Razgovarali smo s prof. Jane Sclaunich, ravnateljicom Prve riječke hrvatske gimnazije o projektu STEM interaktiv za čiju je provedbu gimnazija ostvarila novčani iznos od 805 000 kuna iz Europskog socijalnog fonda. Veliki je to uspjeh za ovu cijenjenu obrazovnu ustanovu, a pogotovo kada je u tijeku i provedba Kurikularne reforme obrazovanja, znanosti i tehnologije koja također predviđa jačenje STEM područja. O čemu se točno radi i koja je svrha ovog vrijednog projekta, saznati ćete u današnjem intervjuu kojeg vam donosimo.

PRHG STEM Interaktiv. Možete li ukratko objasniti naziv vašeg projekta? Kako ste došli do ideje za realizaciju te kome je projekt namijenjen?

Svi europski fondovi vezani uz bespovratna sredstva dosad su se odnosili isključivo na strukovne škole, te se PRHG kao gimnazija nije mogla prijavljivati. Ovaj projekt konkretno je prvi koji je dopuštao mogućnost da se prijave i gimnazije, te time jačaju materijalne, kadrovske i programske uvjete, uz sredstva Europskog socijalnog i kohezijskog fonda. Sam naziv PRHG STEM upućuje da se radi o prirodnim predmetima (biologija, kemija, fizika) i matematika i informatika. Za STEM smo se odlučili zato što je u zadnje vrijeme uslijed zahtjevnosti prirodnih predmeta primjetna smanjena popularnost fakulteta koji se odnose na to područje, te smo htjeli učenicima priuštiti drugačiji pristup nastavi, jer trenutni programi iz 1994. ne omogućuju ni kvalitetno funkcioniranje, a time ne mogu ni posebno zainteresirati učenike. Cilj projekta je uspostaviti materijalne uvjete-različite istraživačke laboratorije i opremu, kadrovske uvjete-osposobiti nastavnike za nove tehnologije i za nove načine predavanja, i, u konačnici, programske uvjete- izraditi nove programe.

Ove godine ste kao ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije školski proračun gotovo utrostručili i to upravo u trenutku kada se u državnom proračunu rezalo troškove za znanost i obrazovanje. Je li trnovit bio put za povlačenje sredstava iz EU fondova?

Proračun je velika financijska injekcija školi, jer većina dosadašnjeg proračuna kojeg dobivamo dijelom od Ministarstva i dijelom od PGŽ obuhvaća standardne troškove škole, od režijskih troškova do različitih investicijskih održavanja, a u tom smislu za područje razvoja novih programa ne postoji prostor. Od proračuna koji smo dobili u sklopu projekta, 15% počiva na sufinanciranju PGŽ, jer lokalna samouprava mora podržati projekt koji se kandidira za projekte Europskih fondova.

Tko je sve uključen u provedbu projekta STEM interaktiv?

U provedbu projekta uključeno je 14 nastavnika, redom nastavnici iz STEM područja, školske suradnice psiholog i knjižničarka, i ja. Petero nastavnika je izravno uključeno u izradu i pripremu materijala, dok su ostali uključeni u projekt u širem smislu.

Što će konkretno ovaj projekt donijeti školi?

Konkretne promjene koje projekt donosi su osnaživanje nastavnog kadra u novim pristupima učenja, što omogućuje nastavnicima da se usavršavaju u novim tehnologijama, što zasad izvrsno funkcionira kroz ovih 5 mjeseci projekta, jer bez kapaciteta nastavnika i njihove motivacije nije moguća drugačija nastava. Nikakva birokracija ne može to samo donijeti i implementirati, već je doista potrebno kroz ovakve aktivnosti osvijestiti nastavnike da se osjećaju profesionalno da mogu dalje i sami unositi neke promjene. Predmetni kurikulumi koji će se izrađivati većinom su tematski vezani uz neke sadržaje koje učenici nemaju u okvirima redovne nastave, primjerice iz matematike elementi primijenjene matematike, iz biologije forenzike, oceanografije… Svim tim novim sadržajima pristupat će se modularno, učenik će moći odabrati pojedini modul i kroz njega izgrađivati svoje prirodoslovno znanje više no što je to moguće kroz klasičan kurikulum. Smatram da će to sve uvelike pridonijeti učenicima prilikom odabira fakulteta, ako su neodlučni između prirodoslovnih i humanističkih smjerova, možda im ovo probudi iskru istraživačke znatiželje.

Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez vanjske podrške i partnera, Odjela za biotehnologiju koji nam pruža osnaživanje nastavnika u laboratorijskim uvjetima i mogućnost da se kroz korištenje njihovih laboratorija može provoditi istraživački dio nastave, jer, iako ćemo jednim dijelom osposobiti laboratorije u školi, na Odjelu imaju puno sofisticiranije tehnologije koje će uvelike pridonijeti kvaliteti nastave. Također, vanjski partner nam je i Odjel za matematiku. Osim njih, ostvarili smo i suradnju s dvije škole iz Finske(KSYK i MAYK), koje su tamo najjače u području prirodnih predmeta, i sad idemo na sedmodnevni radni posjet gdje ćemo s njihovim nastavnicima raditi na razmjeni iskustava i materijala koje smo već pripremili za predmete, te vidjeti što možemo od njih preuzeti, jer je finski sustav obrazovanja jedan od najboljih u Europi. Primarno nam je vidjeti kakav je pristup podučavanja u STEM području, te nešto od toga implementirati u našim programima, jer nije dobro raditi kurikulum kad imate samo perspektivu Hrvatske, treba sagledati širu sliku.

Koje je vaše mišljenje o novoj kurikularnoj reformi obrazovanja, znanosti i tehnologije?

Osobno sam sudjelovala u izradi kurikularne reforme, no, čitavoj reformi se ne smije pristupati subjektivno, jer zahtjev da se nešto promijeni u sustavu obrazovanja nadilazi sve naše pojedinačne interese. Početak je neodrživost ovakvog pristupa obrazovanju. Onda nam je svima zadaća to pokušati promijeniti, jer stanje u društvu je, vjerujem, moguće promijeniti samo kroz promjene u obrazovanju. Stoga, smatram da nam je svima koji smo sudjelovali u tome primarni cilj bio bolje i kvalitetnije obrazovanje za sve. Ukoliko nam to nije cilj, naći ćemo se u vrtlogu neargumentiranih kritika, kao što je to najčešće slučaj. Na razini društva nedostaje neki konsenzus, da se primijeti da nešto ne valja i da se to polako počne mijenjati. Gubimo značajne godine djece i mladih ljudi što može rezultirati ogromnom štetom. Ako ništa drugo, reforma je pokrenuta, što bi trebao biti početak jedne jako dobre priče za hrvatsko obrazovanje, ali, ako se to sve relativizira, svede na tehničke ili čak na ideološke prigovore, onda smo opet samo izgubili dragocjeno vrijeme, pa nam ostaje samo entuzijazam bespovratnih sredstava kroz koje se može eventualno pokušati nešto promijeniti. Primjećujem da bi učenici bili puno zadovoljniji kad bi imali veći izbor modula, kako je to kurikularna reforma i predvidjela. Jedan od prigovora na reformu je zadiranje u autonomiju nastavnika. Smatram da je jako dobro što reforma potiče veću autonomiju, mogućnost profesionalne stručne procjene i odgovornosti nastavnika. Većina misli da je to nešto loše, no to definitivno nije slučaj. Naime, imam čast biti gošća skupa ravnatelja Republike Francuske, krajem svibnja, koji mene, kao ravnatelja iz RH, pozivaju da im održim predavanje što mi to radimo, koji su to dokumenti koji bi vodili k autonomiji nastavnika.

Kakva su vaša osobna očekivanja u vezi s projektom STEM interaktiv?

Unatoč činjenici da su projekti EU fondova beskonačna birokracija prilikom prijave, raspolagati s takvim proračunom i moći ga ulagati autonomno u kvalitetu obrazovanja, mijenja kompletan pogled nastavnika i na cjelokupan proces nastave i na vlastiti rad i usavršavanje, tako da se događa unutrašnji proces promjene, što me čini jako sretnom. Ovo je samo jedan u nizu projekata, već smo jedan završili, ERASMUS+, koji je bio puno manjeg opsega nego STEM interaktiv, ali to mijenja kulturu i način življenja obrazovanja, što je, smatram, izuzetno važno.

Autori: Dora Josipović i Leo Šamanić