Golob: Program Zdravstvenog odgoja u Rijeci rezultat je trogodišnjeg stručnog i predanog rada

U Gradu Rijeci na samom početku jeseni predstavljena su prva tiskana izdanja priručnika za provedbu programa Zdravstveni odgoj i obrazovanje koji se kao izvannastavna aktivnost ove školske godine eksperimentalno uvodi u šest riječkih osnovnih škola. Glavni cilj programa Zdravstveni odgoj i obrazovanje je razvoj zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja.

Bitna je to tema o kojoj se zapravo premalo priča i zna u široj javnosti, pa je to bio povodom portalu Fiuman za razgovor s Lanom Golob, voditeljom Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade u Gradu Rijeci.

Koji su ključni razlozi za uvođenje zdravstvenog odgoja u riječke osnovne škole i kako ste definirali glavne ciljeve programa?

“Grad Rijeka je, kao prvi grad u Hrvatskoj, odluku o uvođenju izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u osnovne škole kojima je osnivač donio s ciljem razvoja zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja. Poticaj za takvu odluku bio je  izostanak sustavnog uvođenja učenja važnih za život u sve hrvatske škole kao i rezultati brojnih međunarodnih i domaćih istraživanja, koja ukazuju na činjenicu da su danas potrebe jačanja mentalnog, fizičkog i reproduktivnog zdravlja djece i mladih sve evidentnije i zahtjevnije te odgojno-obrazovni sustav mora nadilaziti usko sektorske ciljeve kao što su akademska postignuća i aktivno doprinijeti zdravlju i dobrobiti djece i mladih. “

Kako ste osigurali kvalitetu kurikuluma i na kojim znanstvenim istraživanjima je program temeljen?

“Program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja rezultat je trogodišnjeg stručnog i predanog rada u kojem su sudjelovali medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje djeluju unutar akademske zajednice, bolničkog i odgojno-obrazovnog sustava te civilnog sektora, a s ciljem da se osigura sveobuhvatno i najbolje obrazovanje o zdravlju za učenike. 

Sam program temeljen je na utvrđenim potrebama, provedenim međunarodnim, nacionalnim i lokalnim istraživanja i baziran isključivo na znanstveno utemeljenim činjenicama i spoznajama. Naime, danas su mladima dostupne mnogobrojne informacije pri čemu mnoge od njih mogu biti netočne i nepotpune ili popraćene prosudbama koje se mogu negativno odraziti na njihov razvoj. Upravo zato je školski sustav mjesto gdje mlade osobe trebaju dobiti informacije koje će podržati njihov rast i zdravlje. Zbog toga, a kako bi postiglo očekivane rezultate, uključujući očuvanje zdravlja i zdravstvene dobrobiti, obrazovanje mora koristiti informacije i sadržaje koji su temeljeni na recentnim znanstveno provjerenim dokazima i činjenicama. Ovdje bih navela samo neke od ključnih. Istraživanje znanstvenice Jokić Begić i suradnika provedeno 2020. godine iznosi frapantne činjenice poput one da tek svako peto dijete s problemima mentalnog zdravlja prima odgovarajuću stručnu pomoć. Istraživanje mreže NESET „A systemic, whole-school approach to mental health and wellbeing in schools in the EU – Executive Summary“ (NESET, 2021) ponudilo je brojne preporuke zemljama članicama EU u smjeru promicanja mentalnog zdravlja kao obaveznog ključnog cilja učenja u 21. stoljeću, kao i uključivanja mentalnog zdravlja i dobrobiti u formalni kurikulum. Naime, širok je spektar istraživanja (Europska komisija, 2021) koja su pokazala da se pandemija bolesti COVID-19 negativno odrazila na mentalno zdravlje i dobrobit učenika i radnika u školama. Učenici su izjavili da osjećaju visoku razinu stresa i naveli simptome iscrpljenosti, anksioznosti, tuge, usamljenosti te osjećaja nemoći koji su povezani sa socijalnom izolacijom, zatvaranjem škola i poučavanjem putem interneta. Utvrdilo se da im je potrebna veća psihološka pomoć i podrška. Konačno, Europska komisija sredinom 2023. godine objavila je priopćenje u kojem je predstavila svoj plan za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u Europi u kojem je istaknuto kako su škole najbolje mjesto gdje možemo učiti djecu vještinama reguliranja emocija, razvijanju razumijevanja mentalnog zdravlja, empatije i samopouzdanja kako bi se smanjile stigme vezane uz probleme mentalnog zdravlja te izgradilo otpornije i kohezivnije društvo. 

