--------------------------------------------------

--------------------------------------------------
U sjedištu Primorsko-goranske županije potpisan je Sporazum o poslovnoj suradnji između Primorsko-goranske županije i Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci o poslovnoj, stručnoj i nastavnoj suradnja na području visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja za potrebe ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Županija i koje su ujedno suradne ustanove Fakulteta.
Župan Zlatko Komadina na današnjem potpisivanju Sporazuma istaknuo je kako su Županija i njene institucije postale važan čimbenik u edukaciji, obrazovanju i u sustavu Sveučilišta, obzirom da su mnoge županijske ustanove nastavne baze Sveučilišta te je pojasnio da su ovim sporazumom i županijske ustanove dobile odobrenje sklapanja samostalnih sporazuma s Fakultetom.
“Činjenica je da smo osnivači socijalnih i zdravstvenih ustanova, te je prilika da budemo korisni jedni drugima. Sveučilištu, odnosno Fakultetu zdravstvenih studija, to je prilika za poslovnu stručnu i znanstvenu suradnju, kako njihovih studenata u našim institucijama, tako i za edukaciju naših djelatnika, prije svega u domovima za starije, za stjecanje novih vještina i znanja. Sve to skupa služi povećanju kvalitete usluge u našim domovima, odnosno znanja ljudi koji će izaći u tržište rada iz sustava zdravstvenih studija,” istaknuo je Komadina.
“Jedna razvijena županija kao što smo mi stvara svojim radom sve više obaveza pred sebe i otvara nove procese programe i projekte,” pritom je naglasio župan.
Župan je također iskoristio priliku predstaviti inicijativu Županije o pokretanju studija socijalne politike ili skrbi u okviru riječkog Sveučilišta, pokrenutu obzirom na deficitarnost zanimanja i sve veće potrebe ali i demografsku strukturu stanovništva, a koja je naišla na pozitivne reakcije kako Sveučilišta tako i sastavnica.
Dekan Fakulteta Alan Šustić izjavio je da je ovaj sporazum nastavak i tek formalizacija postojeće suradnje sa Županijom, podsjetivši ujedno i na donaciju Županije u iznosu od 100.000 kn za pomoć kod uređenja prostora Fakulteta prošle godine.
Šustić je naglasio da se sporazumom omogućuje bitan iskorak ne samo u području edukacije klasičnih neliječničkih kadrova poput sestrinstva, fizioterapije ili primaljstva već i u području socijalne skrbi, gdje se preklapaju interesi Županije i Fakulteta, a za kojim postoje i velike potrebe na području države. Pri tom je posebice istaknuo projekt studijskog programa za radne terapute, koji ne postoji kao takav u Hrvatskoj, a jedno je od najtraženijih zanimanja u tom području u Europi, kao i programe cijeloživotnog obrazovanja u različitim rehabilitacijskim programima i u realizaciji budućih projekata.
“Mislim da je dobar pokazatelj kako Županija i akademska zajednica mogu zajedničkim snagama stvarati nešto zašto i postoje, a to je javno dobro,” zaključio je Šustić.
Rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija podsjetila je na politiku kontinuiteta te uzoran odnos Sveučilišta i Primorsko-goranske županije intenzivnom suradnjom na brojnim projektima, kao primjerice pomoći u razvoju novih studijskih programa, zajedničkom zakladom te riznicom za kreditiranje studenata.
Prijić-Samaržija izjavila je kako su vidljivi učinjeni iskoraci Županije u području socijalne skrbi te da u tom području postoji mogućnost suradnje na razvijanju interdisciplinarnih studija socijalnog rada, skrbi i pedagogije.
“Vjerujem da je ovaj okvirni sporazum onaj temelj koji ćemo moći razvijati ne samo nove studijske programe, razmjenjivati stručna znanja, studente i ljude, nego da uistinu može bitan i važan iskorak u ljudskim resursima. Pitanje ljudskih resursa, povezivanja i integracija je nešto gdje možemo učiniti iskorake. Vjerujem da će beneficirati i Fakultet zdravstvenih studija, ali i ustanove socijalne skrbi,” istaknula je Prijić-Samaržija.
Pročelnica UO za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač podsjetila je kako od samog osnutka Fakulteta zdravstvenih studija postoji suradnja studenata i ustanova socijalne skrbi, posebno s Domom Kantrida u kojem studenti obavljaju stručnu praksu. “Podizanjem kvalitete rada u ustanovama pojavila se i potreba za doškolovanjem radnika. Jedan od aktualnih primjera upravo je nedostatak radnih terapeuta koji su neophodni u provedbi stručnih rada te se radujem da se i u tom dijelu otvorila mogućnost za doškolovanjem radnika iz naših ustanova,” istaknula je pritom Marač.

