Kad nekoliko policajaca pošaljete na tisuće ljudi, problem nije njihova plaća nego onaj tko ih je tamo poslao

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Tjedan dana nakon višednevnog kaosa na prometnicama Krka, Rijeke i okolice, u javnosti se kao jedan od razloga zbog kojih policija nije uspjela pravodobno zaustaviti ilegalna automobilska okupljanja uz ugrožavanje ljudskih života spominju premali broj policajaca, njihove niske plaće i sve slabiji interes za policijsko zanimanje.

Nema nikakve dvojbe da policajci koji rade zahtjevan, smjenski i nerijetko opasan posao zaslužuju primjerena primanja i dobre uvjete rada. Jednako tako, teško je bilo što zamjeriti nekolicini policajaca koji su se prošle subote na Škurinjama našli pred stotinama ljudi i velikim brojem automobila. Ali upravo je u tome problem. Ako se nekoliko policajaca pošalje pred masu koju objektivno ne mogu kontrolirati, pitanje nije zašto ti policajci nisu učinili više, nego tko je procijenio da ih je dovoljno poslati toliko malo.

Policajci na Škurinjama nisu zakazali. Zakazao je onaj tko ih je tamo poslao premalo

Voditelj Službe prometne policije PU primorsko-goranske Dejan Hriljac nekoliko dana poslije u programu Radio Rijeke iznio je podatke koji najbolje govore o razmjerima cijelog događaja. Prema njegovim riječima, na ilegalnim okupljanjima bilo je između četiri i pet tisuća ljudi te oko 1.500 vozila. Nakon Krka sudionici su krenuli prema kopnu različitim pravcima, a policija je dobivala informacije o novim mjestima okupljanja, među kojima su bili Bakar, Viktor Lenac i Škurinje.

Hriljac je govoreći o Škurinjama otkrio i da je policija došla do komunikacije sudionika.

„Dane su im upute da se stane na cestu, da se blokira cesta kako bi policiji bilo onemogućeno“, rekao je.

Prema njegovim riječima, ljudi i vozila blokirali su pristup velikom rotoru, a do samog kružnog toka uspjela su se probiti četvorica pripadnika interventne policije.

I upravo tu treba postaviti najjednostavnije pitanje: što su četvorica interventnih policajaca pred tolikom masom uopće mogla napraviti? Teško da je problem bio u njima. Policijski službenik na terenu ne odlučuje hoće li na neku lokaciju biti poslano četiri, 40 ili 140 policajaca. Ne odlučuje ni hoće li se slati dodatne snage, gdje će biti raspoređena interventna policija niti kako će se snage prerasporediti kada stotine vozila krenu prema Rijeci. To su pitanja procjene rizika, organizacije, zapovijedanja i rukovođenja.

Zbog toga kritiku policijskog postupanja nakon prošlog vikenda ne treba pretvarati u kritiku policajaca na ulici. Najozbiljnija pitanja od početka su usmjerena prema vrhu PU primorsko-goranske, načelniku Hariju Brnadu, i prema tome kako je cijela operacija pripremljena i vođena. Loše odluke čak su dovele do toga da su i sami policajci na terenu te noći biti prilično ugroženi.

Hrvatska ima puno više policajaca od europskog prosjeka

Pritom Hrvatska, gledano prema broju stanovnika, nije država s malo policijskih službenika. Europske usporedbe Hrvatsku godinama smještaju znatno iznad prosjeka EU po broju policajaca na 100.000 stanovnika. Takvi podaci, naravno, sami po sebi ne dokazuju da je određene subotnje večeri u Rijeci bilo dovoljno raspoloživih policajaca. Razlikuju se struktura policijskih sustava, radna mjesta i poslovi koje policajci u pojedinim državama obavljaju.

Ali upravo zbog toga pitanje treba postaviti drugačije. Ako PU primorsko-goranska nije imala dovoljno ljudi za događaj takvih razmjera, je li njezino vodstvo na vrijeme procijenilo opasnost i zatražilo dovoljno dodatnih snaga?

