U Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji mogu se trenutno vidjeti dvije izložbe obje otvorene u sklopu ovogodišnje manifestacije noć muzeja. Radi se o izložbama Dušana Džamonje koja obuhvaća projekt Islamskog centra u Rijeci i skulpture, također može se vidjeti i izložba Hommage a Julius Glax kojoj su autori viša kustosica Hrvatskog muzeja turizma dr.sc. Mirjana Kos te Jan Bernd – Urban. Džamonjina izložba se može vidjeti u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, a Hommage a Glax u Vili Angiolini inače samom središtu Hrvatskog muzeja turizma. Valja također napomenuti da je izložba Dušana Džamonje dio većeg projekta pod nazivom „Akademici u Opatiji“ u sklopu kojega ćemo imati priliku vidjeti izložbe još nekoliko eminentnih domaćih umjetnika. Sve to zahvaljujući timu muzeja na čelu s izuzetno entuzijastičnom Gabrijelom Krmpotić Kos. Za podrobnije informacije o izložbi citirat ćemo dio teksta uvažene kustosice Jasmine Bavoljak.
„Započinjući ciklus izložbi „Akademici u Opatiji“ učinilo nam se važnim da autore na neki način povežemo s mjestom izlaganja i njegovom okolicom, tj. s Opatijom.
U tom traganju epohalno djelo akademika Dušana Džamonje, Islamski centar u Rijeci, nametnulo se kao jedino moguće rješenje za prvu izložbu iz više razloga: siječanjsku izložbu povezali smo s obljetnicom umjetnikove smrti (14. siječnja 2009.); široj publici nije poznato da je autor projekta Dušan Džamonja i, na kraju, taj vjerski centar ističe se i kao jedan od ponajboljih, ako ne i najbolji, objekt suvremene hrvatske sakralne arhitekture.
Iako poznat prvenstveno kao kipar, Dušan Džamonja svoju je potrebu za izražavanjem i kreativnošću upražnjavao i kroz crteže i projekte. U skupini projekata razlikovao je spomeničku i javnu plastiku, arhitektonske i multimodularne projekte za objekte javne namjene (neboderi, vjerski i kulturni centri, bolnice) te arhitektonske projekte za vlastitu potrebu (smještaj donacije, rad i stanovanje). „U arhitektonsko-plastičkim i multimodularnim projektima, osim skulpturalnosti volumena, kreirani su uzbudljivi prostori koji jezikom složenih plastičkih odnosa preklapanja i križanja komuniciraju sa svim našim osjetilima.
Kao što se u njegovu stvaralaštvu može pratiti veza između crteža i skulptura, tako se može uočiti i naglašena uzajamna veza između skulptura i projekata pa bi se cijeli niz projekata kao što su: Projekt Complex-BM (velika džamija i islamski kulturni centar) iz 1985., džamija u Oranu iz 1985., projekt nebodera od 100 katova iz 1985., projekt za bolnički centar u Amanu (Jordan) iz 2001. i, u konačnici, projekt islamskog centra u Rijeci, mogli podvesti pod nazivnik koji kritičari arhitekture definiraju i skulpturalnom arhitekturom.
Dušan Džamonja u materijalima i u formi na neki način obuhvaća i sjedinjuje organski i anorganski svijet. Dok su gradivni materijali njegovih skulptura neorganski metali, čavli, lanci, staklo, granit, beton, dobivene forme su organske, pokrenute u ritmu, dinamično održavajući bioritam živog svijeta. Stvaralački postupak, naoko jednostavan i lako čitljiv, je upravo veoma složen, konstruktivan i inspirativan. Jednostavni okrugli oblici, kugle, savijene prizme, dijelovi sfera i segmenata kruga, variraju i ponavljaju se u ritmu umjetničkog senzibiliteta, stvarajući apstraktnu arhitekturu novog izraza. Inspiriran varijacijama formi polumjeseca i segmentima kugli te kombinacijama ovih formi, stvarajući prostor ljepote i sklada, izradio je džamiju i islamski centar u Rijeci 2001. godine podižući tako monumentalni spomenik samosvojnoj sferoidnoj figuraciji.“
Napomenimo još samo da je izložba u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer otvorena do 25. veljače.
A sada se dotaknimo izložbe Hommage a Julius Glax kojoj su autori kako smo već napomenuli uvažena kustosica i začetnica muzeja turizma dr.sc. Mirjana Kos i Jan Bernd Urban izuzetan poznavatelj Opatijske prošlosti, korektiv sadašnjosti i borac za bolju budućnost našeg kraja.
Izložba je otvorena svaki dan do 4. travnja 2018. godine a ulaz je besplatan za sve posjetitelje. O IZLOŽBI – Profesor i liječnik Julius Glax vodeća je osoba zaslužna za razvoj Opatije u zdravstveno i kupališno središte. Julius Glax bio je opatijski liječnik, glavni liječnik Sanatorija Južnih željeznica i austrijskog Crvenog križa. Bio je i član Povjerenstva Zdravstvenog centra u Opatiji te predsjedavatelj različitih društava i autor brojnih stručnih članaka i knjiga. Kao ravnatelj Zdravstvenog centra u Opatiji od 1899. do 1919. godine nadzirao je i upravljao izgradnjom infrastrukture potrebne za razvoj Opatije iz ribarskog mjesta u austrijsku Nicu.
Opatija je, kao turistički prvijenac na istočnojadranskoj obali, u početcima njegovala zdravstveni turizam na zasadima balneologije, popularne grane medicine od sredine 18. stoljeća, koja promovira prirodne ljekovite činitelje i blago podneblje.
Klimatsko-lječilišna destinacija aristokracije i viših društvenih staleža iz srednjoeuropskog prostora, imala je dvanaest specijaliziranih sanatorija u kojima su radili liječnici svjetske reputacije, te brojne sadržaje koji su činili lepezu vrhunske ponude koja je tada uopće postojala.
Hrvatski muzej turizma predstavlja najmarkantniju figuru opatijske zdravstvene povijesti – liječnika Juliusa Glaxa, dugogodišnjeg upravitelja Lječilišta Opatija i predsjednika Lječilišnog povjerenstva koji je zadužio Opatiju, a i druga klimatsko-lječilišna mjesta na našoj obali koja su slijedila njezin primjer, poput Lovrana, Lošinja, Crikvenice, Hvara, Dubrovnika,…
Julius Glax pokretač je niza velikih projekata koji su omogućili uspon Opatije i podigli ju na razinu europskih elitnih odredišta. Ističemo neke od njih: izgradnja komunalne infrastrukture, uređenje okoliša (šetnice, perivoji, parkovi), aktivno sudjelovanje u Društvu za poljepšavanje Opatije, izrada dokumentacije temeljem koje je Opatija proglašena Lječilišnim mjestom 1889. godine, prvim na jadranskoj obali.
U povodu 95. obljetnice njegove smrti, a počiva zajedno sa suprugom Herminom na opatijskom groblju, izložba predstavlja tragove njegova djelovanja i postignuća koja su ugrađena u temelje razvoja turizma u Opatiji i hrvatskom priobalju.
Izložba je u Vili Angiolini otvorena do 4.travnja svaki dan, ulaz je besplatan.
