Povežite se s nama

Izbori

Cappelli: PGŽ treba promjenu i snažan zaokret, mnoge ćemo iznenaditi rezultatom

Objavljeno

na




Nekoliko dana uoči prvog kruga izbora za župana razgovarali smo s HDZ-ovim kandidatom Garijem Cappellijem.

PGŽ slovi za bastion SDP-a, a Komadina je jedan od najpopularnijih političara u regiji. Koliko je realno da HDZ ugrozi svog najvećeg rivala na njihovom teritoriju?

– Često mi postavljaju pitanje u kojem se aludira na moju kandidaturu za mjesto župana kao utopijsku odluku zbog toga što našu županiju nazivaju bastionom SDP-a. Ja mislim da tu ima  pretjerivanja i nepoznavanja stvari. Naime, sigurno nije dovoljno poznata činjenica da gotovo polovina gradova i općina PGŽ-a imaju načelnike i gradonačelnike ljude iz stranke HDZ-a, a ako još pribrojimo i one sastavnice Županije koje vode nezavisni, onda dolazimo do saznanja kako je veći obujam vlasti na našoj strani.

Ovo mi je izazov jer se nikad nisam kandidirao za župana pa zašto ne bih pokušao. Mislim da poznam Županiju, rođen sam u Malom Lošinju, na otoku, poznam problematiku otoka, Primorja, zaleđa.

Znam da Komadina 20 godina vodi Županiju ali je upravo ta  činjenica ono što mene potiče u odluci. Tijekom svog dosadašnjeg rada, često sam se kandidirao i redovito pobjeđivao. Da ne smatram i ovaj put pobjedu izglednom, ne bih se ni prihvatio kandidature.

Hoćemo li biti uspješni? Tijekom predizborne kampanje prošao sam Županiju uzduž i poprijeko i prevladava stav da HDZ nikad nije imao kvalitetnije kandidate za lokalne izbore i očekivanja su, ne samo među našim biračima, da će HDZ ostvariti rezultate koji će mnoge iznenaditi.

Čitava javnost očekivala je da će Komadini na megdan ići Oleg Butković kao predsjednik županijskog HDZ-a. Bio bi to zanimljiv politički duel dvojice “teškaša”. Ipak, u zadnji trenutak izabrani ste vi kao HDZ-ov kandidat. Jeste li vi uistinu bili HDZ-ova rezervna opcija?

– Nisam se nikad smatrao rezervom, meni je to izazov, ja sam u životu bio konzul, bio sam gradonačelnik tri puta i svaki puta kad sam išao na izbore sam dobivao, bio sam u Saboru 2007-2010 i sad sam u Saboru, dakle kad god sam se kandidirao ja sam i dobio.

Hoće li tako biti i sada, odlučit će građani na svibanjskim lokalnim izborima. Nedvojbeno, ovo je, prema svemu sudeći, nakon dugo vremena, jedna zanimljiva izborna kampanja s dva jaka igrača dviju najjačih stranki u Primorsko-goranskoj županiji.

Slovili ste kao vrlo uspješan gradonačelnik Malog Lošinja i ministar turizma. Barem Vas tako šira javnost percipira. Što ste kao ministar napravili za PGŽ?

– Bio sam ministar turizma u godinama kad je Hrvatska ostvarila maksimalan učinak od turizma, a svoj je obol u tome dao i turistički sektor Primorsko goranske županije. U mom mandatu ministra turizma je s više od 200 projekata realizirano upravo u svrhu razvoja turizma naše županije.

Uz to, upravo je Vlada u kojoj sam bio pokrenula promjene u PGŽ-u dotokom financijskih sredstava tako da sada imamo tri milijarde kuna vrijedne projekte u realizaciji u PGŽ koje je izravno zaslužno Ministarstvo mora i prometa. Ujedno, tu je i 56 milijuna kuna je uloženih za potporu kulture, najveća sredstva za ulaganje u zdravstvo upravo je dobila Rijeka odobrenom gradnjom nove bolnice.

Na Vladi RH i u javnom prostoru imali smo prilike do sada više puta čuti o Konferenciji o budućnosti Europe. Konferencija je predstavljena i u Saboru na čemu ste Vi sudjelovali. Možete li nam pojasniti o čemu je riječ?

