U PGŽ rastopljeno 2,5 milijarde kuna zlata

Sve donedavno na svakom koraku u praktički cijeloj Hrvatskoj moglo se naići na male poslovne prostora kojima je primarna djelatnost bila otkup zlata, ali i drugih vrijednijih metala.

U posljednje vrijeme primjetno je da broj takvih radnjih opada, a Jutarnji list otkrio je da se upravo na širem riječkom području nalazi velika talionica plemenitih metala koja je u vlasništvu tvrtke Auro Domus u kojoj je otopljeno ukupno vrijednog nakita u iznosu od čak 347 milijuna eura, odnosno nešto više od dvije i pol milijarde eura.

Blindirano vozilo sa zatamnjenim neprobojnim staklima uvelo nas je u garažu objekta na tajnoj lokaciji na širem riječkom području te smo, nakon što smo prošli kroz nekoliko protuprovalnih vrata, ušli u prostoriju pokrivenu videonadzorom koja na određeni način podsjeća na blagovaonicu, započinje svoj članak Jutarnji.

Na stolu je u nekoliko plastičnih kutija razasuta hrpa zlatnog nakita – ogrlice, narukvice, prsteni… Sve to zlato kojeg ima oko kilogram i pol majstor zlatar Ivo Lipić odnosi u susjednu prostoriju koja podsjeća na kuhinju i slijedi proces koji se, unatoč svim suvremenim tehnologijama, stoljećima nije bitnije mijenjao.

Plinska peć koja se zagrijavala pola sata isijava temperaturu veću od 1000 Celzijevih stupnjeva, jer talište zlata je na 1064 stupnja. Lipić lopaticom sav nakit stavlja u ćup koji puni do vrha.

Stotine sati predanog zlatarskog rada i minucioznog rezbarenja pretvorit će se za koji trenutak u bezličnu tekuću masu. Pitam ga je li žao pojedinog primjerka nakita, a Lipić iskreno odgovara da ponekad jest.

Auro Domusova talionica je s daleko najvećim prometom u Hrvatskoj. Kako kaže Loris Dessardo, direktor tvrtke, svakodnevno ovdje prerade zlato vrijedno oko pola milijuna kuna. Interijer ne djeluje previše impresivno, kao laik očekivao sam hi tech prostorije s blokovima zlatnih poluga, no sve skupa izgleda kao zanatska radionica izvan vremena i kad je riječ o procesu prerade, jednako tako mogla bi biti 1915. ili 1515. godine.

Zlato se ovdje ne zadržava jer odmah ide u izvoz, u Italiju ili Austriju.

“Kada bi se sve zlato svijeta skupilo na jednom mjestu, stalo bi u kocku bridova 19 metara. Dakle, u jednu prosječnu kuću”, kroz smijeh kaže Dessardo, inače nepresušni izvor trivijalnih podataka o plemenitoj kovini kojom ljudi trguju već četiri tisuće godina.