Dodatno, a kako bi se u izradi programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja uključio i glas učenika, u suradnji s Upravnim odjelom za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke te Odsjeka za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci, početkom 2023. provedeno je anketno istraživanje među učenicima sedmih razreda u 12 riječkih škola koje također potvrđuje neke od negativnih trendova među mladima. Primjerice, gotovo 75 % djece u sedmim razredima provodi više od 2 sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja (ne računajući rad na školskim obavezama), od čega 26,9 % više od 4 sata dnevno. Nekoliko puta tjedno ili svakodnevno puši 3 % učenika, dok nekoliko puta mjesečno i češće alkohol konzumira 2,1 % učenika. Valja naglasiti da u svojoj obitelji o temama vezanim za spolnost čak 88,2 % učenika nikada ne razgovara ili rijetko razgovara, a kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti njih čak 14,6 % se ne slaže se da bi žene i muškarci trebali ravnopravno dijeliti kućanske poslove. Ohrabrujućim smo prihvatili podatak da je čak 61.8 %ispitanih sedmaša izrazilo zainteresiranost za uvođenjem zdravstvenog odgoja i obrazovanja.”

Program obuhvaća četiri tematska područja. Možete li detaljnije objasniti njihov sadržaj i kako će se implementirati u nastavu? 

“Učenje i poučavanje unutar izvannastavne aktivnosti ZOO organizirano je kroz četiri tematska područja: Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje, Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja, Spolno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost.  Za svaku od četiri tematske cjeline razrađene su teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe. Provoditeljima programa i sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju, umjesto klasičnom brojčanom ocjenjivanju. Također, oba priručnika su vizualno dinamična, pedagoški prilagođena potrebama učenika predmetne nastave, s naglaskom na suvremene grafičke elemente koji prate sadržaj te privlače pažnju i olakšavaju razumijevanje tematskih područja.”

Kakav je odaziv škola, roditelja i učenika na ovu inicijativu te jesu li provedene pripremne edukacije za učitelje?

“Uključivanje u ovu aktivnost u potpunosti je bazirano na dobrovoljnosti. Ovu izvannastavnu aktivnost upisuju oni učenici koji iskažu interes za uključivanje, a za koje su roditelji dali pisanu suglasnost te se isključivo tako i provodi. Roditelji su upoznati s ciljevima, sadržajem i načinom provedbe programa. Također, svaki roditelj ima mogućnost uvida u nastavne materijale, koji su između ostalog dostupni i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Grada Rijeke. Trenutno u pilot fazi, projekt se provodi u šest riječkih osnovnih škola, a po završetku ove nastavne godine izradit će se evaluacijsko istraživanje s ciljem implementacije novih preporuka i nastavak širenja projekta u sve škole u kojima bude postojao interes. Poučeni iskustvom u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja i Moje Rijeke, riječki učitelji, roditelji ali i najvažnije učenici predmetne nastave pokazuju visok stupanj interesa za sve naše izvannastavne aktivnosti, pa očekujemo visok odaziv i uključivanje i u ovaj projekt.

Također, kurikulum ZOO propisuje očekivane kompetencije koje, osim općih kvalifikacija koje odgojno-obrazovni radnici zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama, provoditelji programa moraju imati. Te su kompetencije zainteresirani učitelji, provoditelji programa, razvijali u sklopu opsežne edukacije koja se za njih održavala tijekom svibnja i lipnja ove godine. Edukaciji su, iz svake od šest škola koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu programa, prisustvovala tri provoditelja, a edukaciju je provodio multidisciplinaran tim koji su činili medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje su radile na kreiranju i stvaranju sadržaja priručnika i kurikuluma.”

Kako će se vrednovati uspješnost programa i kako planirate uključiti povratne informacije učenika i roditelja?

“Kao što sam spomenula, upravo s ciljem detaljne evaluacije programa, prije njegovog uvođenja u sve zainteresirane osnovne škole, Zdravstveni odgoj i obrazovanje prvo je uveden eksperimentalno u šest osnovnih škola u kojima je za to iskazan interes. Za jednogodišnju, pilot fazu provedbe projekta odabrane su osnovne škole Centar, Dolac, Ivan Zajc, Kantrida, Podmurvice i Vežica. Nakon toga uslijedit će neovisna opsežna evaluacija nakon koje će se, na temelju povratnih informacija od učitelja i stručnjaka, provesti eventualne prilagodbe kako bi se osiguralo da materijali i metodički pristupi budu optimalno prilagođeni potrebama i u skladu s najvišim pedagoškim, etičkim i znanstvenim standardima. Nakon evaluacije pilot faze uslijedit će provedba u ostalim riječkim školama. “

Postoji li plan za širenje programa na više škola ili čak na nacionalnu razinu, kao što je to bio slučaj s građanskim odgojem?

