Povežite se s nama





Jeste li znali…

… da je dovoljno posjetiti HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i podignuti pogled prema stropu da bi se vidjele slike austrijskog slikara Gustava Klimta?

Gustav Klimt rođen je 1862. godine u predgrađu Beča. Predstavnik je bečke secesije čiji je i idejni začetnik.

Secesija koja je zagovarala Gesamtkunstwerk (cjelovito djelo) sa svojom vrlo uočljivom dekorativnošću, bila je austrijski odgovor na vrlo prisutan historicizam u umjetnosti, pandan Francuskoj i impresionistima. Kraj devetnaestog stoljeća i početak dvadesetog označava zlatno doba Beča i zbog rođenja psihoanalize, sve prisutnog Erosa u konzervativnoj sredini…. I novih tendencija u umjetnosti. G. Klimt je u ranim godinama svog stvaranja bio pod snažnim utjecajem historicizma što je bio rezulatat njegovog klasičnog obrazovanja na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Becu.

Tokom studija djelovao je u umjetničkoj grupi čiji su članovi bili i njegov brat Ernst Klimt i Franz Matsch. Na preporuke profesora taj je trojac dobivao narudžbe iz raznih krajeva tadašnje Austrougarske. Zadaci su bili uvijek slične prirode: oslikavanje raznih arhitektonskih projekata kao naprimjer kazališta. Djela u riječkom kazalištu su ostala zanemarana zbog pogrešnih navoda povijesničara umjetnosti. 60- ih godina 20. stoljeća počinju se izdavati prve monografije G. Klimta. Klimt je umro 1918. A već je za života postao Klimtom kakvim ga danas znamo.

U jednoj od tih monografija skice za riječko kazalište navode se kao skice za kazalište u Bukureštu što će se još dugo godina ukorijeniti kao činjenica o Klimtovim ranim radovima. Tek će se u knjigama o slavnom i renomiranom  ateljeu arhitekata Fellner und Helmer iz Beča, koji su projektirali među ostalom i riječko kazalište, konačno spomenuti točan navod o uljima na platnu u riječkom kazalištu naslikanih od G. Klimta, njegova brata i Franza Matscha. I tako je razriješena i ta nepravda. Iako su ti radovi iz 1884/1885 »samo« radovi jednog talentiranog studenta, alegorijske tematike, uobičajeno za interijere kazališta izgrađenih tih godina, ipak je to Klimt. Ali ne treba se zanositi da je Klimt, čiji secesijski radovi danas krase i riječke kišobrane, osobno šetao po Korzu. Klimt je po opisima kroničara bio vrlo povučena osoba i nije isticao svoj genij kao jedan Dali, rođen iz svetog jajeta, pa su braća Klimt i Matsch riječke slike naslikali uredno na platno, tehnikom ulja u svom ateljeu u Beču kako je to često bila praksa kod umjetničko-obrtničkih ateljea i poslali u Rijeku.

Pa ipak, poveznica je alegorijska, za jedan grad koji se hvali da je grad mladih. Klimt nije postao KLIMT-om u Rijeci, ali je tu dobio priliku kao mladi i talentirani čovjek. Zatvorite svoj kišobran, da pogodimo, sa razvučenim printom slavne slike »Poljubac«i ušetajte u kazalište. Što kažete na mladog KLIMTA ?