Županijski savjet mladih napravio je zanimljivu analizu o postojanju i aktivnostima Savjeta mladih u PGŽ. Rezultate njihovog istraživanja možete pročitati u nastavku teksta.
Savjetu mladih PGŽ, kao savjetodavnom tijelu Županijske skupštine Primorsko-goranske županije jedan od bitnih ciljeva je ostvariti sudjelovanje mladih zbog stvaranja mreže između generacija, kako bi zajednički mogli rješavati aktualne probleme i izazove koji mlade osobe očekuju u budućnosti. Stoga su zadnjih nekoliko mjeseci provodili istraživanje o postojanju i aktivnostima lokalnih savjeta mladih u općinama i gradovima PGŽ kako bi utvrdili razlikovanje stanja „na papiru“ od stvarnog stanja, te kako bi detektirali probleme sa kojima se suočavaju mladi prilikom izbora za članove Savjeta mladih te probleme sa kojima se suočavaju lokalne samouprave. Predmet njihovog istraživanja se odnosio na dostupnost i transparentnost podataka o radu, ispunjavanje zakonskih obveza, učestalost djelovanja i utvrđivanje da li su savjeti uopće osnovani kako to nalaže Zakon o savjetima mladih.
Predmetnim istraživanjem utvrđeno je da 16 jedinica lokalne samouprave od ukupno 36 u PGŽ još uvijek nije ispunilo obvezu i uspjelo osnovati Savjet mladih. Jedan od razloga njihova neosnivanja su nejasni i neujednačeni uvjeti kandidature budući da svaka lokalna samouprava potražuje različite dokumente koji se moraju priložiti prijavi što otežava uspjeh kandidacijskog procesa. Međutim, istraživanjem je utvrđeno i da mladi nisu dovoljno informirani o radu Savjeta i mogućnostima koje mladi dobivaju za participiranjem u donošenju i kreiranju odluka te se slabo odazivaju na pozive za izbore članova za savjete mladih. Također, uočeno je da pojedine lokalne samouprave prije donošenja odluka koje su bitne za život mladih kao što je npr. donošenje odluke o stipendiranju učenika i studenata ne obavljaju prethodne konzultacije sa vlastitim osnovanim savjetom mladih čiji bi to bio direktan interes.
Stoga, nakon provedenog istraživanja, Savjet mladih će sačiniti strategiju koja će sadržavati prijedloge i načine rješenja poteškoća sa kojima se susreću mladi pri kandidacijskom procesu za izbore članova za savjete mladih na području PGŽ. Strategija će sadržavati i smjernice o načinima informiranja mladih o tome što Savjet mladih zapravo radi, koji je njegov cilj te kako ostvaruje utjecaj na kreiranje odluka koje su bitne za mlade. Pored navedenog, u suradnji sa čelnicima jedinica lokalne samouprave bit će održane tribine kao bi se mlade informiralo o funkcioniranju savjeta mladih kako bi se mogli u njega priključiti.
Iz savjeta mladih pozivaju sve zainteresirane mlade osobe da se odazovu na pozive za izbor članova Savjeta mladih u svojim lokalnim sredinama kako bi mogli ostvariti utjecaj na donošenje odluka koje se odnose na mlade osobe te kako bi ujedno poboljšali položaj mladih osoba u svojim gradovima i općinama. Također, pozivaju i sve lokalne samouprave koje do danas nisu provele izbore za savjete mladih da iste provedu s nadom da će u budućnosti biti kooperativni sa Savjetom mladih PGŽ kako bi zajedničkim trudom ujednačili proces kandidiranja i potakli mlade za sudjelovanje. Ono što posebno žele napomenuti jest da je Savjet mladih Primorsko-goranske županije otvoren za suradnju i sve upite te pomoć koja u gore navedenim procesima bude potrebna.
Srednjoškolska godina 2016./2017.
Također su istražene bitne informacije vezane za školsku godinu 2016./2017. Bitno je naglasiti da su odveć poznata deficitarna zanimanja još uvijek slabo zastupljena u srednjim školama. Popunjenost dvogodišnjih i trogodišnjih smjerova na prošlogodišnjim upisima bila je tek 79%, što je relativno mala brojka kad se uzme gotovo 100%-tna popunjenost četverogodišnjih smjerova. 2007. godine pokrenut je projekt stipendiranja na razini PGŽ, koji se odnosio direktno na učenike deficitarnih zanimanja, kako bi potaknuo upise u iste. Projekt traje i danas, iznosi stipendija sve su veći, a sve se financira od strane Ministarstva, PGŽ i Obrtničke komore PGŽ u omjeru 50:40:10. Ovime se zapravo potiče učenike da upišu deficitarna zanimanja, koja su sljedeća : tapetar, stolar, bravar, mesar, kuhar, konobar, slastičar, vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, plinoinstalater, instalater kućnih instalacija, soboslikar, zidar i elektroinstalater. Razlog za upise u navedene smjerove nije samo stipendija već i velika potražnja na tržištu rada.
Za školsku 2016./2017. godinu odobren je upis 2928 učenika u 30 škola kojima je PGŽ osnivač i to i 86 obrazovnih programa, od kojih su: 5 gimnazijski, 39 strukovni, 36 strukovni-obrtnički, 3 umjetnička i 5 programa za mlade s poteškoćama.
Prošle su se godine učenici upisivali u 34 SŠ (30 kojima je PGŽ osnivač) u 112 programa. Razlika od 22 programa je zbog drukčijeg kategoriziranja umjetničkih programa; prošle su godine svi instrumenti navođeni kao zasebni programi, dok su ove godine svi okupljeni u isti program. Popunjenost na upisima bila je 91%, tj. 95% u gimnazijskim, 96% u četvero i peterogodišnjim strukovnim, 79% u strukovnim-obrtničkim, 84% u umjetničkim i 24% u programima za mlade s poteškoćama.
Ove je školske godine u PGŽ maturirao ukupno 2691 učenik iz 31 srednje škole (škole kojima je osnivač PGŽ+SKG).