– Riječ je o događaju koji je zajednički pothvat Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije, koji djeluju kao ravnopravni partneri zajedno s državama članicama Europske unije. Predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Konferencija će trajati godinu dana i biti zaključena u prvoj polovici 2022. godine. Međutim, važno je spomenuti da će u rad Konferencije biti uključeni i nacionalni parlamenti s obzirom da smo  mi zastupnici u Hrvatskom saboru također predstavnici građana. Predviđeno je i sudjelovanje jedinica regionalne samouprave, i veselim se da ću kao budući župan dati svoj doprinos s te razine.

Time će i građanke i građani Primorsko-goranske županije imati prilike uključiti se u projekt na način da se putem višejezične digitalne platforme, koja je pokrenuta 19. travnja, te putem raznih drugih događanja u  kojima će građani imati prilike sudjelovati, izraziti svoje mišljenje što očekuju od Europske unije u budućnosti. Stoga i ovom prilikom pozivam sve građane i građanke Primorsko-goranske županije da se prate rad Konferencije, da kroz Digitalnu platformu iznesu svoja promišljanja, primjedbe i prijedloge o politikama i funkcioniranju Europske unije.

Koja su Vaša očekivanja od Konferencije o budućnosti Europe?

– Očekujem da se uključi što veći broj mladih, predstavnika udruga, akademske zajednice. Jako važno je čuti koja su njihova razmišljanja i konkretni prijedlozi za budućnost Europske unije, a kako bi Konferencija opravdala svoje ambiciozno postavljene ciljeve. Važnu ulogu u Konferenciji će imati i Hrvatski sabor i Odbor za vanjsku politiku i ostala nadležna radna tijela koja će biti aktivno uključena u dijalog između građana i institucija Europske unije.

U sam rad Konferencije uključit će se većina naših sveučilišta, a koja će tijekom godine dana organizirati razna događanja o deset područja kako su formirana u okviru konferencije, a to su zdravlje, klimatske promjene i izazovi u području okoliša, socijalna pravednost, jednakost i međugeneracijska solidarnost, digitalna transformacija, europska prava i vrijednosti, izazovi migracija, sigurnost i uloga Unije u svijetu.

Vratimo se na županijske teme. Što po Vašem mišljenju nije dobro u funkcioniranju PGŽ i što biste promijenili?

– U našoj Županiji se na svakom koraku osjeća „ zamor ” i letargija. Nalazimo se na prekretnici.  PGŽ je potreban uzlet nove snage, elana i kreativne borbe. Treba znati postaviti jasne ciljeve i znati kako se za njih izboriti. Dosta je „uhodane“ politike;„ stalnog čekanja i čekanja…. „ a kako bi sve probleme zapravo riješio netko „drugi”.

U županiju želim uložiti svoje čitavo znanje i golemo iskustvo koje sam stekao u životu, kroz razne izazove i bitke koje sam vodio i kao gradonačelnik, saborski zastupnik, konzul i posljednje kao ministar turizma u vladi, u kojoj je usprkos globalnim krizama, ostvaren rekordan turistički promet.

Isti ljudi vode ovu Županiju već dva desetljeća, no nedovoljno efikasno. Upravo ta činjenica je ono što je mene potaknulo u odluci da se kandidiram za dužnost župana Primorsko-goranske županije. Čovjek sam od akcije i riječi. Imam dovoljno hrabrosti za borbu s nagomilanim problemima, a spadam u uporne i odlučne ljude koji postavljene ciljeve ostvaruju do kraja i bez odustajanja, bez obzira na napore i vrijeme koje je za to potrebno uložiti.

U izbornu utrku krenuo sam s Marišćine, gorućeg i vrlo ozbiljnog problema našeg kraja, s jasnom porukom da preuzimam odgovornost i nudim konkretna rješenja.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina je simbol vladanja aktualnog župana Zlatka Komadine. On kao i ostali iz SDP-a taj projekt su na početku opisivali kao “dijete SDP-a i buduću apoteku”, a nakon 20 godina svjedoci smo ozbiljnog problema koji prijeti zdravlju i narušava kvalitetu života građana okolnih mjesta, a ujedno predstavlja i ozbiljan problem za okoliš i čitavi ekosustav. To je projekt aktualnog župana Komadine i klasičan primjer kako prebacuje probleme na višu državnu razinu. On niti nakon 20 godina svog djelovanja u županiji nema rješenja za Marišćinu, čak niti nakon utrošenih 300 milijuna kuna nema ništa od toga.

