Grad pun problema, vijećnica prazna: Zašto se Gradsko vijeće Grada Rijeke sastaje tako rijetko?

U posljednjih gotovo godinu dana sve se češće čuje tvrdnja kako Grad Rijeka ima niz ozbiljnih, nagomilanih problema koji traže političku raspravu i konkretna rješenja. Upravo zato raspored i dinamika rada Gradskog vijeća u tom razdoblju postaju legitimna tema javne rasprave – ne kao tehničko pitanje, nego kao pokazatelj stvarne političke aktivnosti.

Posljednja redovna sjednica starog saziva Gradskog vijeća Grada Rijeke održana je 27. ožujka 2025. Nakon lokalnih izbora uslijedila je konstituirajuća sjednica novog saziva, koja se formalno vodi kao prva sjednica, ali je bila isključivo tehničke naravi i svela se na izbor predsjednika vijeća. Prva stvarna, radna sjednica novog saziva, odnosno druga po redu, održana je tek u četvrtak, 25. rujna 2025., gotovo pola godine nakon posljednje sjednice prethodnog saziva.

Nakon toga je slijedila treća sjednica 30. listopada 2025., četvrta sjednica 27. studenog 2025., te peta sjednica 11. prosinca 2025. Upravo je ta posljednja sjednica dodatno naglasila problem načina rada, jer je imala čak 27 točaka dnevnog reda, uključujući i donošenje proračuna, najvažnijeg akta koji gradsko vijeće donosi. Riječ je o klasičnoj “mega sjednici” na kojoj se u jednom dahu pokušava riješiti prevelik broj tema, što neminovno utječe na kvalitetu rasprave i razinu javne vidljivosti pojedinih odluka. Problematično je i da je posljednji Aktualni sat na kojem vijećnici mogu postavljati pitanja gradonačelnici o raznim aktualnim temama bio još u studenom 2025. godine.

Od te sjednice, održane 11. prosinca 2025., pa sve do ponedjeljka, 9. veljače 2026., nije održana nijedna nova redovna sjednica Gradskog vijeća. Drugim riječima, grad s navodno velikim i složenim problemima gotovo dva mjeseca funkcionira bez redovitog zasjedanja svog najvišeg predstavničkog tijela.

U tom razdoblju održana je tek jedna izvanredna sjednica, i to krajem siječnja, na inicijativu oporbenih vijećnika, s temom zabrane pokliča ZDS i sličnih znakovlja. Upravo je tada od strane gradonačelnice Ive Rinčić i njezine vijećničke većine više puta istaknuto kako Rijeka ima “puno većih problema” koje treba rješavati. Ta izjava dodatno otvara pitanje: ako su problemi doista toliki i tako veliki, zašto se o njima ne raspravlja konkretno na sjednicama Gradskog vijeća?

Gradsko vijeće nije formalna dekoracija niti tijelo koje zasjeda tek povremeno. Ono bi trebalo biti središnje mjesto političke rasprave, kontrole izvršne vlasti i donošenja odluka od interesa za građane. Četiri redovne radne sjednice u razdoblju od gotovo deset mjeseci, uz jednu konstituirajuću i jednu izvanrednu sjednicu sazvanu od strane oporbe, teško se mogu opisati kao normalan i kontinuitetan rad.

U tom kontekstu dodatnu težinu ima činjenica da je predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić iz Akcije mladih izabran tek iz trećeg pokušaja, u situaciji u kojoj je postojala realna mogućnost ponovnih izbora za članove Gradskog vijeća da predsjednik nije izabran. Upravo zbog toga od predsjednika vijeća se očekuje aktivniji pristup vođenju rada predstavničkog tijela, češće sazivanje sjednica i jasnija dinamika rada, osobito u razdoblju kada se stalno naglašava ozbiljnost problema s kojima se grad suočava.

Na kraju ostaje jednostavno, ali ključno pitanje: može li se ozbiljno govoriti o rješavanju velikih gradskih problema ako se Gradsko vijeće sastaje rijetko, s dugim pauzama između sjednica i uz povremene maratonske dnevne redove? Brojke i datumi jasno pokazuju da problem nije samo u percepciji, nego u stvarnom ritmu rada, koji zasad teško odgovara težini izazova o kojima se u javnosti stalno govori.