Inženjer građevine ukazuje na niz problema u Krešimirovoj, upitna je i sigurnost pješaka kod Indexa

Gradski vijećnik Josip Kukuljan putem pisanog vijećničkog pitanja uputio je nedavno gradonačelniku Vojku Obersnelu niz pitanja o radovima izvođenim dulje od godinu dana u Krešimirovoj ulici, a nakon čega se pojavljuje niz kritika. Gradonačelnik je veliku većinu tih kritika odbacio, a na sve je sad reagirao i jedan inženjer građevina koji je odlučio iznijeti svoj stav:

“Naime, pratio sam tu temu na raznim portalima i forumu, gdje su redovito bile objavljivane slike radova, kao i prilikom svakodnevnog prolaska automobilom na posao te sam uočio određene nepravilnosti i potencijalne probleme na koje ste dijelom i sami ukazali Vašim pitanjem odgovornima.

Budući da mi je građevinarstvo struka, ali i veliki hobi, osjetio sam potrebu da Vam ukažem na još neke činjenice koje možete iskoristiti u svom odgovoru/reakciji ili u nekom od sljedećih vijećničkih pitanja koje budete postavljali vezano uz tu problematiku.

Radi se o sljedećem:
1. Visina betonskih rubnjaka na potezu od studentskog restorana “Index” pa do željezničkog kolodvora je na pogrešnoj visini.
Naime, tipski betonski rubnjak, kakav se ugrađuje između kolnika i nogostupa, ima dimenziju 100x25x15/10 cm (DxVxŠ) te je pravilo da se ugrađuje na način da rubnjak viri 10-15 cm iznad gotovog kolnika (visina iznad habajućeg asfaltnog sloja).

U konkretnom slučaju spomenute dionice (izvedeno stanje) rubnjak je ostao “viriti” samo nekoliko centimetara iznad asfalta. Tako postavljeni rubnjaci gube svoju prvotnu svrhu, a to je da kanaliziraju površinske oborinske vode u slivna okna te da fizički razdvoje kolnik od pješačke površine budući da prilikom udarca automobilom u rubnjak, ukoliko je rubnjak pravilno postavljen i pri malim brzinama vozila, zadržavaju automobil na kolniku.

Jedino što bi projektantima moglo biti opravdanje u ovom slučaju, barem što se tiče sjeverne strane prometnice, je da su ulazi u zgrade relativno nisko pa bi podizanje rubnjaka na pravu visinu automatski podignulo i visinu nogostupa te bi postojala mogućnost nedovoljnog nagiba ili čak nadvišenja ulaza u zgrade.

Ali i to se moglo riješiti na sličan način kao što je izvedeno duž Šetališta Andrije Kačića Miošića (potez uz zgrade od Kont-a prema kontejnerskom terminalu), gdje je kolnik iznad nogostupa, a nogostup je u svojevrsnom kanalu.

Međutim, ono za što sigurno nema opravdanja je dionica rubnjaka Krešimirove ulice na strani bivšeg marketa “Graciani” odnosno Doma željezničara. Tamo su rubnjaci čak i najgore postavljeni i jedva da vire iznad asfalta, a nema nikakvog razloga da ne bi mogli biti na pravoj (ispravnoj) visini.

Sve ovo je vrlo lako provjeriti i fotodokumentirati na licu mjesta. Dionicu je izvodio GP Krk.

2. Djelomično smanjenje profila korita Škurinjskog potoka

Dobro ste detektirali da je zadiranjem cijevi u profil Škurinjskog potoka smanjen njegov profil, ali oni su, kao što je i navedeno u njihovom odgovoru, produbili i proširili taj dio kanala te na taj način kompenzirali smanjenje postojećeg profila (dovoljno, nadam se).

