Izvještavajući o provedbi mjera namijenjenih zaštiti socijalno ugroženih građana Rijeke u 2017. godini, Jasna Kalanj iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb istaknula je kako su protekle godine, uz proširenje prava za pojedine kategorije postojećih korisnika, nove skupine korisnika po prvi puta dobile priliku ostvariti socijalnu pomoć, poput jednoroditeljskih obitelji, starijih osoba bez osobnog prihoda, nezaposlenih osoba te djece s teškoćama u razvoju koja ostvaruju pravo na ranu intervenciju.

U 2017. godini korisnicima su bila dostupna ukupno 22 oblika pomoći, pri čemu je najveći broj prava bio dostupan korisnicima zajamčene minimalne naknade (17 različitih pomoći), građanima s prihodima nižim od gradskih cenzusa prihoda (13 različitih pomoći), građanima koji zbog bolesti ili invaliditeta ostvaruju različita  prava pri CZSS-u Rijeka (12 pomoći), jednoroditeljskim kućanstvima (9 pomoći), te stradalnicima rata (7 pomoći). Ostalim kategorijama korisnika dostupne su od jedne do najviše tri pomoći.

Socijalnim je mjerama iz proračuna Grada Rijeke zaštićeno 8.605 korisnika, koji su koristili 16.872 prava na različite oblike pomoći, što znači da je svaki korisnik ostvario prosječno dva prava. Najviše je korisnika ostvarilo pravo na naknadu troškova javnog gradskog prijevoza (3.632 korisnika), potom naknadu troškova marende učenika osnovne škole (1.758 korisnika), subvenciju troškova vode, odvodnje te odvoza komunalnog otpada (oko 1.300 korisnika) te naknadu troškova boravka djece u jaslicama i vrtiću (1142 korisnika).

Za provedbu mjera iz gradske Odluke o socijalnoj skrbi protekle godine utrošeno je 23.658.817,13 kuna iz gradskog proračuna, 1.052.934,11 kuna na teret proračuna gradskih komunalnih društava, 643.150,00 kuna iz županijskog proračuna te 275.813,67 kuna iz sredstava Zaklade Hrvatska za djecu. Dakle, ukupno je za zaštitu socijalno ugroženih građana utrošeno 25.630.714,91 kuna, odnosno 2.978,58 kuna po korisniku godišnje.

Unatoč uvođenju novih kategorija korisnika i novih socijalnih mjera te povećanju opsega dodjele pojedinih gradskih socijalnih prava u 2017. godini, broj korisnika u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za gotovo 4%. Štoviše, navedene novine rezultirale su povećanjem ukupnog broja ostvarenih prava za gotovo 6%, što znači da je svaki korisnik ostvario u prosjeku više prava nego prije.

„Stoga se može zaključiti da je prošlogodišnjim izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi razina socijalne zaštite građana Rijeke poboljšana, pri čemu su zahtjevi prema gradskom proračunu i proračunima gradskih partnera čak i smanjeni,“ kazala je Kalanj.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako se u godini kad Grad Rijeka obilježava 25. obljetnicu utemeljenja, puni 20 godina sustavno uređenog Socijalnog programa, koji je bio jedinstven na razini Hrvatske prije dva desetljeća, a u mnogo čemu je specifičan i danas.

„Kada bi Grad Rijeka držao samo svojih zakonskih obveza, Socijalni program obuhvaćao bi samo 12% postojećih korisnika, odnosno korisnika zajamčene minimalne naknade, kojima jedinica lokalne samouprave temeljem zakona mora osigurati podmirenje troškova stanovanja i obrok u pučkoj kuhinji, što znači da bo ostalih 88% korisnika bilo izuzeto iz programa. Ove brojke najbolje pokazuju širinu Socijalnog programa Grada Rijeke i naše opredjeljenje da građanima pružimo stupanj socijalne zaštite iznad državnog standarda,“ ocijenio je gradonačelnik Obersnel, izrazivši zadovoljstvo smanjenjem broja korisnika Socijalnog programa, što ukazuje i na određeni gospodarski oporavak.

Među novinama uvedenim protekle godine u Socijalni program, gradonačelnik Obersnel posebno je istaknuo poklon-bon za kupnju kućansko uređaja namijenjen samcima-korisnicima zajamčene minimalne naknade, slijedeći na taj način politiku Europske unije u borbi protiv energetskog siromaštva. Pored ove mjere, Grad Rijeka već niz godina socijalno ugroženim građanima sufinancira troškove centralnoga grijanja i električne energije.

Grad Rijeka