Blečić Jelenović: Jasno je da je pred Rijekom vrijeme promjena

Odvjetnica Anja Blečić Jelenović odlučila se upustiti u izbornu utrku koja će iznjedriti osobu koja će nakon puna dva desetljeća naslijediti Vojka Obersnela na gradonačelničkoj funkciji. Kao kandidatkinja Liste za Rijeku krenula je sa zanimljivom kampanjom i prije nego je službeno otkriveno da će se upustiti u utrku s brojnim protukandidatima.

Za početak nekoliko osnovnih informacija o Vama, par crtica iz CV…

“Rođena sam Riječanka, završila sam osnovnu i srednju školu u Rijeci, kao i Pravni fakultet. Započela sam raditi kao odvjetnički vježbenik 2003. godine, a 2007. godine otvorila svoj odvjetnički ured. Nakon toga 2011. godine s kolegicom otvaram zajednički odvjetnički ured i u dva mandata bivam izabrana kao sudac u Sudu časti pri HGK. U slobodno vrijeme od svoje 15 godine bavim se glazbom, koja me ispunjava radošću, a svoje glazbene korake započinjem u Putokazima, koji su, složiti ćete se, institucija u ovom gradu, a za mene pak jedna velika obitelj na koju sam ponosna. Kasnije radim u vokalnom triu Taboo, quartetu Norne, snimam studijski pjevačima back vokale, a pred par godina sam se okušala i na kazališnim daskama kroz jednu veselu amatersku družinu. Prvo kao glumica, a onda i kao koautor predstave koja je jako dobro prihvaćena od publike. Odbojci se aktivno vraćam isto prije par godina u kojoj uživam i posebno što me veseli jesu natjecanja na kojima se skupljaju rekreativne ekipe i odmjeravaju snage. Sretno sam udana, imam divnog supruga i prekrasnu djevojčicu. Volim prirodu, skijanje, druženje, a gotovo uvijek sam raspoložena za smijeh.”

Što vas je motiviralo da iz odvjetništva uđete u politiku?

“Već sam to u većini interviewa i konačno u svom predstavljajućem govoru pojašnjavala, da je najveći motiv da se pokrenem upravo okolnost da sam se ulovila kako s prijateljima sve više ulazim u rasprave oko toga što nije dobro postavljeno u zajednici i zaključili smo kako smo već oko toga poprilično vremena frustrirani. Onda sam odlučila da ću ponuditi građanima program i podijeliti moje viđenje problema i načine njihova rješavanja, bez ikakve fige u džepu. Pri tome ne mislim da netko ima figu, ali želim naglasiti da je moja motivacija boljitak društva, a ne pitanje moći, vlasti ili što ja znam što već je nekome od nas kandidata stavljeno na nos, a  što čitam ovih dana. Složitit ćete se da je to promjena u pristupu cijeloj priči, e pa upravo nju nudim. Idemo manje pričati, a malo više raditi.”

Može li jedna odvjetnica pokrenuti Rijeku, ako pođemo od pretpostavke da za je za „pokretanje“ Rijeke potrebno ponajviše arhitekture, građevine, ekonomije i sl.?

“Pravnik je, zaboravljate, u poziciji da o svemu nešto mora znat, ako misli uspješno obavljati svoj posao. Kako bih inače imala prilike saznati u jednom danu o grobljima, o posvojenju u Kini, o uvozu kozmetike, radnim odnosima, vlasništvu, pravu građenja, obveznim odnosima, denacionalizaciji, legalizaciji, građevinskoj inspekciji, ekonomskim pitanjima i njihovoj dinamici, fizici, dramaturgiji… To su samo neka od područja u koja dnevno ulaziš kao pravnik. Dakle,  moraš htio ne htio dobrano ući u materiju kako bi mogao shvatiti na koji način se odvija cijela ta dinamika sa svim svojim uzrocima i posljedicama. A onda jasno, ako si uporniji i nešto ne znaš pitaš onoga tko zna, da možeš produbiti znanje, pa se konzultiraš sa vrhunskim stručnjacima u njihovom području  koji onda imaju u zadatku da to razrađuju do najmanje pojedinosti.

Stvar je u ovom poslu, operativna i organizacijska. Ako posjeduješ te vještine, a ja držim da ih imam, onda je jasno da se kretnja ka rješenjima već sama od sebe inicira.