Koliko se policijski sustav može mobilizirati kada neki događaj unaprijed tretira kao visok sigurnosni rizik pokazuje upravo ovaj vikend. U Rijeci se igra Jadranski derbi između Rijeke i Hajduka, utakmica visokog sigurnosnog rizika za koju se policija priprema unaprijed. Snage nisu angažirane samo na Rujevici, nego i u gradu, na području županije te na prometnim pravcima kojima prema Rijeci dolaze navijači.

Prema neslužbenim informacijama u cjelokupne sigurnosne aktivnosti bit će uključeno najmanje stotinjak do dvije stotine dodatnih policijskih službenika, a stvarni broj svih angažiranih vrlo vjerojatno je i znatno veći.

I tako treba biti. Upravo je posao policijskog sustava da prepozna događaj visokog rizika, unaprijed pripremi dovoljne snage i rasporedi ih tamo gdje bi problem mogao nastati.

Ali onda se nameće pitanje zašto slična razina mobilizacije nije bila moguća samo tjedan ranije. Nije se radilo o događaju koji se iznenada pojavio na Škurinjama. Ilegalna okupljanja trajala su danima, policija je već postupala na Krku, a prema vlastitim podacima govorimo o između četiri i pet tisuća ljudi i oko 1.500 vozila. Policija je znala i da se velik broj sudionika nakon Krka kreće prema kopnu te je dobivala informacije o novim lokacijama.

Policajci koji danas osiguravaju utakmicu nisu preko noći dobili veće plaće. Ono što je drugačije jest način na koji je sigurnosna operacija planirana i broj ljudi koji je za nju mobiliziran.

Plaće policajaca ne mogu biti alibi za odluke njihovih šefova

Zato rasprava o Škurinjama ne može završiti konstatacijom da policajaca nema dovoljno ili da su premalo plaćeni. Može biti točno i jedno i drugo, ali to ne daje odgovor na pitanje zašto u ključnom trenutku na ključnom mjestu nije bilo dovoljno policije.

Ako ih nije bilo dovoljno, javnost ima pravo znati zašto. Kada je vodstvo PU shvatilo razmjere problema? Koliko je dodatnih policajaca angažirano? Je li zatražena dodatna ispomoć i kada? Kako su snage preraspoređivane nakon odlaska tisuća ljudi i stotina automobila s Krka? Kada je policija doznala za Škurinje i zašto ondje pravodobno nije koncentriran dovoljan broj ljudi?

To su pitanja za one koji vode policiju, a ne za policajca koji izvršava zapovijedi na ulici.

Brnad tjedan dana ne daje odgovore, nije došao ni na sastanak o kaosu

Posebno je zato problematično što se načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad već punih tjedan dana nije pojavio pred javnosti s konkretnim odgovorima na ta pitanja. Nakon prvih izjava o događajima nije javno ponudio detaljnu kronologiju policijskog postupanja niti odgovorio na niz pitanja koja su otvorena nakon pojave novih informacija o ranijim upozorenjima i kretanju sudionika.

Brnad nije došao ni na sastanak Grada Rijeke i PU primorsko-goranske održan upravo nakon kaosa na Škurinjama. Prema riječima gradonačelnice Ive Rinčić, ispričao se zbog ranije preuzetih obveza u Zagrebu, a policiju su predstavljali Goran Gašpert i Dejan Hriljac. Još važnije, Rinčić je nakon sastanka rekla da nije dobila konkretno objašnjenje zašto tijekom otprilike sat vremena događaja na Škurinjama nije bilo učinkovitije policijske intervencije.

Tjedan dana poslije javnost zato još uvijek nema cjelovitu službenu kronologiju jednog od najvećih prometnih i sigurnosnih kaosa koje je Rijeka doživjela posljednjih godina.

Može se razgovarati o plaćama. Može se razgovarati o manjku ljudi, uvjetima rada i potrebi da policijsko zanimanje ponovno postane privlačnije. Sve su to legitimne teme. Ali nijedna od njih ne može zamijeniti odgovor na pitanje je li prošlog vikenda policijskim snagama pravilno rukovođeno kad su ugrožavani brojni životi i javna sigurnost.

Jer ako nekoliko policajaca pošaljete pred stotine ili tisuće ljudi, nije zakazao policajac zato što tu masu nije uspio kontrolirati. Tada treba pitati tko ga je tamo poslao bez dovoljno ljudi iza njega.