Povežite se s nama







Portal Fiuman.hr do održavanja drugog kruga lokalnih izbora objavit će intervjue sa svim kandidatima za načelnike i gradonačelnike u jedinicama lokalne samouprave na širem riječkom području.

Stanovnici Općine Viškovo u prvom krugu lokalnih izbora nisu nikome dali većinsku podršku. Sanja Udović osvojila je 2.278 glasova, odnosno 49,40 posto, a u drugi krug ušla je i Marina Tomić Pujić s 1.466 glasova, odnosno 31,79 posto. Izlaznost birača u Općini Viškovo bila je 34,19 posto.

Ranije danas objavili smo intervju s kandidatkinjom HDZ-a i partnera Marinom Tomić Pujić, a sada donosimo i intervju s njezinom protukandidatkinjom iz redova SDP-a i partnera Sanjom Udović.

Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatom u prvom krugu?

Prije svega, želim zahvaliti svakome tko je u prvom krugu lokalnih izbora u Viškovu dao podršku i povjerenje meni osobno, kao i cijelom mom timu. Podrška gotovo polovice glasača velika je čast i priznanje te znak da su birači prepoznali  i vrednovali naš dosadašnji trud i rad.

U prvom krugu ostvarili smo čak 450 glasova više nego na izborima 2013. godine i u drugi krug ulazimo zadovoljni i sigurni da će birači ponoviti svoju volju glasovanjem i osigurati  nastavak započetih projekata i programa.

Koliko ste ukupno potrošili na kampanju u prvom krugu? Kako ste financirali predizbornu kampanju?

Prema financijskom izvješću o utrošenim sredstvima u kampanji koje smo po pravilima o izbornoj promidžbi dostavili DIP-u, u prvom krugu je utrošeno 18.555,00 kn. Kampanju sam financirala vlastitim sredstvima.

Koje su tri ključne točke vašeg programa za iduće četiri godine?

Tri ključne točke programa koje želim istaknuti su:

–       Izgradnja osnovne škole Marinići i novih jaslica i vrtića
–       Izgradnja vodoopskrbne i kanalizacijske mreže
–       Unaprijeđenje prometne infrastrukture (izgradnja nogostupa, pješačkih prijelaza, odvodnja oborinskih voda)

Kakav vam je plan za Gradsko/Općinsko vijeće u slučaju pobjede u drugom krugu? Jeste li već posložili većinu?

Mojem timu ljudi pridružila se i Nezavisna lista Ksenije Žauhar koja je pozvala birače da izađu na izbore u drugom krugu  i daju mi podršku, a uvjerena sam da će se nakon provedenih izbora i ostali koji su zainteresirani za programe koje provodim i koje ću nastaviti provoditi pridružiti i da ćemo zajednički donositi odluke u interesu svih mještana općine Viškovo. U prošlom mandatu je čak 70% odluka koje sam predložila Općinskom vijeću bilo doneseno jednoglasno te to potvrđuje moje nastojanje da se u rad uključi što više ljudi.

Koje su vam glavne i konkretne prednosti u usporedbi s protukandidatom?

Upravljati najvećom i najmlađom općinom u Republici Hrvatskoj nije nimalo jednostavan zadatak, već iznimna odgovornost, a vjerujem da smo moji suradnici i ja u ove četiri godine pokazali da se s istom znamo uspješno nositi.

Na tom nas putu vode specifična znanja svakoga od nas, iskustva koja smo stekli u dosadašnjem zajedničkom radu te jednaka ljubav i vizija budućnosti našeg Viškova, za sve naše mještane.

Naša je vizija Viškova slika modernog i urbanog mjesta svima ugodnog za život i rad, koje istodobno njeguje svoju povijest i tradiciju i njima se ponosi. Slika je to mjesta koje ima svoje infrastrukturne probleme, ali svaki dan zajednički radi na njihovu rješavanju, mjesta koje je svakim danom sve bliže ispunjavanju svojih punih potencijala, za sve svoje mještane.

Cilj mi je da se u Viškovu svi osjećaju dobrodošlo i ugodno, da ga mladi parovi prepoznaju kao poticajnu sredinu u kojoj će privređivati i graditi svoju obitelj. Da sva naša djeca, od najmlađih dana pa sve dok i sami ne osnuju svoju obitelj, imaju podršku Općine na svakom koraku svog životnog puta te da se i kao osobe treće životne dobi osjećaju cijenjeno i sigurno znajući da žive u zajednici koja brine o svakom svom članu.

Za razliku od poraznih demografskih pokazatelja na teritoriju čitave RH i naše županije u Viškovu je zabilježen porast broja stanovnika, što mislite koji su razlozi doseljavanja u Viškovo?

