Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala na Krku taj je zahvat iza zatvorenih vrata ocijenilo prihvatljivim za okoliš uz niz predloženih dopuna studije utjecaja na okoliš predloženih na današnjoj sjednici. Zeleno svjetlo za projekt je temelj za izdavanje lokacijske i zatim građevinske dozvole.
Kako se i očekivalo, od 16 članova povjerenstva protiv su glasali jedino predstavnici Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije ponovivši svoje stavove o tome kako je zahvat nesusklađen s prostornim planovima i zakonima te ekološki i ekonomski vrlo upitan. Sjednici povjerenstva prisustvovala je i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović koja je najavila pokretanje postupaka pred Upravnim a vjerojatno i Ustavnim sudom kako bi se srušila današnja odluka povjerenstva i zaustavila daljna realizacija ovog projekta. Ahmetović drži da se krši niz zakona – Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, a vjerojatno i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Ona je poručila da Omišalj neće pristati na to te da se gradnja neće dogoditi. Tvrdi kako je odluka protuustavna jer se lokalna i županijska tijela ne slažu s projektom i najavljuju pravnu borbu pa i pred europskim institucijama. Prije same sjednice povjerenstva ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je prosvjed Zelene akcije. Zeleni drže da je skandalozno da je odbijeno više od 80 primjedbi na studiju među kojima je i ona koja se tiče korištenja morske vode za zagrijavanje plina, što zahtjeva primjenu klora.
Kod plutajućeg LNG-a, takozvanog FSRU broda je o strateškom projektu kojeg EU potpomaže sa 102 milijuna eura, a bit će realiziran pod uvjetom da se pokaže njegova ekonomska isplativost, odnosno da se zakupi dostatan kapacitet terminala koji iznosi 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje. Drugim riječima, konačna financijska odluka bit će poznata u svibnju ili lipnju.
Vlada, koja je projekt proglasila strateškim, ne čini gotovo ništa da smiri strasti u toj županiji oko projekta koji je prije svega politički bitan za Hrvatsku. Država je najavila donošenje tzv. Zakona o LNG-u kojim bi trebala između ostalog financijski bar donekle alimentirati izostanak značajne ekonomske koristi projekta za lokalnu zajednicu, ali ni mjesec dana od tih najava nije poznato na koji način. Vrlo neprijateljska klima za LNG-projekt na Krku mogla bi se loše odraziti na raspoloženje investitora koji zaziru od ulaganja u takvim slučajevima, što i jest glavna bojazan upućenih u projekt.
Istodobno, zanimljivo je da pritisak dolazi i s druge strane – od tvrtke Gasfin, koja je kupila zemljište bivše Dine u neposrednoj blizini terminala i koja izjavljuje da želi graditi mali kopneni LNG-terminal, u čemu ih podupire lokalna zajednica koja bi bolje zaradila od kopnene varijante terminala. Gasfin tu svoju investiciju uvjetuje pokretanjem proizvodnje polietilena na Krku, što se mnogima čini nerealistično pa i spekulantski, javlja specijalizirani portal energetika-net.
