Plenković pustio u rad plutajući LNG terminal u Omišlju, župan Komadina odbio doći

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom puštanju u rad Plutajućeg LNG terminala u Omišlju i spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj, kojim će se ukapljeni prirodni plin otpravljati u hrvatski transportni plinski sustav, čime su i Hrvatska i Europa dobile novi i konkurentan dobavni pravac prirodnog plina, navodi se u službenoj objavi.

U svom je govoru premijer Plenković staknuo je da se radi o povijesnom trenutku, ne samo s aspekta onih koji su godinama željeli, radili i stremili ka tome da se realizira projekt LNG terminala, već i zbog činjenice da se njegovim otvaranjem mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe.

“Ovaj terminal u Hrvatskoj, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u Srednjoj i Istočnoj Europi”, kazao je premijer Plenković.

Projekt vrijedan 234 milijuna eura, sufinanciran bespovratnim europskim sredstvima

Podsjetio je da je jedna od prvih zadaća ove Vlade na početku prvoga mandata bilo lobiranje u Europskoj komisiji da se odobri 101 milijun eura sufinanciranja toga projekta, u čemu je uspjela.

S obzirom da je ukupna vrijednost projekta 234 milijuna eura,  Vlada nije imala nikakve dileme da iza njega stane i financijski.

Stoga je, dodao je premijer, Vlada donijela odluku da država stane iza projekta u omjeru 1:1 sa sredstvima EU, a ostalo su pridonijele hrvatske kompanije koje su u konačnici i suvlasnici i nositelji cijeloga projekta.

Kako je bilo puno rasprave o tome treba li Hrvatskoj uopće LNG terminal, premijer Plenković kazao je da je on bio potreban ne samo zbog diversifikacije opskrbe nego i zbog utjecaja na cijene plina.

LNG terminal bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske

Tako je već sada izvjesno da će, prema podacima o zakupljenosti kapaciteta u prve tri godine, utjecati u konačnici na smanjenje cijena plina u Hrvatskoj, što je najkonkretnija korist toga projekta.

“Ovaj je projekt rađen po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima”, naglasio je predsjednik Vlade i dodao da LNG terminal neće zagađivati more i neće zagađivati okoliš.

O tome je posebno vođeno računa i iz respekta prema svim ljudima koji žive na Krku, jednom od najvećih hrvatskih otoka koji je poznat i po turizmu, ali ima i stratešku ulogu i zbog aerodroma i zbog mosta, a od sada i terminala.

Podsjetio je da je prirodni plin tranzicijsko gorivo jer signalizira put od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije pa je taj projekt bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske.

Energetski projekti kroz Inicijativu triju mora

Govoreći o geopolitičkom značaju LNG terminala, premijer Plenković kazao je da će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko je realizacija toga projekta bitna i za Europsku uniju i za porijeklo plina koji će tu dolaziti.

Taj je projekt, dodao je, bitan i za naše transatlantske partnere jer ga su Sjedinjene Američke Države kontinuirano podržavale.

Posebnim zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin Hrvatska je poslala poruku želje da on bude i projektno dobro organiziran i u odgovarajućem pravnom okviru.

“Za Hrvatsku u budućnosti preostaje da budemo angažirani kako bi se kapaciteti ovoga terminala koristili, kako bi on pridonio našem pozicioniranju i kroz angažman u Inicijativi triju mora jer su upravo kroz tu Inicijativu energetski projekti među najvažnijima i najznačajnijima”, poručio je predsjednik Vlade.

Spomenuo je ovom prigodom i druge projekte u hrvatskom energetskom sektoru, poput Jadransko-jonskog plinovoda, izgradnje novog skladišta plina u Grubišnom Polju, projekte povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, kao što je kompresorska stanica Velika Ludina, koja je otvorena prije godinu dana.

Župan Komadina odbio poziv

Župan Zlatko Komadina nije prihvatio poziv na današnje svečano otvaranje LNG terminala u Omišlju, jer bi, kako je to i naveo u svom pismenom odgovoru, njegov dolazak bio u suprotnosti s jasno artikuliranim stavovima o neprihvatljivosti tog projekta.

„Ne samo mene kao župana, već i naše Županijske Skupštine, Općine Omišalj, kao i većine stanovnika otoka Krka koji su se argumentirao izjasnili da ne prihvaćaju izgradnju plutajućeg LNG terminal na lokalitetu koji je u važećim prostornim planovima predviđen za izgradnju kopnenog terminala. Svjesni važnosti energetske neovisnosti Hrvatske, kao regionalna i lokalna samouprava prihvatili smo da se uz već postojeće energetske kapacitete na lokalitetu Omišlja kao i susjednom Urinju, izgradi i kopneni terminal za ukapljeni plin, ali uz poštivanje najviših sigurnosnih i ekoloških standarda. Odluka Vlade da se umjesto predviđenog kopnenog izgradi plutajući terminal, koji ne zadovoljava maksimalne ekološke, energetske, ekonomske i estetske standarde, donijeta je usprkos protivljenju lokalne i regionalne samouprave, što smatram neprihvatljivim odnosom državne vlasti prema stavovima i interesima stanovništva ovog kraja. Neprihvatljivo je da su neki drugi interesi presudili u takvoj odluci na štetu razvoja turizma otoka Krka. Da smo u tom protivljenju itekako bili u pravu potvrđuje i sam početak probnog rada LNG terminala koji je izazvao snažan revolt mještana Omišlja jer im je zbog visoke razine buke s terminala narušena kvaliteta života”, poručio je župan.