Upravo jedno od najvažnijih obilježja općine Viškovo svakako je demografska eksplozija koja je posebno izražena posljednjih 15-ak godina, pri čemu se ukupno stanovništvo više nego udvostručilo. Intenzivna stanogradnja koja se dogodila na Viškovu je posljedica prostorno-planskih uvjeta koji su tada omogućavali gradnju višestambenih objekata na relativno malim površinama i za tadašnje uvjete, relativno jeftinih zemljišta. To je dovelo do povoljnijih stambenih kapaciteta što je uz blizinu Rijeke i dobru prometnu povezanost rezultiralo pojačanim doseljavanja prije svega mladih obitelji. Još jedno od obilježja po kojima smo danas poznati je svakako briga o djeci. Naime, doseljavanjem mladih obitelji suočili smo se s izazovom pružanja adekvatnog standarda vezanog uz njihove primarne potrebe koje mi kao lokalna samouprava možemo zadovoljiti, a to je razvoj kvalitetnog i  financijski prihvatljivog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja do stvaranja nadstandarda vezanog uz školski sustav, u dijelu na koji smo, kao lokalna samouprava, u mogućnosti utjecati. Mislim da smo u tome uspjeli, naime, imamo jednu od najviših subvencija smještaja u vrtićima, a i naš vrtić se po pruženom standardu također izrazito ističe, školskoj djeci je na raspolaganju niz programa vezanih uz njihov odgoj i obrazovanje kao i roditeljima u dijelu koji se odnosi na olakšavanje procesa školovanja. U narednom razdoblju moramo se pobrinuti za izgradnju dodatnih vrtićkih kapaciteta, kao i izgradnju nove škole, ali i za daljnji razvoj sustava koji će općenito podignuti kvalitetu života u Viškovu, prije svega daljnjim razvojem komunalne infrastrukture, ali i društvene infrastrukture, dakle zdravstvenih, sportskih i kulturnih sadržaja.

Da ste u poziciji upravljati „Marišćinom“, što biste promijenili u sadašnjem načinu gospodarenja otpadom?

Prvenstveno je važno reći da je CZGO Marišćina planirana i izgrađena u skladu sa tada važećim dokumentima ,   Strategijom gospodarenje otpadom  iz 2005. koja je i danas na snazi  te  Planom gospodarenja otpadom  Republike Hrvatske za period  2007-2015, koje su predviđale gradnju županijskih centara za gospodarenje otpadom sa MBO tehnologijom.    Važnost uspostave sustava  gospodarenja otpadom  je tadašnja Vlada uvidjela pa je  Marišćinu  proglasila građevinom od važnosti za RH te istu sufinancirala, dok je veći dio gradnje centra financiran sredstvima EU,  što jasno pokazuje da je takav pristup gospodarenju otpadom tada bio prihvatljiv i na europskoj razini.

Naravno da danas o pitanju otpada razmišljamo na drugi način prvenstveno gledajući ga u svjetlu novog pristupa gospodarenju otpadom  i zakretanju ka kružnoj ekonomiji odnosno gospodarenju otpadom koje isto tretira kao vrijednu sirovinu. U tom smislu Općina Viškovo poduzima izuzetne napore a što je prepoznato i od resornog Ministarstva . Naime prilikom otvaranja reciklažnog dvorišta  Općine Viškovo prije nepunih dva mjeseca pomoćnik Ministra zaštite okoliša i energetike g. Nenad Šćulac  je upravo našu općinu istaknuo kao rijedak primjer jedinice lokalne samouprave koja je uspostavila cjeloviti sustav gospodarenja otpadom,  a  za to iskoristila bespovratna sredstva Fonda.  Mi smo već odavno uveli primarnu selekciju otpada i odvojeno prikupljanje , omogućili smo našim mještanima  kućno kompostiranje, izgradili,  opremili i pustili u rad jedno od prvih reciklažnih dvorišta u riječkom prstenu, provodimo edukacije, pratimo stanje u okolišu a pokrenuli smo i projekt centra za ponovnu uporabu u kojem planiramo zaposliti i teže zaposlive kategorije građana. Sve navedene aktivnosti upravo su u skladu sa načelima cirkularne ekonomije ali  i sa novim Planom gospodarenja otpadom koje je donijela ova vlada početkom ove godine i mislim da u tom smjeru treba  dalje razvijati centar ,  a  što je naglasio i bivši ministar prilikom obilaska centra prošle godine.

Kakva je situacija s općinskim proračunom, hoće li izdržati projekte koje najavljujete?

