Guverner HNB-a Boris Vujičić na Ekonomskom fakultetu održao predavanje “Euro: kada, zašto i kako?”

U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ALUMNI i Centar za karijere EFRI održano je predavanje dr. sc. Boris Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke.  

U prepunoj dvorani Aneks na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci tražilo se mjesto više jer, pored velikog interesa studenata, na predavanju su sudjelovali i predstavnici javne vlasti, poznata lica iz bankarskog sektora te brojni gospodarstvenici na čije će poslovanje najviše utjecati prelazak na euro. 

Ulazak u Eurozonu dio je strateškog plana koji proizlazi iz ekonomskih strategija koje kod nas nailaze na plodno tlo za provedbu zahvaljujući pozitivnoj makroekonomskoj klimi i konsolidiranom bankarskom sustavu. Uz sve to uživamo potporu drugih članica u našim nastojanjima uvođenja nove službene valute. Hrvatska je u ovom trenutku zemlja Europske unije koja može najviše profitirati od uvođenja eura od svih zemalja koje ga još nisu uvele. Zbog toga je Hrvatskoj u interesu uvesti euro što prije” stav je Guvernera.

Uzimajući u obzir da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, uvođenje eura izuzetno je važno za sve građane kao i subjekte koji posluju u kunama. Više od 70% štednje u bankama je u eurima te većina kredita vezuje se upravo uz tečaj eura. Vujčić  tvrdi kako se uvođenjem eura uklanja tečajni rizik te se očekuje pad regulatornih troškova, pad kamatnih stopa te pad troškova platnog prometa. Hrvatska će, osim toga, postati atraktivnija zemlja za investitore, čija je najveća briga stabilnost tečaja, ali i za turiste jer više od 70% prihoda dolazi iz područja eurozone. 

Vujčić ističe kako se s druge strane, troškovi uvođenja eura donose sa sobom i neke druge faktore kao što je gubljenje mogućnosti direktnog utjecaja na monetarnu politiku te na  promjene kamatnih stopa i tečaja, no ne smatra to preprekom pošto Hrvatska mora voditi politiku stabilnog tečaja. 

„Monetarna politika HNB-a uglavnom je određena monetarnim uvjetima u europodručju, što se, među ostalim, povezuje s visokom prisutnošću bankovnih grupacija iz europodručja u hrvatskom bankovnom sustavu.“

„Pozitivan primjer oko uvođenja eura možemo iščitati iz stava Poljske, koja je na kraju i najviše profitirala zadržavši svoju valutu. Svoj industrijski procvat može zahvaliti svojoj političkoj eliti koja niti ne razmišlja o uvođenju eura dok ne dosegne stupaj razvoja jedne Njemačke jer su shvatili da euro služi nerazvijenim zemljama da ostanu nerazvijene, a razvijenim da se razvijaju i dalje. Nema druge nego u potpunosti ukloniti monetarnu politiku iz domene države ako hrvatski građani ne žele raditi za crkavicu i usmjeriti se  prvenstveno na novi ciklus investicije i izvoz“ drugačijeg je stava prof. dr. sc. Saše Žikovića, prodekan za znanost i poslijediplomske studije.