Obraćajući se uzvanicima gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo kako je grad Rijeka rano prepoznao potrebu ulaganja u mlade i obrazovanje, i to nisu bile samo prazne riječi, jer je iza toga stajala namjera da se Rijeka, uz pomoć Sveučilišta razvije u grad novih tehnologija. „Već 2000. g. izmjenama Prostornog plana prostor ondašnje vojarne namijenili smo za razvoj Sveučilišta, što onda mnogima nije bilo pravo. Sinergijom Grada, Vlade i Sveučilišta uspjeli smo u namjeri da izgradimo Sveučilište, koje nije samo novo po objektima, nego na drugačiji način promišlja razvoj znanosti i potrebe mladih za stjecanje znanja. Bez Sveučilišta Rijeka ne bi bila grad kakav jest, niti bi postala grad kakav želimo da bude“, rekao je gradonačelnik.

Premijer Zoran Milanović je kazao kako je Rijeka grad koji je uspio, ne samo razviti novo sveučilište, već promijeniti percepciju gledanja na visoko obrazovanje. „Nekada se smatralo da se dobra visoka naobrazba može steći samo na sveučilištu u Zagrebu, riječko Sveučilište promijenilo je tu percepciju pa Hrvatska sada ima uravnotežen standard, na svim sveučilištima“. Milanović je dodao kako je nezadovoljan kvalitetom i količinom izdvajanja na obrazovanje, te kazao kako to nije samo zbog gospodarske krize, nego i zbog stalnog usuglašavanja s planovima EU i borbom za hrvatske interese unutar EU, gdje svatko vuče na svoju stranu, a hrvatski se interes svodi na to koliko smo novaca u stanju izvući iz europskih fondova. „Uspjesi koje postiže Riječko sveučilište rezultat su rada, fokusiranja na bitno i određivanje visoko postavljenih ciljeva. Ovo je sveučilište provokativno i otvoreno, odnosno onako je kakva je Rijeka oduvijek bila u svojoj povijesti“, kazao je Milanović.
Pozdravne riječi uputio je i zamjenik župana Marko Boras Mandić.

Prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, u svom je obraćanju govorio o hrvatskom društvu danas i ulozi Sveučilišta, naglasivši da se hrvatsko društvo razvija daleko polaganijim tempom, no što to zahtijevaju promjene u svijetu. “Hrvatska treba reafirmaciju sustava društvenih vrijednosti, što je ključno za njen razvoj kao moderne europske države, u kojoj svaki pojedinac može ostvariti sebe kroz rad, poštenje, znanje i stručnost. Odgovornost za to nije samo na političarima, nego i na svima koji rade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Sveučilište treba transformirati u istraživačko sveučilište s visokom razinom istraživačke aktivnosti i osigurati samoodrživi rast”, rekao je Lučin.

Danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan naše županije. Sveučilište u Rijeci nalazi se na 1143. mjestu u svijetu, odnosno 450. mjestu u Europi, na temelju znanstvene produktivnosti zabilježene u bazi Web of Science. No, prema američkim standardima spada u prvu od tri razine istraživačkih sveučilišta. Podizanje istraživačke razine na hrvatskim sveučilištima jedan je od stupova nacionalne strategije za izlazak iz krize, gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i cjelokupni razvoj društva. Dobar dio aktivnosti  provodi se kroz čitav niz sveučilišnih projekata za unapređenje uspješnosti i kvalitete studiranja – poboljšanje infrastrukturnih i drugih resursa, usavršavanje nastavnika i procesa nastave, praćenje zadovoljstva studenta, unaprjeđenje evaluacijskih procesa.Lučin je kazao kako su riječki studenti organizirali najveći festival za Studentski dan. “Nekoliko tisuća studenata sudjeluje u natjecanjima koje organizira Riječki sportski sveučilišni savez i upravo zahvaljujući njima, zajedno s kolegama iz Zagreba, organiziramo Europske sveučilišne igre, najveći sportski događaj u Europi iduće godine. Zahvalni smo Vladi Republike Hrvatske na dosadašnjoj podršci u izgradnji Kampusa. Zahvalni smo i Gradu Rijeci što naš Kampus podupire najviše što može. No, projekt nije dovršen i smatramo da bi trebalo uložiti dodatni napor u njegov dovršetak – kroz EU fondove, ali i kroz strateške investicije Hrvatske države.

Realizacijom projekta izgradnje tri paviljona studentskog smještaja Rijeka će dobiti još 750 ležajeva i imati ih ukupno 1300. Sveučilište veličine Riječkog trebalo bi imati barem 2500- 3000 ležajeva, kazao je Lučin. Rektor je izrazio zabrinutost nedostatnom razinom financiranja istraživanja, naglasivši kako je potrebno razviti politike zapošljavanja znanstvenih novaka, kako ne bi odlazili u inozemstvo, jer sveučilišta ostaju bez asistenata.

“U godini koja je pred nama čekaju nas novi izazovi: Europske sveučilišne igre i sudjelovanje u provedbi projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na osmišljavanju i pripremi projektne dokumentacije za formiranje velikog Znanstveno-tehnologijskog parka. Najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište je integracija s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije”, kazao je Lučin.

Grad Rijeka