Rushaidat: Predstava “Ja, tata!” je kao živi organizam i polako se mijenja svakom izvedbom

Urnebesna i dirljiva ispovijed čovjeka koji kreće u avanturu dočekivanja novog života na svijet gostuje u sklopu 15. Ljeta na Gradini. Predstava “Ja, tata!” održava se ovog četvrtka, 13. kolovoza. Bio je to povod za razgovor s Rakanom Rushaidatom.

Monodrama u kojoj ste na pozornici sami i igrate glavnu i jedinu ulogu velika je odgovornost. No, s obzirom na broj izvedbi i odlične reakcije publike može se zaključiti da svaki puta nadmašite očekivanja. Smatrate li da je monodrama jedna od najzahtjevnijih glumačkih formi?

“Možda sam to i mislio prije, no u zadnje vrijeme sve više mislim da je monodrama jedna od najlakših glumačkih formi. Kada ste prepušteni sami sebi to je velika odgovornost, ali i sloboda.”

Koji dio glumačkog posla je za Vas najizazovniji? Čemu biste u budućnosti voljeli posvetiti više pažnje?

“Završni dio, naravno, kada se sve što se radilo objedinjuje s publikom, odnosno sama izvedba. Kao i prije, i dalje je ono čemu uvijek težim što veća lakoća izvedbe i suigra  s partnerima i publikom.”

Kritike predstave Ja, tata! su izvrsne, o njoj se priča samo u superlativima. Jeste li kroz godine nadograđivali i usavršavali predstavu ili je ona „pogođena“ od prvog trenutka?

“I jedno i drugo. Život se poklopio s radom na predstavi i može se reći da je pogođena, ali kao i svaka druga predstava ona se kao živi organizam jako polako i gotovo neprimjetno mijenja svakom izvedbom. Lijepo je igrati predstavu dugo jer joj time dajete priliku da raste. Ja, tata! će uskoro imati 9. rođendan.”

U brojnim predstavama u više ste navrata igrali pred Riječankama i Riječanima. Kako biste okarakterizirali riječku publiku? 

“Mentalitet se po našim županijama razlikuje naravno, ali teško ga je i možda nepotrebno definirati jer puno stvari ovisi i o prostoru same izvedbe, visokoj ili niskoj temperaturi, tlaku, punom mjesecu, aktualnim događanjima i raznim drugim čimbenicima. Svaka publika je posebna. Znalo mi se dogoditi da u istom gradu imam dvije potpuno različite izvedbe s potpuno drugačijim reakcijama. Na sreću do sad s ovom predstavom nisam imao problema jer je tema očinstva univerzalna”, rekao je Rushaidat.