Dosta je takvog prebacivanja odgovornosti i indiferentnosti aktualne županijske vlasti koja već 20 godina nema jasnu viziju, a očito niti znanja kako riješiti aktualne probleme. Primorsko-goranskoj županiji potrebna je nova snaga i veliki zaokret. Županiji nudim stručan tim ljudi, kvalitetna riješenja s jasnom vizijom za naš kraj.

Najavljivali ste i neke kapitalne projekte…

– Našoj županiji potreban je novi zaokret, te promišljena i jasna vizija. Svojom kandidaturom za župana Primorsko-goranske županije pokazao sam spremnost za rad na boljoj budućnosti naše županije i potrebnu novu snagu kao i znanje za rješavanje svih ključnih problema s kojima se svakodnevno susrećemo, a koji izravno utječu na naše živote, djelovanje i funkcioniranje PGŽ.

Konkretno, prvo o novim infrastrukturnim projektima u prometu, njegovu cestovnom segmentu:  dovršetak državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, početak priprema za izgradnju novog Krčkog mosta za bolju povezanost s Rijekom i kontinentalnim dijelom županije, izgradnja dionica buduće autoceste Križišće – Žuta Lokva, završetak izgradnje ceste Skrad-Zeleni vir i Plave magistrale, te izgradnja novog izlaza s riječke zaobilaznice i spoj na cestu Zamet-Kastav. Nadalje, kao župan ću raditi na izgradnji druge cijevi tunela Učka i drugog prometnog traka od tunela Učka do čvora Matulji. Glede željezničkog prometa najavljujem rekonstrukciju željezničke pruge Oštarije – Škrljevo dužine 113.9 km, te  nadogradanja i modernizacija pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani, te izgradnje prometno-logističkog centra i radne zone Miklavije, uz napomenu da će novi Krčki most imati željezničku prugu za otok Krk.

U pomorskom segmentu kao budući župan, između ostalih projekata koje namjeravamo realizirati, dajem potporu izgradnji luke za nautički turizam s pratećim uslužnim sadržajima i kapacitetima i izgradnji marine na prostoru Sušačke luke – Porto Baroš, početak rada novog kontejnerskog terminala u riječkoj luci – Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, te povezivanje regija trajektnim linijama i uvođenje izvansezonskih trajektnih linija.  Uvest ću avio letove koji su potrebni stanovnicima i turističkim djelatnicima, te nove avio linije.

Razvitak poduzetništva, konkurentnost i pozicioniranje Županije na jedinstvenom tržištu, dio je naših programskih planova. Planiram i otvaranje Odjela za Gorski kotar, sa sjedištem u Gorskom kotaru, uvođenje vaučera za poduzetničke projekte, poticanje društvenog poduzetništva i otvaranje tehnoloških start-up poduzeća, kao i uvođenje bespovratnih sredstava za samozapošljavanje u proizvodnim djelatnostima u visini do 130.000 kuna za zeleno i digitalno gospodarstvo, te otvaranje Poduzetničkog inkubatora za pomoć poduzetnicima i obrtnicima, uz stalan angažman za bolje iskorištavanje mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske unije za poduzetništvo, programa za gospodarstvo. Prvenstveno smo usmjereni prema poduzetnicima i obrtnicima, a tek onda slijedi infrastruktura.

Na koji način bi se trebala razvijati naša destinacija? Kako brendirati cjelogodišnji turizam?

U svrhu stvaranja kvalitetnog turističkog proizvoda, vodeći pritom računa o očuvanju okoliša, nužno je razraditi kvalitetan akcijski plan. Unatoč hotelskim kapacitetima visoke kategorije, Županija još uvijek ne radi dovoljno na tome da postanemo avio destinacija, što je suprotno onome što tvrde njezini čelnici.

