Rijeka druga među velikim gradovima po spremnosti za zelenu (energetsku) tranziciju

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon objavila je Analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju, prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj. Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.

Među njima su bili i Grad Rijeka u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika) te Grad Pula u kategoriji srednjih gradova (50.000 – 100.000 stanovnika).

Istraživanje se temeljilo na analizi pet različitih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete, a zaključno je napravljen Kompozitni indeks kojim su definirani i gradovi prvaci prema ukupnoj spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju.

Od primorskih gradova u Studiju su bili uključeni Grad Rijeka, u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika) te Grad Pula u kategoriji srednjih gradova (50.000 – 100.000 stanovnika).

U ukupnom poretku prema Kompozitnom indeksu Rijeka je zauzela drugo mjesto među velikim, a Pula predzadnje mjesto među srednjim gradovima što pokazuje da postoji veliki prostor za daljnji napredak na području zelene (energetske) tranzicije.

Kada se promatraju pojedinačni indeksi, Rijeka je ostvarila maksimalan broj bodova u području strateškog energetskog planiranje te najbolji rezultat među velikim gradovima po potrošnji energije u sektoru prometa, dok je najlošija po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te potrošnji energije u sektoru javne rasvjete.

S druge strane, Pula je svoj najbolji rezultat ostvarila prema indeksu strateškog energetskog planiranja, dok je među srednjim gradovima najlošija po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te potrošnji energije u sektoru zgradarstva. Tek predzadnji rezultat ostvarila je po ostala dva indeksa – potrošnji energije u sektoru prometa te sektoru javne rasvjete.

Osim analize aktualnog stanja, Studija daje i prikaz primjera dobre prakse kojima je ideja inspirirati ostale gradove na uključivanje u zelenu tranziciju. Tako je spomenut i Grad Rijeka, koji se istaknuo u radu na realizaciji glavnih ciljeva zelene tranzicije u Europi i Republici Hrvatskoj time što je od 2016. godine do danas, uz pomoć europskih sredstava energetski obnovio 20 vrtića i škola te „staru” zgradu Muzeja grada Rijeke. Iz europskih fondova financirana je i izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu 15 objekata škola i vrtića, što ih vodi do samog vrha javnog sektora s obzirom na sudjelovanje u projektima Europske unije kojim se podupire energetska obnova javnih zgrada. Realizacijom navedenih projekata smanjila se potrošnja energije u zgradama javnog sektora te se ujedno postiže stvaranje povoljne mikroklime za rad, produženje vijeka trajanja zgrade, smanjenje izdataka za održavanje zgrade, smanjenje izdataka za financiranje potrošnje energenata, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija CO2 i ušteda toplinske energije za grijanje više od 65 %.

S više od 50 stručnjaka specijaliziranih za poslovno savjetovanje privatnog i javnog sektora, razvoj inovacija, digitalnu transformaciju, regulatornu reformu, EU i financijsko savjetovanje, Apsolon je danas vodeća hrvatska konzultantska tvrtka. Cjelokupno istraživanje nalazi se na poveznici.