Kao posljedica niza poreznih reformi koje su provedene u posljednjih nekoliko godina, kao i izmjena određenih zakona temeljem kojih smo ostvarivali dodatne prihode, općinski proračun je u proteklom razdoblju značajnije smanjen što je slučaj i s gotovo svim lokalnim proračunima u državi. S obzirom na to, stalno tražimo načine kako osigurati dodatne izvore financiranja naših projekata, pa smo tako u proteklom mandatnom razdoblju osigurali 20-ak milijuna kuna pomoći, a naravno da je kao posljedica toga potrebno ponekad i prilagoditi dinamiku realizacije planiranih projekata. Općina Viškovo je dovoljno velika lokalna samouprava, tu mislim prije svega na broj stanovnika i gospodarskih subjekata, što joj omogućava i relativnu financijsku stabilnost. Naravno, na sve poremećaje je potrebno promptno reagirati jer je osim provedbe kapitalnih projekata potrebno i kontinuirano financirati aktivnosti neposredno vezane uz standard građana. S obzirom na spomenute izazove, prioritet općinske vlasti je traženje dodatnih izvora financiranja u čemu smo do sada bili uspješni, a što moramo održati i u narednom razdoblju. Naime, općina ima poveliku bazu pripremljenih projekta od kojih ćemo neke realizirati vlastitim sredstvima, a za neke ćemo tražiti financiranje iz ostalih izvora.

U Vašoj općini dvije se žene natječu za obnašanje uloge općinske načelnice, kako motivirati žene da se bave politikom?

A u prvom krugu smo bile čak tri, i niti jedan muškarac (smijeh). I smatram da je upravo to dokaz da su žene motivirane za politiku jednako koliko i muškarci te da ih nije potrebno dodatno motivirati, već im samo osigurati uvjete kako bi si svakodnevni privatni i poslovni život mogle organizirati na način da imaju mogućnost izdvojiti dio vremena i za bavljenje politikom. Pritom mislim kao prvo na pružanje podrške mladima prilikom osnivanja i podizanja obitelji te odgoja i obrazovanja djece. Upravo u takve potpore u Općini Viškovo ulažemo znatan dio sredstava i sigurna sam da žene na Viškovu to prepoznaju. Primjer toga smo moja protukandidatkinja u drugom krugu i ja, i same mlade majke koje su aktivno uključene u politiku. Definitivno nije jednostavno u isto vrijeme biti žena, majka i političarka, ali kada se snažnim ženama pruži takva prilika za ostvarenje na osobnom i poslovnom planu, one koje su zainteresirane za političko djelovanje zasigurno će je znati i iskoristiti.

Kada predviđate da će sportsko-rekreacijska zona „Halubjan“ biti u punoj funkciji?

Sportsko rekreacijska zona Halubjan jedan je od strateških projekta općine Viškovo u kojem su  pored sportskih sadržaja planirani i društveni sadržaji namijenjeni svim mještanima i posjetiteljima  općine.  Općina Viškovo kontinuirano vrši gradnju i  opremanje zone pa je tako početkom ove godine izvedena drenaža pomoćnog igrališta i a na isti će uskoro biti postavljena umjetna trava za što je već proveden postupak javne nabave,   što je značajan doprinos školi nogometa i omladinskom pogonu NK Halubjanu koja trenutno broje preko 250 djece svih uzrasta . Do kraja godine očekuje se pokretanje  postupka javne nabave za izgradnju dodatnih svlačionica i pomoćnih prostora  nogometnog kluba za što je već izrađena projektna dokumentacija.    No nogomet je samo jedan od sportova koje se planira razvijati u zoni, a   cijela zona zamišljena je kao mjesto okupljanja sportaša i rekreativaca u kojem će se svi naši mještani  moći baviti sportom ali i provoditi slobodno vrijeme koje nije vezano za isključivo za sport. Tako su u zoni planirani i fitness park na otvorenom , košarkaško , tenisko i odbojkaško igralište ali i realizacija atletske staze uz pomoćno igralište te fitnes parka na otvornom .  U Zoni je planirana gradnja i dva kapitalna projekta za koje je već otkupljeno zemljište   Sportske dvorane i  Zavičajne kuće halubajskeh zvončari kao  jedinstvenog kulturnog i posjetiteljskog centra,  za koji je već  ishođena građevinska dozvola.    Svi ovi dijelovi zone realizirati će se fazno vlastitim i sredstvima EU fondova  budući se radi o značajnim ulaganjima. Važno je reći da je Zavičajna kuća halubajskeh zvončari prepoznata od strane Urbane aglomeracije Rijeka kojoj je Općina pristupila upravo u cilju mogućnosti financiranja   kao jedinstven  projekt  od važnosti za cijeli naš kraj, rekla je Sanja Udović za Fiuman.hr.