Čistoća u 2025. imala 66 tisuća korisnika, godinu su završili s više milijuna eura minusa

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici će razmatrati Izvješće o radu komunalnog društva Čistoća za 2025. godinu, dokument koji daje detaljan uvid u funkcioniranje sustava prikupljanja komunalnog otpada, ali i pokazuje konkretne izazove s kojima se taj sustav suočava.

Javnom uslugom prikupljanja komunalnog otpada obuhvaćeni su svi stanovnici Rijeke, njih 107.964, dok ukupan broj korisnika na kraju godine iznosi 65.993. Tijekom 2025. godine broj korisnika kontinuirano je rastao kroz sva tromjesečja, što potvrđuje trend postupnog širenja i preciznijeg evidentiranja korisnika unutar sustava.

Jedan od najuočljivijih podataka odnosi se na broj nekretnina koje se trajno ne koriste, kojih je evidentirano čak 2.820. U odnosu na godinu ranije riječ je o drastičnom povećanju, no ono nije rezultat stvarnog naglog rasta praznih nekretnina, već prije svega posljedica uvođenja individualiziranog sustava prikupljanja otpada i strožih pravila. Naime, korisnicima koji nisu predavali spremnike za otpad počele su se obračunavati ugovorne kazne, nakon čega su mnogi naknadno prijavili da se njihovi prostori ne koriste, čime su ažurirani službeni podaci.

U operativnom smislu, sustav je dodatno proširen i opterećen. Tijekom 2025. godine Čistoća je koristila ukupno 82 vozila za obavljanje javne usluge, što je značajan porast u odnosu na ranijih 68 vozila. Razlog leži u uvođenju individualiziranog modela prikupljanja otpada koji podrazumijeva veći broj ruta i složeniju organizaciju posla. To se odrazilo i na povećanje prosječne godišnje kilometraže vozila, koja sada iznosi gotovo 12 tisuća kilometara po vozilu.

Unatoč svim promjenama, dostupnost usluge ostala je na najvišoj razini – tijekom cijele godine javna usluga bila je dostupna na području cijelog grada, odnosno u svim naseljima bez iznimke.

Podaci o odvojenom prikupljanju otpada pokazuju da se sustav „od vrata do vrata“ provodi za više vrsta otpada, uključujući papir i karton, plastiku, metal, staklo, glomazni otpad te određene kategorije biootpada iz vrtova. Ipak, biootpad kao zasebna frakcija još uvijek nije u potpunosti implementiran, već se njegovo sustavno uvođenje tek planira kroz buduće modele prikupljanja i obrade. Tijekom 2025. godine nisu dijeljeni novi komposteri, iako je ukupno do sada podijeljeno 100 kompostera, a dodatne količine nabavljene su krajem godine kroz projekt sufinanciranja.

Sustav dodatno podupiru i reciklažna dvorišta – dva stacionarna i dva mobilna, koja omogućuju građanima dodatne mogućnosti za odvajanje otpada.

Financijski dio izvješća posebno je važan jer jasno pokazuje neravnotežu između prihoda i troškova. Ukupni godišnji prihod od javne usluge iznosio je nešto više od 11,17 milijuna eura, dok su troškovi dosegnuli preko 14,24 milijuna eura. Drugim riječima, sustav generira značajan minus. Uz to, vidljiv je trend pada prihoda po toni otpada, dok trošak po toni raste, što dodatno opterećuje poslovanje.

U izvješću se naglašava da su ti financijski podaci još uvijek djelomično procijenjeni jer završni financijski izvještaji nisu zaključeni, no trendovi su već sada jasni – troškovi rastu, a prihodi stagniraju ili padaju.

Uvođenje novog sustava prikupljanja otpada odrazilo se i na odnos korisnika prema usluzi. Tijekom godine evidentirano je 779 prigovora i reklamacija, što je znatno više nego godinu ranije. Taj porast povezuje se s prilagodbom građana na nove obveze, način odlaganja otpada i primjenu ugovornih kazni.

Važno je istaknuti i da se naplata usluge temelji na volumenu spremnika i broju pražnjenja, modelu koji je u primjeni već nekoliko godina, dok su novi cjenici doneseni krajem 2025. godine i stupili su na snagu početkom 2026. Treba napomenuti i kako su krajem 2025. doneseni novi cjenici koji su stupili na snagu 1. siječnja 2026., a donose značajno povećanje cijena. Fiksni dio za kućanstva porastao je s 8,24 na 14 eura mjesečno, dok je varijabilni dio povećan s oko 0,0138 na 0,022 eura po litri otpada, što predstavlja rast od približno 60 do 70 posto.

Cjelokupno izvješće pokazuje da se riječki sustav gospodarenja otpadom nalazi u fazi transformacije. S jedne strane uvode se moderniji i precizniji modeli prikupljanja otpada, povećava se obuhvat korisnika i razvija infrastruktura, dok s druge strane rastu operativni troškovi, povećava se broj prigovora i otvara pitanje dugoročne financijske održivosti sustava.