Razmišljam, kako ste me već to sad pitali, da bi onda retorički mogla odgovoriti i protupitanjem: “Kako onda može nešto pokrenuti liječnik, profesor, učitelj?” Naime, ni njima ovo nije primarna djelatnost.

Pozivam Vas stoga jedan dan kad budete slobodni da dođete vidjeti kako izgleda jedan moj “redovni dan”, pa da mi onda Vi odgovorite, mogu li.”

Što biste istaknuli kao najveći problem Rijeke i u kojem smjeru razvoja bi Rijeka trebala krenuti? 

“U više sam navrata u ovom proteklom razdoblju skretala na to pozornost, a sada i medijski, da je problem u organizaciji. Treba presložiti upravu, skupiti je na jedno mjesto, osposobiti kadrove za neke nove metode i tehnologije rada, jer ne smijemo zaboraviti da je uprava nešto što treba služiti građanima.  

Evo plastično opisano, ja vam dijelim radnike na izvršitelje i na kreativce. Pri tome napominjem da su i jedni i drugi podjednako potrebni u radu. Ako ih posložiš tako da umjesto na pravo dođu na mjesto onog drugoga, onda nemaš efikasnog, nego nezadovoljnog radnika koji ne može dati svoj maksimum u poslu niti, što je još važnije, može biti sretan.

Nadalje, uprava je dislocirana, građani su nezadovoljni što moraju šetati od jednog do drugog odjela, pa se onda ako im nedostaje neki dokument vraćaju i po par dana, onako kao što znamo gledati u nekim parodijama. Imam sjajnih udruga koje su snimile klipove na tu temu, poslati ću Vam da to vidite. Naizgled smiješno, a opet kad si u tome da trebaš nešto obaviti to traje i moraš se oboružati strpljenjem. Ok i to je trening, radiš na sebi (smijeh). Šalu na stranu, može se bolje i treba nam promjena!

Ulice, trgove treba očistiti, ozeleniti, staviti malo cvijeća, drveća radi prirodnog hlada. Postaviti kante i za vlasnike kućnih ljubimaca, nerijetko do posla moram izbjegavati “mine” na cesti, pa misliš to je dan, dva, ali to traje. 

Urediti je potrebno kvartovske centre života, poput dobrih primjera riječkog Trga olimpijaca i prostora zametske tržnice. Kvartovi moraju dobiti financijsku i logističku pomoć da izgrade svoj identitet, po želji građana – koja ne mora uvijek slijediti samo financijsku logiku investitora, nego i legitimnu želju građana za svojim prostorom.  Pored toga, Rijeka kao pravi mediteranski grad, navikla je živjeti svoj zajednički život na području Korza, Molo longa i drugih javnih prostora. Sve je u Gradu okrenuto moru i živi s morem. U skladu s tim, smatram apsolutno neophodnim povezati  šetnicu na zapadnom dijelu Grada, od Brodogradilišta 3. maj do Preluke, koja bi bila mjesto rekreacije i susreta zapadnih gradskih kvartova. Jednak je položaj i postojeće šetnice uz Rječinu, koja se nudi kao mjesto razvoja ovog dijela Grada i koju svakako treba dovršiti do samog Pašca. 

Urediti je potrebno i web stranicu grada sa svim informacijama o tome gdje moraš ići za neki dokument, s potrebnim obrascima i uputama, ali da je dovoljno da upišeš samo dio riječi da te uputi na sve povezane dokumente, da tražilica bude jednostavnija i transparentnija. Ovako ispada da svi moramo ići na informatički studij, da se snađemo na toj stranici, nije u tome poanta. Poanta je da sve to bude transparentno, a te informacije dostupno svima i u svakom trenutku. 

A iznad svega nam treba transparentnost proračuna, svih ugovora, svih narudžbenica, da to bude jasno i dostupno u svakom trenutku, kao i popis prostora koji se mogu iznajmiti, kupiti. Većina toga stoji prazna, dakle, košta svih nas. Trebalo bi vidjeti varijante i projekcije proračuna i njegove opterećenosti vezano za eventulano smanjenje ili ukidanje prireza i poreza za poduzetnike. Konačno ti modeli su već uspješno primjenjivani  i u Sv. Nedjelji, Bjelovaru, i u još nekim gradovima, nije da se tu mora izmišljati neka topla voda. To je za poduzetnike značajno i to će ih zasigurno pokrenuti, a pored toga biti će i jasnije i opravdanije  zašto je dobro da ulažu u Grad.”

