Zaključno sa današnjim danom hitna helikopterska služba imala je 104 intervencije. Gotovo svi zaprimljeni pacijenti zbrinuti su unutar jednog sata, a upravo taj jedan sat je izuzetno bitan jer ukoliko se pacijentu koji je doživio srčani udar unutar sat vremena postavi stent na srce, velike su šanse da se uspješno i bez posljedica oporavi. Kada bi napravili usporedbu između vojnog helikoptera i helikoptera hitne medicinske pomoći, onda treba naglasiti kako je vojnom helikopteru potrebno i preko 4 sata da zbrine pacijenta, odnosno često je bilo brže i efikasnije ići ambulantnim vozilom od Raba do Rijeke cestom nego dizati vojni helikopter.

Pilot projekt trebao je trajati do 09.01.2016. godine, međutim već početkom siječnja je ministarstvo donijelo odluku da će se projekt produžiti dva tjedna kako bi novi ministar mogao donijeti konačnu odluku. Danas su djelatnici hitne pomoći i nadležne službe obaviješteni da je 09.01.2016. godine ipak zadnji dan kada će helikopter poletjeti. Od danas kvarnerski otoci ostaju bez hitne helikopterske medicinske pomoći koja je od velikog značaja, jer se pravovremenim reagiranjem, brzinom i stručnom pomoći spašava nečiji život.

„Koga briga za te jadne ljude na otocima i zaleđu, a inače su svima puna usta povratka na otoke, života na otocima. Gdje su sada njihovi lokalni načelnici općina i gradonačelnici. To je njihovim ( a i našim) ljudima značilo život i iste uvjete kao da žive u Karlovcu. Joj, kako sam očajna, žao mi je tih ljudi i ne mogu si pomoći. Ne znam koga bih molila da to ne uzme tim jadnicima kojima je bolnička hitna usluga daleka kao do svemira.”, prenosimo izjavu  Maje Grbe – Bujević – ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.