mapiranje procesa: snimanje stvarnog stanja i opterećenosti djelatnika.
2. Reinženjering poslovnih procesa: uklanjanje uskih grla, digitalizacija i postavljanje jasnih KPI-jeva.
3. Struktura koja slijedi procese: dizajniranje strukture koja razbija „silose“ i uvodi modernu matričnu organizaciju.
4. Transparentno ocjenjivanje: uvođenje strogog, objektivnog ocjenjivanja rada svih pročelnika.

„Dajmo šansu promjenama, ali zahtijevajmo da one dugoročno budu znanstveno utemeljene i u službi građana“, poručila je gradska vijećnica Mosta, Petra Mandić.