Rijeka je nadaleko poznata kao i industrijski grad. Kako po Vama vratiti industriju u Rijeku i kakvu industriju Rijeka treba?

“U tom dijelu razmišljali smo da je potrebno stvoriti uvjete za poticanje gospodarstva okrenutog stvaranju dodane vrijednosti kao što su farmaceutika, IT, robotika, umjetna inteligencija (AI) i slično, te stvaranje temelja za Fond za automatizaciju iz kojeg bi se davale subvencije i sufinancirali troškovi kredita koji su namjenski korišteni za modernizaciju poslovnih sustava. Sigurna sam da bi to privuklo i investitore a istovrmenemo s time, privuklo mlade ljude, stručnjake. Stvorio bi se centar izvrsnosti i edukacije koji bi okupljao – putem međunarodnih konferencija i radionica – stručnjake iz cijelog svijeta koji dolaze u Rijeku, učiti, razmjenjivati znanja i vještine, ali i poučiti naše studente i stručnjake.”

Riječka luka je već odavno „druga liga“ u odnosu na Kopar i Trst. Može li vratiti nekadašnji značaj?

“Obala je “oteta gradu”, i to godinama gledamo i nitko ništa ne poduzima po tom pitanju. A trebalo je razgovarati, pregovarati, tražiti, zahtjevati. U tom smislu, voljela bih da se pokrenu pregovori, s time u vezi. Naime  u izradi su nam vizualizacije obalnog prostora  kako bi on trebao i mogao izgledati po uzoru na mnoge europske gradove koji su bili pred 30 godina razvijeni poput Rijeke, a danas su to središta u kojima se odvija život tih gradova. 

Naime, te napuštene lučke prostore bilo bi vrijedno vratiti Gradu da taj prostor iskoristiti za svoj budući razvoj, konačno Rijeka i jest primorski grad. Mišljenja sam da Rijeka svoju budućnost treba temeljiti upravo na tom prostoru. 

I o tome je bilo samo govora kroz sve ove godine i na to je  ispravno skretana pozornost od strane političkih oponenata vlasti.  Ja se s time slažem i dapače vidim u ovom trenutku da bi bilo od izuzetne vrijednosti i koristi napraviti modernu marinu u samom centru Rijeke, sa svim potrebnim pratećim sadržajima, hotelima i stanovima. Složiti ćete se samnom, da bi to bilo sjajno.”

Kako biste ocijenili posljednjih dvadeset godina Obersnelova vladanja Rijekom? Podsjećamo, Lista za Rijeku bila je posljednjih godina lojalan partner gradskoj vlasti…

“Mogu komentirati da je bilo dobrih projekata i rezultata, ali nedovoljno za takav dug period vladavine, da se tako izrazim. Iskreno sam mišljenja da su dva mandata optimalna i da mogu dati kvalitetne odgovore na sve izazove koje osoba ima ispred sebe i zajednice i  onda može dati kvalitetne  rezultate. Štoviše i taj entuzijazam i žar kojeg imaš u tom periodu ne jenjava kroz to vrijeme. Sve godine nakon toga, po mom skromnom mišljenju, nisu zdrave ni za osobu koja vodi grad, niti za sam grad.

Vezano za ovo Vaše viđenje stvari oko navodnog partnerstva, rekla bih posve jasno da se Lista za Rijeu pokazala najdosljenijom političkom opcijom u Gradskom vijeću. Naime, realizirali su većinu svog programa s kojim su izašli pred građane, a istovremeno odgovornom politikom sačuvai stabilnost grada u realizaciji kapitalnih projekata od interesa za sve građane. To je okosnica svega, onaj tko razumije, prati i shvaća upravo ovo što sam rekla, jasno vidi da bi sve suprotno tome dovelo i do raspuštanja vijeća i do opterećenja građana puno više nego što je to bio slučaj.

O inzistiranju pak na tome da djeca u vrtiću privatnih osnivača imaju subevenicije kao i ona koja su u vrtićima čije je osnivač grad, nije potrebno dalje niti elaborirati, jer kako vidim mnogi su si kasnije uzeli za zaslugu upravo to što je Lista uspjela učiniti tada, i ponovno se ošto usprotivivš kada je došlo u pitanje ukidanje te varijante u proračunu za 2021. godinu.

