Povežite se s nama

Vijesti

Gotova rekonstrukcija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica

Objavljeno

na






HŽ Infrastruktura ovih je dana, s partnerom Lučkom upravom Rijeka, uspješno privela kraju radove na izuzetno zahtjevnom projektu rekonstrukcije i obnove postojećeg teretnog željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, proširenja dijela postojećeg tunela Sušak u duljini od 400 m te izgradnje novog intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica čiji je primarni cilj kvalitetnije korištenje ovog željezničkog prometnog pravca za teretni promet te povećanje mogućnosti preuzimanja tereta iz cestovnog i pomorskog prometa na željeznicu. Radovi su dovršeni u planiranim vremenskim okvirima i upravo je u tijeku interni tehnički pregled koji je započeo 21. rujna. Nakon ishođenja uporabne dozvole i rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa teretni željeznički kolodvor i kontejnerski terminal bi trebali biti pušteni u promet u listopadu ove godine. Projekt punog naziva Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata vrijedan je 35,6 milijuna eura, a financijska sredstva za njegovu realizaciju većim su dijelom od čak 85 posto osigurana iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), čime je neposredno potvrđena njegova važnost na karti europske željezničke transportne mreže.

Ugovor za izvođenje potpisale su Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka sa zajednicom ponuditelja, tvrtkama Kolektor Koling d.o.o. i Euro-Asfalt d.o.o., dok je za nadzor nad radovima bila zadužena zajednica ponuditelja Investinženjering d.o.o. i Institut IGH d.d. Projektom su obuhvaćeni rekonstrukcija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i postojećih željezničkih kolosijeka, rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih temelja kontaktne mreže, ugradnja signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog uređaja, izgradnja novog izvlačnog kolosijeka uz rekonstrukciju postojećeg u tunelu Sušak i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica. Dovršetkom radova željeznički kolodvor i kontejnerski terminal dobili su osam novih, rekonstruiranih kolosijeka na željezničkom dijelu i četiri potpuno nova kolosijeka na kontejnerskom terminalu. Paralelno s rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih kolosijeka obavljeni su i radovi na proširenju postojećeg željezničkog tunela Sušak u duljini od 400 metara (tunel Sušak dugačak je 1838 metara), čime je omogućena manipulacija kontejnerskim željezničkim kompozicijama bez prekidanja redovitog prometa vlakova. Na području kontejnerskog terminala Brajdica, kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, također su dovršeni i radovi na izgradnji temelja novih kranskih staza.

Voditelj projekta Marko Kukić izjavio je kako su on, ali i Uprava tvrtke Infrastruktura izuzetno zadovoljni što je projekt dovršen na vrijeme, u planiranim vremenskim okvirima, posebno zbog činjenice da su radovi na rekonstrukciji i proširenju tunela Sušak bili vrlo zahtjevni jer se iznad tunela nalaze riječko naselje Sušak i osnovna škola, pa je građevinske radove trebalo posebno pažljivo izvoditi uz minimalne posljedice po svakodnevni život građana Rijeke. Uz to, navodi Kukić, u Infrastrukturi posebno su ponosni upravo na spomenuti izvlačni kolosijek u tunelu Sušak koji je jedinstven zbog činjenice da su dva kolosijeka izgrađena na dvije različite razine, pa je visinska razlika na kraju izvlačnog kolosijeka veća od četiri metara.

Kukić je također objasnio da će se dovršenjem ovog projekta značajno rasteretiti željeznički promet kroz Rijeku, koji se zbog građevinskih radova u protekle dvije godine praktički odvijao kroz centar grada, a istovremeno će Rijeka kao najvažnija hrvatska luka ovim projektom dobiti modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom, javlja Nacional.

Najvažniji ciljevi ovoga projekta su poboljšanje postojeće željezničke povezanosti luke Rijeka i zaleđa, povećanje mogućnosti preuzimanja tereta iz cestovnog i pomorskog prometa na željeznicu te bolje iskorištavanje riječkog prometnog pravca za teretni prijevoz. Ti su ciljevi usklađeni s aktivnostima Europske unije da se iz ekoloških razloga što više tereta umjesto cestovnim vozilima prevozi željeznicom.

Nakon što se rekonstruirana i proširena infrastruktura pusti u puni promet, što bi se prema predviđanjima trebalo dogoditi u listopadu ove godine, riječki će teretni multimodalni kolodvor biti u stanju formirati i do 20 kompozicija kontejnerskih blok-vlakova dnevno, što će povećati ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU godišnje (TEU je orijentacijska jedinica kapaciteta transportnog kontejnera duljine 6,1 metar i širine 2,44 metra).

U ovom trenutku tek oko 25 do 30 posto tereta pretovarenog u luci Rijeka otprema se željeznicom, dok se između 70 i 75 posto tereta prevozi cestovnim pravcima. Dovršetkom projekta obnove i proširenja teretnog kolodvora Rijeka Brajdica i njegovim povezivanjem s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata udio tereta prevezenog željeznicom trebao bi se povećati na 50 do 60 posto, što će rasteretiti i cestovni promet u okolici luke.

Modernizacija željezničke infrastrukture na riječkom pravcu dovršenjem projekta Rijeka Brajdica neće stati. U tijeku je još jedan zajednički projekt Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka koji će, kada bude u potpunosti dovršen, povezati rekonstruirani teretni riječki terminal i novi intermodalni terminal sa Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom (DSCT).

Projekt nazvan ‘’Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište’’ (Zagreb Deep Sea) vrijedan je oko 32 milijuna eura i za njegovu je realizaciju također osigurano sufinanciranje putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u visini od 85 posto.

Na riječkome području Infrastruktura također provodi i projekt izrade projektne i ostale dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu postojeće jednokolosiječne pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani te izgradnju drugoga kolosijeka uz postojeći na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija-Matulji.

Riječ je o izradi projektne dokumentacije s ishođenjem svih potrebnih dozvola vrijedne 33,7 milijuna kuna, od čega se 85 posto sredstava sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Provedbom toga projekta Infrastruktura će osigurati svu dokumentaciju potrebnu za provođenje postupka javne nabave za radove.

Infrastruktura pokrenula je veliki investicijski ciklus obnove i izgradnje željezničke infrastrukture koji se glavninom sufinancira sredstvima Europske unije, a ukupni plan investicija za sljedeće petogodišnje razdoblje iznosi 13,6 milijardi kuna.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Klapa Intrade u Opatiji

Fiuman Plus

Facebook

Instagram