“Program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja uvodi se upravo po uzoru na vrlo uspješan i višestruko nagrađivan projekt Građanski odgoj i obrazovanje te je planirano da i ovaj program sa svim pratećim materijalima, odnosno  kurikulumom za učitelje, priručnicima i mapama za učenike te raznim informativnim materijalima za roditelje, škole i zainteresiranu javnost, nakon završetka pilot-faze i evaluacije bude dostupan svim zainteresiranim školama, općinama, gradovima i županijama koji iskažu interes za njegovo uvođenje. 

Također, kao i prilikom uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja svi materijali za provedbu programa prevedeni su i na talijanski jezik jer je Grad Rijeka osnivač četiri talijanske škole te su dostupni na mrežnoj stranici Grada Rijeke.”

Kako ćete podržati učenike i nastavnike u situacijama koje mogu biti osjetljive, poput tema seksualnog i reproduktivnog zdravlja?

“Za stručni tim koji je kreirao priručnike i kurikulum, kao i za sve nas u Upravnom odjelu Grada Rijeke koji aktivno sudjelujemo u pripremi i provedbi ovog projekta, odgovor je vrlo jasan – nema tabua, niti bi ih smjelo biti. Spolna edukacija pomaže mladim ljudima donositi informirane i svjesne odluke te ih osnažuje za brigu o vlastitom zdravlju. Ako se osvrnemo na teme spolnog i reproduktivnog zdravlja, podatak koji je nedavno objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta „Živjeti zdravo“ jasno pokazuje važnost otvorenog pristupa. Primjerice, mladi u Hrvatskoj prvi spolni odnos imaju s prosječno 16 godina, no samo 46,1 % njih pritom koristi zaštitu. Provedba riječkog modela Zdravstvenog odgoja u svim tematskim područjima ima za cilj pomoći učenicima u donošenju informiranih odluka koje će poboljšati njihovo mentalno, emocionalno, socijalno i fizičko blagostanje. Ovakav pristup cilja pripremiti djecu i mlade za zdrav, zadovoljan i sretan život.

Ne bi li upravo to trebao biti cilj svakog roditelja, učitelja, odgojno-obrazovnog radnika i svih nas koji sudjelujemo u oblikovanju odgojno-obrazovnog sustava? Otvorenost prema ovim temama ne samo da uklanja stigme, već pruža mladima alate za odgovorno odlučivanje i kvalitetan život.”

Što zdravstveni odgoj znači za zajednicu i kako očekujete da će utjecati na dugoročno zdravlje i dobrobit mladih u Rijeci?

“Stjecanje znanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, o prevenciji bolesti i  rizičnih ponašanja, djeca i mladi će postati osvješteniji i odgovorniji građani spremni donositi informirane odluke o svom zdravlju i životnom stilu. Dugoročno, to su aktivni građani koji brinu i znaju brinuti o svim aspektima svog zdravlja.  Na tom tragu, valja spomenuti kako je Grad Rijeka upravo u postupku uvođenja unaprijeđenog modela školskih marendi sa  zdravijim i raznovrsnijim obrocima pripremljenim od nutritivno uravnoteženih namirnica, a namjera je doprinijeti poboljšanju prehrambenih navika djece i osigurati dnevnu dostupnost kvalitetnijih i svježih namirnica svoj djeci, neovisno o njihovim različitim životnim okolnostima. Kroz ovaj projekt koji se uvodi paralelno sa Zdravstvenim odgojem i obrazovanjem, cilj je razviti svijest o važnosti pravilne prehrane i generalno utjecati na poboljšanje općeg zdravlja naše djece. Dodatno, u kurikulumu Zdravstvenog odgoja i obrazovanja kao važna komponenta u usvajanju sadržaja prepoznata je i proaktivna dimenzija koja se očituje aktivnom djelovanju učenika u svojoj užoj i široj zajednici (obitelji, školi, lokalnoj sredini) kao promotori i ambasadori zdravih stilova života te utjecati na jačanje brige o zdravlju svih članova zajednice.”

Kako je Grad Rijeka financirao ovaj projekt i jesu li planirani dodatni izvori financiranja za dugoročnu održivost programa?

“U proračunu Grada Rijeke u ovoj i prethodnim godinama za pripremu svih materijala, tisak, evaluaciju, honorare učiteljima, edukacije, supervizijske grupe i brojne druge potrebne aktivnosti za uspješnu implementaciju Zdravstvenog odgoja i obrazovanja osigurano je oko 60.000 eura, a implementacija i stvaranje ovog u našem resoru strateškog projekta predstavlja temelj za osiguravanje sredstava i u godinama koje slijede”, rekla je Golob u intervjuu za Fiuman.