Turizmu se, nažalost, pristupa “kampanjski” – naime, svatko se snalazi najbolje što može u danim uvjetima, hotelijeri na jedan način, a vlasnici privatnog smještaja, kojih je u Malinskoj preko 50%, na drugi. Nedostaje nam izrada konkretnog akcijskog plana po kojem bismo u svakome trenutku imali jasnu viziju u kojem smjeru je potrebno razvijati turizam. Kroz izradu takvog plana, izgradili bismo čvrste temelje za javno-privatno partnerstvo koje bi se baziralo na olakšavanju rada poduzetnicima. Tim potezima bi Županija konačno išla u smjeru stvaranja povoljnih uvjeta za razvitak gospodarskih aktivnosti.

Stoga ću, kada postanem župan, osnovati poseban Odjel za turizam koji će biti namijenjen prvenstveno svakodnevnom komuniciranju s poduzetnicima i iznajmljivačima, a sve u svrhu koordiniranja daljnjih aktivnosti i projekata, kao i Odjel za Gorski kotar. To su dvije osnovne promjene neophodne za daljnji razvitak naše županije.

Naš geoprometni položaj je vrlo povoljan jer smo od emitivnih turističkih područja Srednje Europe i Podunavlja udaljeni svega nekoliko sati. Razvoj turističke djelatnosti naše županije i riječke luke usmjerit ćemo na repozicioniranje iz tranzitne lokacije u suvremeno regionalno i europsko središte kulturnog i urbanog turizma temeljenog na multikulturnim vrijednostima i maritimnoj baštini. Poticanjem i razvojem aktivnog zdravstvenog, sportskog, lovnog, seoskog, nautičkog i ostalih oblika turizma u  održivi cjelogodišnji turizam naše županije, kao i projekata i mjera koje podupiru vitalnost područja s kulturnog, prirodnog, ekološkog i gospodarskog gledišta, uz obogaćivanje prostora sadržajima i kapacitetima koji stvaraju pozitivno i zdravo okruženje, doprinijet će razvoju Primorsko-goranske županije u županiju vitalnosti.

Međutim, ne bi se trebali bazirati isključivo na turizam. Koju gospodarsku granu treba razvijati?

Da, želimo zeleno – plavu županiju sa 365 dana turizma u godini, ali to nije sve. Umjesto stagnacije naše županije želimo revitalizaciju sa snažnim razvojem gospodarstva i turizma koji su jedan od važnijih uvjeta za demografsku obnovu, a ona je našoj županiji nužna. Dok smo obilazili sva mjesta županije, uočili smo neravnomjerni razvoj pojedinih dijelova te je upravo ravnomjerni razvoj PGŽ-a jedan od bitnih pristupa mojeg programa.

To znači da moramo ujediniti županiju kako bi ona imala svoj život i svoju vitalnost. Više je načina na koji to namjeravamo napraviti kroz; pametnu i održivu PGŽ, kroz zdravu i sigurnu, jer smo u zadnje vrijeme svjedoci narušenosti zdravlja. Kroz zelenu i digitalnu, jer se i cijela Europa kreće u tim smjerovima.

U planu mi je pružiti perspektivu mladima kroz školstvo, visoko školstvo, i sve što im kroz to daje perspektivu.

Moram istaknuti jedan od krivih pristupa dosadašnjeg vođenja županije, a to je naglašavanje prepoznatljivosti PGŽ-a isključivo kroz turizma. On je do sada jedini brend županije!

Jedini mi imamo program za razvoj poljoprivrede jer želimo, kako kaže i naš slogan „zeleno plava županija“, razvijenom poljoprivredom županiju učiniti zaista zelenom, a spajanjem Gorskog kotara sa primorjem i otocima učiniti da kroz zdravstveni dio turizma, kroz svih 365 dana imamo održivu turističku djelatnost.

HDZ već tradicionalno pobjeđuje u Bakru, Kraljevici te na Crikveničko-vinodolskom području. Kakve rezultate očekujete u ostalim gradovima i općinama?

Naravno, pobjedu!, rekao je Cappelli za Fiuman.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Medvjedići u Rijeci

Fiuman Plus

Facebook

Instagram