Donosimo intervju s bivšim rektorom Sveučilišta u Rijeci, Perom Lučinom.
Zašto se niste kandidirali za gradonačelnika Grada Rijeke usprkos golemoj podršci od raznih stranaka i pojedinaca koju biste zasigurno dobili?
Za početak, želim reći kako je Juraj Bukša odličan izbor kandidata za gradonačelnika. Ima dovoljno kreativnosti, energije, samopouzdanja i poduzetnosti za posvetiti cijelo svoje vrijeme poslu gradonačelnika. Moja kandidatura je ona za Gradsko vijeće i Županijski skupštinu u kojima mogu doprinijeti svojim znanjima, iskustvima i širokoj mreži međunarodnih kontakata. Moja je dužnost staviti svoja znanja na raspolaganje građanima Rijeke, ali isto tako želim ostati aktivan u znanosti, doprinijeti znanosti te nastaviti rad uz svoj istraživački tim.
Dugogodišnji ste član HNS-a, mislite li da je stranka dobro postupila što je raskinula suradnju s dosadašnjim partnerima i na ovim izborima pred birače izlazi s vlastitom koalicijom?
Koliko ja znam Hrvatska narodna stranka nije bila ta koja je raskinula suradnju. Međutim, smatram kako je za profiliranje svake stranke važno na izbore izaći samostalno ili u ovom, slučaju, kao nositelj koalicije. To podrazumijeva veći angažman i aktivizam, drugačiju organizaciju i puno više odgovornosti te se dugoročno više isplati.
Ugledni ste sveučilišni profesor i bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, a sada ste se odlučili aktivirati u lokalnoj politici. Što mislite zašto je toliko znanstvenika i liječnika zainteresirano za politiku?
Mislim da je premalo znanstvenika i liječnika zainteresirano za politiku i sigurno bi bilo bolje da nas je više.
Nedavno vam je istekao drugi mandat na čelu riječkog Sveučilišta. Usporedite riječko Sveučilište iz 2009. s onim iz 2017.? Čime se najviše ponosite u svom radu i postoji li nešto što niste uspjeli realizirati?
Ono što je najvažnije odnosi su unutar Sveučilišta, razumijevanje procesa, sudjelovanja u procesima transformacije koja se događa i mora se događati. Sveučilište je u tome dva do tri puta brže nego što je bilo. To su one fine stvari koje se teško mogu pokazati prstom, ali se znaju. Također, Sveučilište je povećalo proračun na 650 milijuna kuna, ima 100 tisuća kvadrata novog prostora na kampusu, pedesetak novopridošlih znanstvenika te 250 znanstvenika više nego 2009. godine. Uz to, Sveučilište uspješno privlači EU projekte (ne samo infrastrukturne nego i znanstvene), organiziralo je EU Univerzijadu, studentski zbor je uzoran, poslovanje transparentno, svi plaćaju račune i imaju nešto u rezervi. Mislim da je, kada se pogleda kampus na Trsatu, svakome jasno kako treba izgledati moderno sveučilište.
Ono čime nisam zadovoljan je brzina kojom se transformiraju doktorski studiji. Oni su ključ za uspješnu transformaciju Sveučilišta i mislim da po tom pitanju Hrvatska ide krivim putem. Sveučilište se nije uspjelo odvojiti od trendova koji se događaju na nacionalnoj razini.
Koje su to moderne industrije kojima bi se Rijeka trebala okrenuti o čemu govori HNS-ov kandidat za gradonačelnika Juraj Bukša?
Rijeka je nekad bila industrijski grad. Cilj programa INDUSTRIJEKA probuditi je industrijski duh našeg grada kroz moderne industrije neophodno povezane sa Sveučilištem. To su zdravstvena i farmaceutska industrija. Zatim dio tehnološke industrije i razvoj softvera. Moderna industrija koju možemo razvijati je i proizvodnju hrane mediteranske agrikulture. Te nove i moderne industrije zapošljavaju razne profile ljudi s naglaskom na mlade talente kojima Rijeka treba biti mjesto za život i rad. Rijeka ne smije biti grad iz kojeg mladi odlaze u potrazi za poslom. Upravo suprotno. Mora postati grad koji će privlačiti talente iz cijelog svijeta.
Na koji način se Sveučilište može prisnije povezati s gradskom upravom u provođenju razvojne politike Grada Rijeke?
Sveučilište ima istraživačke kapacitete u skoro svim područjima. Ljudi koji se bave istraživanjima bi sami trebali biti više uključeni odnosno trebalo bi njihova znanja i sposobnosti više koristiti za kreiranje javnih politika.