Ako ste gledali posljednju sjednicu Gradskog vijeća, uspjeli su isto tako osigurati novčana sredstva za sportaše i to ne mali iznos. To su činjenice, to je upravo ono što naglašavam cijelo ovo vrijeme da se radi zajednički u interesu zajednice i to je upravo Lista za Rijeku dosljedno branila i zastupala. 

Onaj tko to vidi drugačije, ima pravo na to, ali bi voljela da se prikaže cijela slika stanja s time u vezi i razmisli o situaciji što bi bilo da toga nije bilo. To bi jedino i bilo pošteno. Drugo smatram samo obmanjivanjem javnosti.

Konačno, koliko pratim sjednice Gradskog vijeća nisam primjetila da je osim Liste za Rijeku netko, uz par iznimaka, doista i uložio trud da podnese  amandmane, konkretno kad govorimo o proračunu, nego se sve svelo na Ribanje i ribarsko prigovaranje.”

Je li napokon vrijeme za promjene? Hoće li SDP izgubiti bazu?

“Kada sam donijela ovu odluku i kada sam objavila svoju kandidaturu, naišla sam na svakakve komentare s time u vezi. Bilo ih je puno pozitivnih sa svih strana, što od mojih Riječana, što od ljudi iz okolice i iz inozemstva. To mi je dalo nadu i vjeru da je kucnuo čas da do promjene mora doći.

U odnosu na SDP, gledajte nisam ja tu neki komentator niti bih si to uzela za pravo.  No, moguće je da se to dogodi, da. To za njih neće biti dobro, ali ja gledam na to posve praktično. Ako niz godina i vremena ne poklanjaš pažnju nekim stvarima, nego smatraš da će se to samo po sebi posložiti, a vrijeme ide, mijenja se svijet oko nas sve brže, onda se tako nešto neminovno mora dogoditi. To za njih nije dobro.

Smatram ipak da i kad pogriješiš, to shvatiš i priznaš, iz toga možeš puno naučiti. Možeš opravdati nazad to povjerenje ali sa trudom, energijom i napose poštovanjem prema onima koji su ti to povjerenje prethodno dali. I inače mislim da u životu ništa ne treba uzeti zdravo za gotovo. Jasno je da je pred svima vrijeme promjena.”

Marin Miletić i Katarina Peović iz saborskih klupa kreću u utrku za gradonačelnika Rijeke. Obojica Obersnelovih zamjenika, Marko Filipović i Nikola Ivaniš u političku arenu ulaze s pozicija moći. Davor Štimac krenuo je s intenzivnom kampanjom i okuplja riječke poduzetnike. Kandidata HDZ-a, ma tko god to bio, ne treba unaprijed otpisivati jer u samo tjedan dana kampanje može skupiti barem 5000 glasova. Tu je i vječni Hrvoje Burić. Što jedna politički neiskusna kandidatkinja lokalne stranke može očekivati od ovih izbora?

“Prije svega sam se sad, kad sam čitala pitanje, nasmijala. Moram reći to, jer mi je prvo palo na pamet kad su Saša, Tin i onaj treći nastupali, jer Kedži nitko nije mogao zapamtiti prezime, tako ste i vi sada ovo postavili u odnosu na mene. Ja samo mogu primjetiti da je Kedžo kao onaj treći napravio jednu jako zavidnu glazbenu karijeru.”

Tko su vam poželjni partneri za suradnju u gradskoj vijećnici, a s kime nikako ne biste surađivali?

“Svi oni koji su sličnoga političkog svjetonazora i koji doista žele rješavati probleme u gradu, za takvu suradnju smo uvijek otvoreni.”

Par brzopoteznih pitanja za kraj:

Kada će biti gotov autobusni kolodvor na Žabici?

“S obzirom je to postao sinonim za neuspjeh, ne znam što bih na to odgovorila. Bar dok ne vidim stanje financija i razloga zbog kojih se nije izgradio ne znam koji već po redu projekt kolodvora.”

Kada ćete rekonstruirati Kantridu?

“Kad se pojavi ozbiljni partner s kapitalom.”

Kako biste uredili riječku Rivu?

“Da bude ugodna za šetnju.”

Kako biste ocijenili projekt EPK2020?

“Moglo je i bolje s puno više riječkih umjetnika uključenih u projekt.”