Međutim, ono što ja mislim da bi mogao tu biti problem je to što, taj svojevrsni most sa cijevima unutar kanala Škurinjskog potoka, predstavlja površinsku branu tj.tvori svojevrsni sifon, koji zadržava nečistoće i otpad (otpad, lišće, sitno granje..) koje su nošene na površini potoka te na taj način može doći do akumuliranja nanosa i potencijalnog stvaranja čepa, naročito sada dok su u tijeku radovi u obližnjem Benčiću gdje je dio potoka privremeno otvoren. Također, inspekcija tog “sifona” kao i zaštitne rešetke na ulazu Škurinjskog potoka u zatvoreni kanal bi trebala biti redovita. Nisam imao uvid u projektnu dokumentaciju pa ne mogu tvrditi da li su predvidjeli ili nisu revizijsko okno na toj poziciji.

3. Slivnici i djelomično plavljenje dijelova ulice prilikom oborina

Činjenica je da je i prije ove rekonstrukcije bilo jačeg intenziteta oborina, ali ipak voda se nije zadržavala na kolniku (uz iznimku poteza na Mlaki), barem ne u ovolikoj mjeri kao sada.

Čak je situacija na Mlaki, gdje je uvijek bilo najgore prilikom oborina jakog intenziteta, sada bolja nego prije.

Prema do sada viđenom, najveće plavljenje se događa na prostoru velikog raskrižja ispred zgrade željezničkog kolodvora i na dijelu Krešimirove ulice od restorana Index do već spomenutog raskrižja.

Moje mišljenje je da su postavljene slivne rešetke sa premalim otvorima, koje se prilikom kiše jačeg intenziteta, a naročito sad u jesen prilikom opadanja lišća, vrlo brzo zapune i ne pružaju dovoljnu propusnost. U to sam se uvjerio danas kada sam uočio da je na potezu koji je izvodila slovenska firma “Godina” ugrađen jedan tip slivnih rešetki (koje imaju veće otvore), a na potezu koji je izvodio “GP Krk” ugrađene su slivne rešetke sa sitnijim otvorima i gle čuda baš je taj potez problematičan. Postavlja se pitanje da li su ovdje izvođači sami birali tip slivne rešetke koju će ugraditi te da li je tom prilikom došlo do razilaženja od projektne dokumentacije.

4. Spajanje krovnih vertikala direktno u kanalizaciju

Prilikom ovako obimne rekonstrukcije, kakva je bila ova u Krešimirovoj ulici, malo je čudno da se projektom nije riješilo pitanje spoja krovnih vertikala. Naime, izljevi iz krovnih vertikala su završili na nogostupu te prilikom svake jače kiše iz njih izbija mlaz vode koji onemogućuje normalni hod nogostupom.

Napominjem, ovo sve govorim na temelju onoga što sam vidio uživo i na slikama, uvid u sam projekt nisam imao pa neke stvari ne mogu tvrditi 100%, ali i ovo nabrojano i objašnjeno mislim da izaziva dovoljnu dozu sumnje da su određene greške učinjene, a da nitko za to još ne snosi odgovornost, bilo od strane projektanta, izvođača ili nadzora.

Nisam siguran da je tu samo i izričito izvođač odgovoran. Ukoliko je nadzor kvalitetan i stručan, mislim da bi uočili takve propuste i urgirali izvođaču da ih korigira na vrijeme. Izvođač je po meni najodgovorniji za to što se projekt rekonstrukcije toliko odužio.

A odgovornost snose i investitori (KD ViK i Grad Rijeka) jer očito nisu u ugovor stavili stavku “penala” za kašnjenje sa radovima ili nemaju dovoljno stručne ljude da se čvrsto postave prema isprikama/izlikama izvođača za kašnjenje pa im izvođač uvijek može “prodati” neku priču. Čisto usporedbe radi, pogledajte istog izvođača (GP Krk) kako radi i s kolikim angažmanom na Istarskom ipsilonu ili na novoj zgradi KBC-a na Sušaku.

Za projektanta ne mogu tvrditi jer nisam imao projekt u rukama pa ne znam točno šta je projektirano i na koji način.

Isto tako, nemam nikakve političke motive ni ambicije, već ovo sve pišem iz razloga što volim svoj grad i želim ga, ukoliko mogu, učiniti boljim mjestom za sve nas”, napisao je u svom opširnom mišljenju jedan riječki inženjer građevine koji je zamolio za anonimnost.