Inicijativa iz PGŽ-a za strože kažnjavanje zbog ekoloških zagađenja u Kostreni

Pokretanje hitnih izmjena Pravilnika o zapaljivim tekućinama, koje uključuju uvođenje obveznih inspekcija, drastično veće kazne za onečišćivače te obvezu obnavljanja upotrebnih dozvola za spremnike svakih pet godina, zaključak je današnjeg sastanka održanog u sjedištu Primorsko-goranske županije.

Na sastanku su sudjelovali predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić te predstavnici klubova vijećnika Županijske skupštine PGŽ, saborski zastupnik Marin Miletić i predstavnik Građanske inicijative Boris Bradarić. Svi oni dali su jednoglasnu potporu zakonskim inicijativama kojima se želi stati na kraj dugogodišnjim ekološkim incidentima u Kostreni i osigurati viša razina sigurnosti za cijeli Kvarner.

Postignut je konsenzus oko hitne potrebe za izmjenom državnih propisa koji reguliraju skladištenje zapaljivih tekućina. Uz zahtjev da industrijski divovi poput Ine i Janafa moraju početi primjenjivati najviše svjetske ekološke standarde.
„Naš cilj je jasan, želimo zakonsku regulativu koja će natjerati sve pravne osobe, ne samo na Kvarneru nego u cijeloj Hrvatskoj, da u svom djelovanju primjenjuju najviše ekološke standarde prisutne u EU-u i svijetu“, izjavio je Boras Mandić.
Prijedlog zakona, koji je pripremila Građanska inicijativa „Čuvari hrvatskog zaljeva“ na čelu s Borisom Bradarićem, vijećnikom iz Kostrene, u saborsku je proceduru već uputio saborski zastupnik Marin Miletić. Predsjednik Županijske skupštine Boras Mandić istaknuo je kako je današnji sastanak potvrdio bezrezervnu podršku ovom aktu od strane političkih aktera, koji će sada od svojih stranačkih kolega u Saboru tražiti isto.

„Konkretno, ovaj bi zakon obvezao subjekte poput Ine i Janafa na podizanje razine sigurnosti, prvenstveno kroz strože održavanje spremnika. “Ne smijemo dopustiti da nam se ponavljaju incidenti kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme“, naglasio je. Povlačeći paralelu s prošlošću, Boras Mandić je podsjetio kako se Kvarner prije 30 godina riješio Koksare, ali da problem nije u potpunosti nestao.

„Nažalost, mi i danas na Urinju imamo svojevrsnu ‘koksaru u podzemlju’. Imperativ nam je da se to područje sanira te da industrija nastavi svoje poslovanje isključivo na najvišoj mogućoj ekološkoj razini“, upozorio je. Osvrnuvši se na nedavne posjete premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji su istaknuli važnost Kvarnera kao strateškog energetskog čvorišta, Boras Mandić je poručio da taj status ne smije ići na štetu lokalnog stanovništva i turizma.
„Vjerujem da ćemo upravo ovim zakonom osigurati stvarni suživot industrije, turizma i građana. Očekujem da ćemo u Hrvatskom saboru svjedočiti donošenju ovog zakona i pokazati istinsko hrvatsko jedinstvo u zaštiti našeg najvrjednijeg resursa“, zaključio je Boras Mandić.

Saborski zastupnik Marin Miletić istaknuo je kako je predloženi zakon ekološki, domoljuban i normalan. „Njime želimo sačuvati naše more od ugroze kojoj je izloženo. Namjerno sam ga podnio u osobno ime kako bismo izbjegli stranačke igre i fokusirali se na zajednički cilj“, kazao je Miletić, pohvalivši rijedak konsenzus postignut u Županijskoj skupštini, gdje su sve političke opcije podržale inicijativu. „U lokalnoj je politici ključna „komunalna ideologija“, odnosno pravo građana na čist zrak, čisto more i kvalitetnu svakodnevicu“. Ljudima je najvažnije da udišu čist zrak i da se mogu kupati u čistom moru. To nije samo pitanje Kostrene ili Kvarnera, već nacionalno pitanje očuvanja Jadrana“, dodao je.

Kao sljedeći korak, Miletić je najavio sastanak u Hrvatskom saboru na kojem će predstavnici županijskih klubova razgovarati s predsjednicima saborskih klubova svih političkih opcija. Cilj je izvršiti pritisak na vladajuće, ali i na najjaču oporbenu stranku, kako bi zakon bio izglasan jednoglasno. „Ovdje moramo stati jedni uz druge. Ovo je borba za našu budućnost i našu obalu“, zaključio je Miletić.

Predstavnik Građanske inicijative Boris Bradarić istaknuo je važnost jedinstva Primorsko-goranske županije u zaštiti mještana koji su na izravnom udaru zagađenja, upozorivši kako zbog morskih struja nitko na Kvarneru nije u potpunosti siguran.
„Odradili smo zahtjevan tehnički dio posla koji zahtijeva strukovna znanja. Upravo je to primoralo INU na otvoreniju komunikaciju jer su shvatili da više ne mogu plasirati priče isključivo o ‘povijesnim zagađenjima’. Naša ispitivanja uzoraka potvrdila su da, uz povijesna, itekako postoji i zagađenje novijeg datuma“, poručio je.

Glavni cilj Inicijative je izmjena zakonskog okvira koja bi omogućila doradu Pravilnika o zapaljivim tekućinama i plinovima. Prema njihovim riječima, to je nužan korak kojim bi se postrožili uvjeti rada za sve operatore, uključujući INU.

„Ovo je prvi korak prema novom pravilniku koji će osigurati bolju zaštitu građana i spriječiti daljnja onečišćenja. Zahvaljujemo svima koji su stali uz mještane Kostrene i podržali našu borbu za čišći i sigurniji okoliš“. Bradarić u svojem daljnem izlaganju poseban naglasak stavlja na tehničku ispravnost spremnika, upozorivši na pogubne utjecaje soli i korozije u specifičnoj mikroklimi Kostrene. Inicijativa zahtijeva strogi režim kontrole prema kojem bi se spremnici bez adekvatne antikorozivne zaštite i sustava za detekciju curenja morali otvarati i pregledavati svakih pet godina. Tek uz ugradnju najmodernije tehnologije taj bi se rok mogao produljiti, čime bi se spriječilo daljnje prodiranje naftnih derivata u podzemlje. Bradarić je pritom povukao paralelu s Janafom, ističući kako INA trenutno primjenjuje neusporedivo niže standarde održavanja.

Osim tehničkih zahtjeva, traži se i strože kazne za zagađivače. Dosadašnje sankcije ocijenjene su kao nedostatne jer su ih veliki zagađivači plaćali bez ikakvog financijskog opterećenja. Novi prijedlog predviđa kazne koje dosežu i do pola milijuna eura, čime bi se osiguralo da prevencija postane isplativija od plaćanja štete.

Ključna poruka upućena javnosti i institucijama jest i prestanak primjene dvostrukih kriterija, uz jasan zahtjev da INA u Hrvatskoj mora poštovati jednako stroge ekološke propise kakve njezini vlasnici primjenjuju u Mađarskoj i Slovačkoj.