Ulaganje u nizinsku prugu osiguralo bi dugoročnu vezu Europske unije s najvećim tržištima na Bliskom, Srednjem i Dalekom istoku i nužno je za planirani razvoj riječke luke te pripadajućega prometnog pravca, zaključci su okruglog stola o Koridoru 11 Baltic – Jadran održanog u Rijeci.
Nizinska pruga u najširoj bi varijanti uključivala i željezničko-cestovni most prema Krku i luku Omišalj i takvo bi ulaganje, procjenjuje se, vrijedilo 4,6 milijarda eura, čulo se na u raspravi o razvoju nizinske pruge. Okrugli stol “Nužnost izgradnje nizinske, dvokolosječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka – Zagreb – Botovo kao dijela Koridora 11 Baltic – Jadran, odnosno Route C-65” organizirali su Centar za prometno inženjerstvo Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Na skupu je, među ostalim, zaključeno da Vlada mora odmah donijeti strateški plan razvoja najmanje do 2020. i dostaviti ga u Bruxelles. U taj plan mora ugraditi nove objekte i modernizaciju postojeće željezničke prometne infrastrukture. Sudionici rasprave smatraju da se u protivnom neće moći koristiti velika bespovratna sredstva iz namjenskih fondova Europske unije.
Luku Rijeka i Route C-65 EU je na ministarskoj konferenciji u Szczecinu 2010. proglasila svojim strateškim prometnim koridorom za operativno povezivanje sa zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka, kao najvećim tržištima na svijetu. Također, putem svojih strateških programa i projekata, Europska komisija je procijenila prometnu potražnju za međunarodnim javnim prometom od 4,5 milijuna kontejnerskih jedinica na godinu do 2030. preko riječke luke i Route C-65.
Kako bi se procijenjena prometna potražnja ostvarila, nužno je da se izgradi dvokolosiječna, elektrificirana nizinska pruga od Rijeke, preko Zagreba do mađarske granice. Također je potrebna modernizacija postojeće željezničke pruge, budući da nizinska pruga neće moći prihvatiti sveukupni novi promet. Važna je i što brža izgradnja novoga kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci te razvoj intermodalnih čvorišta u riječkom zaleđu, a kasnije i izgradnja velikoga matičnog terminala u Omišlju na otoku Krku.
Europska unija osigurala je bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije na Route C-65 te za određene investicijske zahvate. Ulaganja strateškog razvojnog kapitala u objekte željezničke i lučke prometne infrastrukture ekonomski su isplativa i osobito pozitivno utječu na razvoj maloga i srednjeg poduzetništva na cijeloj Route C-65 te osiguravaju povećanje BDP-a svih zemalja na cijelom prometnom pravcu, ustvrdila je Europska komisija, čulo se na okruglom stolu o izgradnji nizinske pruge.
Hina
